POLITIKA

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVOSTI

POLITIKA

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVOSTI

POLITIKA

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVOSTI

Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'



Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'

14.07.2017.

PIŠE: Mario Nakić FOTO: Zelena akcija

"Hrvatski građani su rekli da to žele, više od 500 tisuća potpisa je skupljeno da ne želimo prodati autoceste, što mislim da je bilo dobro i mi to podržavamo. Zato dižemo cijene, da se to može platiti. Drugo rješenje je bila prodaja ili monetizacija autocesta", u svibnju je izrecitirao Oleg Butković, HDZ-ov ministar prometa.

Butković je u pravu. Kad su sindikalisti državnih poduzeća i službi širili našizam, prikazujući svoj privatni interes kao nacionalni interes, stotine tisuća građana im je povjerovalo. Međutim, tih 500 tisuća potpisnika protiv monetizacije autocesta, skupa s HDZ-om koji to javno podržava, trebali bi plaćati takve autoceste, a ne ostatak Hrvatske koji to nije nikada htio.

Sad plaćamo svi za skupe guzice djelatnika HAC-a mnogostruko više cijene autocesta, koje smo već platili kroz nebrojene poreze i druge namete, od bilo koje normalne i civilizirane zemlje. Imamo vjerojatno najskuplje autoceste u svijetu i to zaslužujemo. Jer su naše i nitko ne postavlja pitanje bi li naplatne kućice mogle biti automatizirane.

"Oni koji najviše pitaju zašto će poskupjeti struja su trebali riješiti taj problem, pronalazi se model. Sigurno će morati poskupjeti jer obaveze koju su tu su velike i netko ih mora platiti", objasnio je sad i potpredsjednik Vlade, HNS-ov Predrag Štromar najavljeno novo poskupljenje električne energije.

I on je u pravu. HNS drži HEP kao stranačku prčiju u kojoj već 6 godina uhljebljuje svoje ljude, a kad se početkom godine počelo šuškati o mogućoj prodaji 25% dionica HEP-a na tržištu, onda su sindikalisti iz HEP-a na HRT-u prijetili da će iskapčati struju potrošačima ako se to dogodi. U normalnoj bi zemlji takvi bili odmah istog dana pozvani na razgovor u policiju i DORH, ali kod nas se sindikalne bukadžije iz povlaštenog (državnog) sektora gleda sa strahom i trepetom. Oni su faktor i zbog njihovih guzica mi moramo svi plaćati skuplju struju, koja će naravno dovesti do općeg poskupljenja na tržištu jer masa proizvoda ovisi o toj električnoj energiji te se u njihovu cijenu uračunava i cijena struje.

HEP i HAC su državni monopolisti i nemamo izbora. HEP formalno, na papiru, nije monopolist, ali je država tako izregulirala tržište da mu nitko ne može konkurirati. Neće im pasti stoga na pamet da se riješe viška radnika (a ima ih bar 5.000 viška), što bi omogućilo pojeftinjenje za njihove potrošače. Zašto bi to napravili? Pa nisu ludi kad građani ionako moraju plaćati.

To, dakle, nisu normalna poskupljenja, to je kao povećanje državnog poreza. Nemamo izbora. To su nameti.

Ministar zdravstva, HDZ-ov Milan Kujundžić je u nedjelju na HRT-u izjavio da je zdravstvo prejeftino jer se od "750 eura godišnje po stanovniku ne može održati". Pa će poskupjeti dopunsko osiguranje. Istina je, zapravo, da prosječni radnik plaća oko 2.000 eura godišnje za obavezno zdravstveno osiguranje, ali ministar je vjerojatno gledao broj osiguranika (a to su svi građani RH, a ne samo radnici).

Protiv poskupljenja dopunskog zbilja nemam ništa jer dopunsko bar možemo izabrati da ne kupujemo (iako možemo uskoro očekivati da će nas prisiliti i na to). Problem je ono obavezno zdravstveno osiguranje koje svaki zaposlenik u Hrvatskoj plaća u iznosu 15% od svoje bruto plaće. Za to obavezno osiguranje ne dobivamo praktički ništa jer s njim moraš platiti svaki pregled i lijek.

Kad se spomene reforma zdravstva i to takva da se liberalizira, onda većina skoči kao, "pa nećemo kao u Americi, tamo siromašni ne mogu platiti liječnika". Radnik s prosječnom plaćom u Hrvatskoj prisilno plaća isti iznos za obavezno zdravstveno osiguranje kao i jedan Amerikanac s 4-5 puta većom plaćom u prosjeku od Hrvata, koji je svojevoljno odlučio plaćati premiju zdravstvenog osiguranja, jednu od ponuđenih na tržištu. Cijene u SAD-u se kreću od 50 do 1000 dolara mjesečno po osobi, ali za 150 dolara se može dobiti stvarno dobra premija koja pokriva sve osim najkompliciranijih kiruršnih zahvata. Dakle, manje nego što prosječni hrvatski radnik uplaćuje PRISILNO za obavezno zdravstveno osiguranje (oko 1.300 kn). S time da hrvatski radnik za taj iznos nema pokriveno ništa.

