FOTO: SIP

'Današnja akademska zajednica je plod bujajuće socijalne države'


IZVOR: SIP
21.4.2017.

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

'Današnja akademska zajednica je plod bujajuće socijalne države'


IZVOR: SIP

Jörg Guido Hülsmann je profesor na Sveučilištu u Angersu u Francuskoj. Viši je suradnik na Mises institutu u Auburnu, Alabami. Autor je brojnih članaka i knjiga, od kojih su neki „Deflacija i sloboda”, „Etika proizvodnje novca ”, „Kriza inflacionističke kulture” i „Mises: Posljednji vitez liberalizma”. Jedan je od najistaknutijih predstavnika Austrijske škole ekonomije. Predaje seminar o „novcu, bankarstvu i financijskom sustavu” na Institutu Cevro u Pragu za magisterijski program u politici, filozofiji i ekonomiji (PPE) gdje je s njim razgovarao Dominik Ešegović za portal Sloboda i prosperitet.

"Stvarno ne znam što bi bilo sa mnom da se nisam uputio u austrijske vode", odgovara Hulsmann na pitanje kako se zainteresirao baš za Austrijsku školu ekonomije. "Sigurno bih danas i dalje bio zainteresiran za ekonomiju, ali vjerojatno se ne bi bio upustio u akademsku karijeru. Pogotovo u Njemačkoj akademski su zahtjevi dosta strogi uz neophodnu dugotrajnu pripremu. Prvo morate steći doktorat pa onda trebate napisati habilitaciju. Potom obično radite nekoliko godina u nekim privremenim pozicijama, bez ikakve sigurnosti da ćete steći stalno radno mjesto. To bi bilo previše riskantno za mene da sam samo bio zainteresiran za puku ekonomiju. Radije bih bio ganjao neki posao na slobodnom tržištu, u kojem sam se zapravo i zaposlio prije nego što sam se bavio akademskim radom."

Objasnio je kako vidi današnju akademsku zajednicu.

"Akademska zajednica, kako je vidimo danas, je plod bujajuće socijalne države. Jedno od glavnih područja državnih usluga je obrazovanje. Akademska zajednica u velikoj je mjeri postala grana javnog sektora. Većina sveučilišnih nastavnika u Francuskoj, Njemačkoj, a vjerujem i u Češkoj, su državni službenici. Dakle, oni imaju tipične izglede državnih službenika. Obično smatraju da je državna intervencija potrebna i korisna, te da je stoga trebamo i proširiti. Ovaj problem se može objasniti činjenicom da su takvi ljudi odabrani od strane ljudi koji već rade u tom sustavu. Došljaci su, naravno, zainteresirani za rad u javnom sektoru. To stvara vrlo snažne provladine predrasude među javnim intelektualcima."

Zanimljiv komentar je dao i o ulozi vlade u obrazovanju:

"Uloga obrazovanja je da pomaže studentima da se razviju u zrele osobe. To je konačna svrha obrazovanja – da ih izgradi u građane svijeta, stavljajući ih u stanje da shvaćaju svijet oko sebe, a posebno da steknu znanje koje im je potrebno da razumiju taj svijet. Dakle, krajnji cilj nije pohranjivati podatke u prazan prostor, nego pomoći mladim intelektualcima da pomognu sebi samima. Možemo samo asistirati u pruženju nekakve orijentacije. No takvu orijentaciju možemo samo dati ako ljudi već imaju neko znanje. Moji politički stavovi su vrlo slobodarski. Kad bih samo stajao ispred svojih studenata, propovijedajući kako stvari trebaju biti, vjerojatno ne bih privukao veliku pozornost. Dakle, moja predavanja se obično kreću oko objašnjavanja ekonomskih mehanizama. U procesu postajanja ekonomistom, automatski se postaje skeptičnim prema mogućnostima i poželjnosti državne intervencije."

Cijeli intervju pročitajte ovdje.


Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

I robot-policajac je, na kraju krajeva, i dalje policajac.

Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tko je Abiy Ahmed, etiopljanski premijer koji je osvojio Nobela za mir?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska opet živi u devedesetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.

Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je smisao školstva?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je objasniti kako su ga kritičari pogrešno interpretirali pa se uspio još više zakopati.

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU

Škola

PIŠE: LUDWIG VON MISES

Iz knjige 'Liberalizam' (1927), odlomak: Liberalizam i političke stranke

Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: