Vezani članci:
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...
Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
N1 očajnički pokušava zastrašiti građane. Bakić ih pokopao
Akademska titula nije pretplata na istinu
Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ
Liberali žele Bakića za predsjednika, ali Bakić ne želi (još) u politiku. Evo koga će podržati...
[ANKETA] Tražimo liberalnog kandidata za predsjednika RH
Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost
Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?
Varteks nekad i sada
Izaberite Liberala godine! (2. dio - novinari i influenceri)
Nema pljačke, pronevjere, krvi, prostakluka ni kukanja. Dakle, nije zanimljivo...
Bakićeve udruge pobijedile na natječaju - profesionalni NGO-ovci na aparatima
Hrvatska sad ima nešto zajedničko sa Singapurom
Zašto Pupovčeve 'Novosti' napadaju Nenada Bakića do samoponiženja?
Novosti priznaju da objavljuju netočne i neistinite informacije
Hrvatska - zemlja u kojoj je zavist vrlina, a filantropija grijeh
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Ovaj lik nam 27 godina prodaje maglu. Sad je zaključio da nam ne treba STEM nego lingvistika
U moru sivila i ludila, ova dobra vijest je mnogima promakla
Odgovor na omiljeno pitanje marksističkih novinara o našim protržišnim poduzetnicima
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'


Piše:
Izvor: Eclectica.hr
5.10.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'


Piše:
Izvor: Eclectica.hr
5.10.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Banke mogu značajno popraviti svoje politike i time stvoriti veću vrijednost svojim dioničarima i društvu, ali trebaju ‘pomoć’ države; ovo je veliki potencijal za povećavanje gospodarskog rasta", piše poznati hrvatski investitor Nenad Bakić u novom tekstu na svome blogu.

Bakić je u svojoj analizi zbirne bilance banaka i štedionica za kolovoz komentirao neke uočene trendove.

"Najprije, neto štednja građana je opet značajno porasla, prvenstveno zbog porasta depozita, ali i razduživanja. Ukupna štednja građana je tako po prvi put u povijesti premašila 190 milijardi kuna iako raste malo sporije zbog nižih kamata. A neto štednja – štednja manje krediti – je na uvjerljivo rekordnih 74 milijarde te raste po godišnjoj stopi od oko 20%", piše Bakić.

"Uočimo jako važnu stvar: smanjivanje inozemne pasive. To znači da banke vraćaju novac u inozemstvo, uglavnom majkama. Ovako snažno vraćanje znači da banke imaju višak depozita, odnosno nemaju ih, ili misle da nemaju, kamo plasirati. Najvažniji i lako uočljiv trend je porast plasmana (općoj) državi, te pad kreditiranje realnog sektora! Pitanje je zašto padaju krediti realnom sektoru. Istovremeno, padaju i kamate za nove kredite realnom sektoru, te su možda i prvi puta u povijesti za kredite s valutnom klauzulom manji od 4%. To su sada već prilično dobre (niske) kamate, a pale su i više nego kamate na depozite stanovništva. Smatram da je samo je jedno objašnjenje ovoga, naime bijeg banaka u ‘kvalitetu’. Što znači da  banke pokušavaju zadržati bolje klijente snižavanjem kamate, a još značajno ne šire kreditnu bazu s ostalima, ne preuzimaju rizike. A i ne treba im: sjajno žive od kreditiranje državi. Koliko sjajno?"

"Za ilustraciju pogledajmo njihove ‘specijalne postrojbe’, društva za upravljanje prisilnim mirovinskim fondovima. Kao što je poznato, ona su za vrijeme prethodne Vlade poduplale izloženost državnim obveznicama sa 26,5 na 53 milijardi kuna, te dosegli skoro 75% cijele imovine fondova. Smatram da je upravo to bio ključni element financijskog krpanja proračuna, koji je omogućio pdouživanje anti-reformske politike. Smiješni izgovori koje smo čuli od nekih upravitelja tih fondova o tolikoj izloženosti  državnim obveznicama pokazuju da je istina drugdje nego su govorili, a znakovite su tu i izjave nekih bankara da su banke bile dostigle svoje limite u kreditiranju države."

"Pitanje je da li je glavni problem u bankama. Rekao bih da nije. One se oporutno ponašaju prema stanju u državi, a manjim dijelom je njihova ‘krivnja’ depresivni i anti-rizični mentalitet. Stanje u državi je naime takvo da ‘debela mama’ traži i može preuzeti sve više i više. Imamo tustu, a ne vižljastu državu, njen deficit je velik i glavni je uzrok ovakvog oportunog ponašanja banaka koje prepakiravaju štednju građana u kredite državi, direktno, a i njihova društva za upravljanje prisilnim mirovinskim fondovima indirektno. Znači, glavni generator ovakvog stanja je držani deficit, koji osima što nam troši resurse, deformira financijski sektor (pa kako vidimo gore, onda i realni) i dolijeva vatru na našu ‘nizozemsku bolest’. A propos, što se tiče HNB. Nizozemska bolest koju već imamo znači da se HNB jedva bori da obuzda rast kune, a ne da ‘namjerno ojačava kunu kako bi pogodovala uvoznicima’, pa to je elementarno."

"Ovdje je jako dobra vijest da nam deficit pada (manje prilika za banke da plasiraju kredite), štoviše već imamo primarni suficit! I još bolja vijest čini se vrlo ozbiljan i vjerodostajan pristup (ove, a nadamo se i buduće), naročito ministra financija oko obuzdavanja deficita. Sjetite se samo kako je ispravno odbio izdati obveznice po velikoj stopi u Londonu (uz paničarenje i katastrofizam naših medija)."

"A koji je problem s bankama? Banke su po naravi konzervativne institucije, i dobro je da je tako. Međutim, isto tako je istina da su banke kroz krizu prošle daleko bolje nego realni sektor i građani, kako je to moguće ako igra ipak nije malo naklonjena njima? Ali taj relativno lagodni uspjeh ih je uljuljkao i one su se sada previše orijentirale obrani od rizika, umjesto kvalitetnog preuzimanju rizika. Znam da vam možda ne zvuči tako, ali jedna od glavnih (ili glavna) funkcija banaka je preuzimanje, procesiranje, transformacija rizika. Banke još nisu shvatile da je rast gospodarstva prilično velik i robustan. Trebalo bi im pomoći da to razumiju, te počnu preuzimati racionalne rizike, više kreditirati gospodarstvo. U tome se krije još povelika rezerva za gospodarski rast", piše Bakić.

Bakićevu analizu u cijelosti, uz priložene grafikone, pročitajte na njegovom blogu Eclectica.hr.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.