Shvaćate li sad nelogičnost? Nije problem u dopunskom osiguranju, neka bude i skuplje. Problem je u onom obaveznom, za koje te nitko ne pita, a plaćamo ga najskuplje na svijetu (s obzirom na usluge koje za njega možemo dobiti). To nema smisla.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, HRVATSKA
Teme: NAŠIZAM (3), CIJENE (3), STRUJA (2), HEP (6), HAC (5), AUTOCESTE (6), ZDRAVSTVO (9)

"Hrvatski građani su rekli da to žele, više od 500 tisuća potpisa je skupljeno da ne želimo prodati autoceste, što mislim da je bilo dobro i mi to podržavamo. Zato dižemo cijene, da se to može platiti. Drugo rješenje je bila prodaja ili monetizacija autocesta", u svibnju je izrecitirao Oleg Butković, HDZ-ov ministar prometa.

Butković je u pravu. Kad su sindikalisti državnih poduzeća i službi širili našizam, prikazujući svoj privatni interes kao nacionalni interes, stotine tisuća građana im je povjerovalo. Međutim, tih 500 tisuća potpisnika protiv monetizacije autocesta, skupa s HDZ-om koji to javno podržava, trebali bi plaćati takve autoceste, a ne ostatak Hrvatske koji to nije nikada htio.

Sad plaćamo svi za skupe guzice djelatnika HAC-a mnogostruko više cijene autocesta, koje smo već platili kroz nebrojene poreze i druge namete, od bilo koje normalne i civilizirane zemlje. Imamo vjerojatno najskuplje autoceste u svijetu i to zaslužujemo. Jer su naše i nitko ne postavlja pitanje bi li naplatne kućice mogle biti automatizirane.

"Oni koji najviše pitaju zašto će poskupjeti struja su trebali riješiti taj problem, pronalazi se model. Sigurno će morati poskupjeti jer obaveze koju su tu su velike i netko ih mora platiti", objasnio je sad i potpredsjednik Vlade, HNS-ov Predrag Štromar najavljeno novo poskupljenje električne energije.

I on je u pravu. HNS drži HEP kao stranačku prčiju u kojoj već 6 godina uhljebljuje svoje ljude, a kad se početkom godine počelo šuškati o mogućoj prodaji 25% dionica HEP-a na tržištu, onda su sindikalisti iz HEP-a na HRT-u prijetili da će iskapčati struju potrošačima ako se to dogodi. U normalnoj bi zemlji takvi bili odmah istog dana pozvani na razgovor u policiju i DORH, ali kod nas se sindikalne bukadžije iz povlaštenog (državnog) sektora gleda sa strahom i trepetom. Oni su faktor i zbog njihovih guzica mi moramo svi plaćati skuplju struju, koja će naravno dovesti do općeg poskupljenja na tržištu jer masa proizvoda ovisi o toj električnoj energiji te se u njihovu cijenu uračunava i cijena struje.

HEP i HAC su državni monopolisti i nemamo izbora. HEP formalno, na papiru, nije monopolist, ali je država tako izregulirala tržište da mu nitko ne može konkurirati. Neće im pasti stoga na pamet da se riješe viška radnika (a ima ih bar 5.000 viška), što bi omogućilo pojeftinjenje za njihove potrošače. Zašto bi to napravili? Pa nisu ludi kad građani ionako moraju plaćati.

To, dakle, nisu normalna poskupljenja, to je kao povećanje državnog poreza. Nemamo izbora. To su nameti.

Ministar zdravstva, HDZ-ov Milan Kujundžić je u nedjelju na HRT-u izjavio da je zdravstvo prejeftino jer se od "750 eura godišnje po stanovniku ne može održati". Pa će poskupjeti dopunsko osiguranje. Istina je, zapravo, da prosječni radnik plaća oko 2.000 eura godišnje za obavezno zdravstveno osiguranje, ali ministar je vjerojatno gledao broj osiguranika (a to su svi građani RH, a ne samo radnici).

Protiv poskupljenja dopunskog zbilja nemam ništa jer dopunsko bar možemo izabrati da ne kupujemo (iako možemo uskoro očekivati da će nas prisiliti i na to). Problem je ono obavezno zdravstveno osiguranje koje svaki zaposlenik u Hrvatskoj plaća u iznosu 15% od svoje bruto plaće. Za to obavezno osiguranje ne dobivamo praktički ništa jer s njim moraš platiti svaki pregled i lijek.

Kad se spomene reforma zdravstva i to takva da se liberalizira, onda većina skoči kao, "pa nećemo kao u Americi, tamo siromašni ne mogu platiti liječnika". Radnik s prosječnom plaćom u Hrvatskoj prisilno plaća isti iznos za obavezno zdravstveno osiguranje kao i jedan Amerikanac s 4-5 puta većom plaćom u prosjeku od Hrvata, koji je svojevoljno odlučio plaćati premiju zdravstvenog osiguranja, jednu od ponuđenih na tržištu. Cijene u SAD-u se kreću od 50 do 1000 dolara mjesečno po osobi, ali za 150 dolara se može dobiti stvarno dobra premija koja pokriva sve osim najkompliciranijih kiruršnih zahvata. Dakle, manje nego što prosječni hrvatski radnik uplaćuje PRISILNO za obavezno zdravstveno osiguranje (oko 1.300 kn). S time da hrvatski radnik za taj iznos nema pokriveno ništa.

Shvaćate li sad nelogičnost? Nije problem u dopunskom osiguranju, neka bude i skuplje. Problem je u onom obaveznom, za koje te nitko ne pita, a plaćamo ga najskuplje na svijetu (s obzirom na usluge koje za njega možemo dobiti). To nema smisla.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, HRVATSKA
Teme: NAŠIZAM (3), CIJENE (3), STRUJA (2), HEP (6), HAC (5), AUTOCESTE (6), ZDRAVSTVO (9)

Pregleda: 2576