ʼMost nije konzervativna, desna politička opcija niti će ikada bitiʼ

8.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum

ʼMost nije konzervativna, desna politička opcija niti će ikada bitiʼ

U našoj mainstream politici liberale, pogotovo one u ekonomskom smislu, možemo nabrojati doslovno na prste jedne ruke. Živimo u zemlji gdje vodeći političari još od osnutka guraju jednu te istu ekonomsku politiku s puno državnog intervencionizma, populizma, pa čak ni marksizam im nije stran. Slobodno tržište, s druge strane, za njih je prilični "bauk", bez obzira o kojoj političkoj opciji i o kojoj dosadašnjoj vladi govorili. Stoga smatram da, kada naiđemo na nekog političara ili političarku u visokoj politici koji se zalažu za veće ekonomske slobode, treba im dati što više prostora jer oni su u Saboru ugrožena vrsta.

Za prvi politički intervju na Liberalu iz tog sam razloga izabrao Ivanu Ninčević-Lesandrić, saborsku zastupnicu iz redova Mosta, kao osobu koja se u ovom saborskom mandatu najviše zalagala za pitanja gospodarstva i rješavanje konkretnih problema koji koče razvoj ove zemlje.

* Bili ste poduzetnica prije ulaska u Sabor. Kako ste se odlučili za pokretanje vlastitog posla?

Bila sam poduzetnica, i bit ću opet, čim završi ovaj period politike. Ne vidim se dugoročno u politici i općenito smatram da više od dva mandata političari nemaju više svoju svrhu. Idealan bi bio jedan mandat. Mijenjaju se trendovi, tehnologije, svijet ide naprijed, a dok ste uključeni u svakodnevna politička događanja, sve nabrojeno prolazi pored vas. Da bismo u politici imali nove, napredne zakone, ideje i razmišljanja, potrebno je uvoditi "friške" ljude.

Dugo sam radila i živjela van RH, najviše i upravo zbog radnog iskustva koje u svojoj struci teško da bih pronašla ovdje. Naravno, pokušala sam i ovdje pronaći posao u struci, ali nije išlo ni nakon 50 poslanih životopisa bez obzira i na visoko obrazovanje i na prethodno radno iskustvo na vodećim pozicijama van RH. Smatram da se sve može i da nema toga što čovjek ne može, samo je pitanje hoće li do toga doći na lakši ili teži način. Tako sam i ja odlučila da se neću više seliti po drugim državama radi posla, a kako ovdje nisam mogla naći posao u struci, odlučila sam da ću ga sama sebi stvoriti.

Ekonomistica sam po struci, a ako su me Amerikanci išta naučili, onda je to da uvijek sama sebi mogu stvoriti posao, samo treba osluškivati tržište. I tako je i bilo. Potražnja je bila velika, a ponuda toliko mala da nisam imala što razmišljati. Volontirala sam sama za sebe preko godinu dana dok nisam ostvarila dovoljno prihoda za zapošljavanje i potrebnu opremu i prostor.

* Kako je vama bilo voditi biznis u Hrvatskoj?

Sigurna sam da je teže nego u drugim razvijenim državama, ali isto tako nije ni nemoguće. Ako pružate kvalitetnu uslugu, onda to tržište i prepozna, i nema te veze ni rođaka koji će biti prepreka kvalitetnoj usluzi ili proizvodu, ukoliko o njoj ovisi poslovanje drugog subjekta. Ali, s druge strane kvalitetnog i poštenog poduzetnika ubija država sa svim svojim poreznim i neporeznim davanjima, šumom propisa i nekvalitetnom, rekla bih nepostojećom uslugom od strane državne administracije i agencija, jer ukoliko ne shvaćaju da je poduzetniku vrijeme doslovno novac, onda njihova usluga zapravo i ne postoji. I to su razlozi zbog kojih je teško poslovati u RH.

* Jeste li zapošljavali i druge?

Jesam. Najviše nas je bilo 7 zaposlenika, imala sam mikro tvrtku, i uz to privatnu poduzetničku potpornu instituciju kroz koju smo poduzetnicima početnicima pomagali upravo u ovom procesu uklanjanja nepotrebnih barijera, koliko je to bilo u našoj mogućnosti.

* Koji je bio razlog da se uključite u politiku?

Inat. Ništa drugo nego inat. Smatram da svi ljudi koji su se odlučili ili žele biti poduzetnici mogu doprinijeti razvoju gospodarstva puno više ukoliko im za to stvorimo zakonski okvir i slobodno tržište. Nisam nešto posebno pratila politiku prije, jer sam radila u privatnom sektoru, ali dovoljno sam pratila da vidim da nitko ne radi i ne mijenja stvari koje će pomoći mikro i malom poduzetniku i obrtniku. Zato sam odlučila ući u politiku.

* Koji su po Vama najveći problemi u Hrvatskoj danas?

Previše problema imamo, da ih sad ne nabrajam. Mislim da ih već svi znamo, jer svi živimo u ovoj državi i sigurna sam da ne prođe dan da svatko od nas na svojoj koži ne osjeti posljedicu bar jednog od njih. Ono o čemu ja najviše pričam je poduzetništvo i obrtništvo, jer smatram da kvalitetnim razvojem, i to upravo malog i srednjeg poduzetništva, možemo rješavati i većinu problema u državi.

Ma uzmimo, evo, aktualnu temu o iseljavanja o kojoj svi pričaju, Hrvati koji se iseljavaju van države, koji idu raditi u Irsku, Austriju ili gdje god, kada tamo dođu, gdje se oni zapošljavaju? Sigurno ne idu raditi u njihove državne službe, svi se redom zapošljavaju upravo kod poduzetnika. Taj poduzetnik je morao nastati i opstati da bi tražio zaposlenike i kao poslodavac dao im plaću na koju oni pristaju, a npr. nemaju je ovdje. Pa zašto onda poduzetništvo ne razvijamo u Hrvatskoj?

Kažu, imamo 200.000 nezaposlenih, a možda i više, pa nije valjda da mislimo svih 200.000 zaposliti u državne agencije i službe? Ili možda i mislimo, s obzirom da promjene u politici prema poduzetništvu gotovo ne vidim.

* Koje zakone treba mijenjati?

U RH trebamo mijenjati popriličan broj zakona, a neke i ukinuti. Ako gledam svoje područje djelovanja, potrebno je ukinuti porez na tzv. isplatu dobiti, potrebno je ukinuti sve parafiskalne namete koji služe doslovno samo pokrivanju plaće zaposlenika čiju uslugu kao poduzetnici nikada nismo dobili, potrebno je mijenjati zakon o zaštiti na radu, zakon o porezu na dohodak, zakon o likvidaciji, o samom opterećenju rada (porezu na dohodak i doprinosima) da i ne govorim, ma zapravo mogla bih do sutra nabrajati.

* Da možete samostalno ukinuti jedan zakon, koji bi to bio?

Zakon o porezu na dobit ili tzv. isplatu dobiti, koji god, jer dvostruko oporezivanje jednostavno nema smisla! Tim više što zakon o porezu na isplatu dobiti imamo tek unazad nekoliko godina, kad su se sjetili još malo oporezivati poduzetnike pa staviti isti porez dvaput, samo ga malo drugačije nazvati.

* Most se u javnosti i medijima percipira kao svjetonazorski konzervativna, odnosno "desna" politička opcija, a Vi ste, recimo, glasali za ratifikaciju Istanbulske konvencije...

Svašta se može čuti jer je svašta moguće reći, pa tako i da Most pripada desnoj konzervativnoj sceni. No, Most, čijoj platformi sam pristupila kao nezavisna i nestranačka osoba, zasigurno nije bio nešto "desno" i konzervativno. On to, ako se mene pita, nije ni danas, a neće biti ni sutra.

Most je ono što svaki od pojedinih zastupnika u sebi jest, ne može ga se identificirati samo s jednim zastupnikom ili samo s nekim zastupnicima, nego ga treba promatrati kao jedinstvo u različitosti. To je posebnost Mosta. Istanbulska konvencija nije "lijevi" lijek na "desno" nasilje, nego međunarodni dokument borbe protiv nasilja nad ženama i nad djecom. Meni je to sasvim dostatno za donijeti odluku.



* Sudeći po Vašem aktivizmu, Vi ste među najvećim liberalima trenutno u Saboru. Kako se slažete u istoj stranci s kolegom Mirom Buljom koji je dijametralna suprotnost liberalizma?

Nisu sporni naši različiti pogledi na ekonomiju, oni su lako objašnjivi, uvjetovani su onim interesima koji su obilježavali naše djelovanje prije ulaska u politiku. Kolega Bulj je socijalno osjetljiv i želi vršiti preraspodjelu stvorene vrijednosti, a ja imam iskustvo kako se ta vrijednost stvara. Ne možeš dijeliti ono čega nema. Ljudi nisu samo primatelji, nego su prvenstveno stvaratelji.

U poduzetnicima vidim stvaratelje materijalnih dobara i zato podržavam ekonomski model koji odgovara stvarateljima materijalnih dobara koje se onda pozitivno reflektira na javno i političko dobro. Potrebno je shvatiti da niski porezi vode do široke porezne baze, a ona posljedično vodi do većih poreznih prihoda. I to je win-win kombinacija za svakoga - poduzetništvo, državu i stanovništvo. Prvo treba postati bogat niskim porezima, a tek onda se postaje socijalno siguran.

* Što mislite o inicijativi za referendum o legalizaciji indijske konoplje?

Nemam osobno ništa protiv legalizacije indijske konoplje, pogotovo zato što imamo pozitivne primjere kako su to odradile druge države i profitirale. Prodaja se svakako već odavno događa i događat će se, pa zašto umjesto podupiranja ilegalnih aktivnosti ne bismo dozvolili legalne aktivnosti koje mogu stvarati nova radna mjesta?

S ekonomske strane sam defitnitivno za. Nebrojeno je primjera u svijetu koji potvrđuju nužnost toga. Ako nam je uz industrijsku i medicinsku svrhu problematična ona rekreativna, onda i tu imamo primjer Švicarske i način na koji su oni riješili legalizaciju tako da ju možete kupiti i na policama Lidla.

Referendum je oblik neposredne demokracije, i kao takav je poželjan oblik izjašnjavanja građana o svim bitnim pitanjima života jedne zajednice. Stoga smatram da političari ne bi trebali zauzimanjem stava protiv referenduma nametati vlastiti svoj stav drugima. Uvijek ću iskoristiti svoje građansko pravo i izaći na referendum, a svoje mišljenje o legalizaciji sam već iznijela i uvijek ću ga javno reći.

* Predložili ste neke nove zakone u Saboru. O čemu je riječ?

Zakon o poduzetnicima početnicima i start-up poduzećima. Osim što ćemo iste po prvi put zakonski i definirati, rasteretili bismo ih fiskalnih i parafiskalnih nameta u njihovoj početnoj fazi. Likvidacija tvrtke po brzom postupku, omogućiti da student koji želi biti poduzetnik može biti redovni student i direktor svoje tvrtke, revizija za male poduzetnike, ukidanje kontrole radnog vremena kroz fiskalizaciju, ukidanje obaveze akontacije poreza na dobit, zakon o HBOR-u, ukidanje tzv. poreza na isplatu dobiti itd.

Sveukupno za sada imam preko 20 zakonskih prijedloga, a gore nabrojani su oni zakoni koji su već u završnoj fazi, odnosno ubrzo će u javno savjetovanje pa u saborsku proceduru.

* Glasali ste za lex Agrokor. Zašto?

Jesam. Iako smatram da se država treba maknuti što dalje od poduzetnika, u ovom slučaju smatrala sam da hrvatsko pravosuđe trenutno nama kapaciteta brzo i efikasno provesti stečajni postupak nad Agrokorom te da je država na neki način primorana posebnim zakonom dati pravni i vremenski okvir kojim bi brzo riješilo ovako kompleksno pitanje. I da je stoga na neki način potrebna državna intervencija, jer teško je jednu ovako kompleksnu priču, koja je primarno politička, a tek onda tržišna, prepustiti tržištu.

Da je tome tako pokazala je i Italija koja je primarno tržišno gospodarstvo, ali je imala potrebu donijeti poseban zakon kojim je uredila pitanje sanacije Parmalata. Ono za što smo se mi zalagali, kao klub Mosta, nije ni pod razno bilo ovo u što se pretvorio lex Agrokor.

* Jeste li riješili naš kviz "Koliko ste liberalni"?

Jesam, upravo sam ga riješila. Kaže test: liberalna sam 60%. Mislim da je to zbog ponuđenih odgovora "svejedno mi je". Ja sam ih imala nekoliko. To trebate izbaciti.

* Tko je gori - HDZ ili SDP (ne priznajem odgovor "isti su") i zašto?

Moram priznati, vrlo liberalno postavljeno pitanje :)

HDZ i SDP nisu jednaki, različito su gori. Ono što je bitno, Hrvatskoj je bilo isto za vrijeme i HDZ-a i za vrijeme SDP-a.

S Ivanom razgovarao: Mario Nakić

 



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: