'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'

20.6.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'

Čak ako i Trg maršala Tita ne preživi najnoviji nasrtaj političara koji se bave glupostima, jedna crtica Titova naslijeđa živi i živjet će jako dugo među Hrvatima – ona čuvena izreka „ne treba se držati zakona kao pijan plota“. Zakoni, a i pravila općenito, se u Hrvata doživljavaju kao nekakve neobavezne preporuke i obično se primjenjuju punom snagom samo na one koji nisu našli vezu, zaštitnika, nekog da pogura stvar. U tom slučaju vrijedi ona „po sili zakona“.

Kad smo već kod izreka, često se čuje i mudrost „imamo mi dobre zakone, ali se ne provode“. I onda se intelektualna i politička krema javne misli okuplja i na široko raspravlja o tome trebaju li se zakoni provoditi. Da, stvarno se vode ozbiljne rasprave o potrebi provedbe zakona, jer...Pa nije to nešto kao plot, da ga se pijani držimo. A ako ga se i donekle držimo, onda nastupaju razna tumačenja te rasprave koji je točno duh i intencija zakona te što je zapravo zakonodavac htio reći.

Najistaknutiji primjer takvog hrvatskog papir-svašta-trpi zakona je, naravno, Zakon o sportu. Donesen u Saboru nakon dugih muka, u praksi se toliko ne provodi da ga čak i navijači prizivaju skandiranjem pred državnim službenicima. Ali nije zakon o sportu jedini, spektakularno su u provedbi propadali i primjerice zakon o neradnoj nedjelji i zakon o zabrani pušenja u zatvorenim objektima. Oba navedena zakona su se malo provodili, pa su se uvodili izuzeci, pa su se neke odredbe ispuštale, pa je sve skupa postalo besmisleno i danas nitko pojma nema kako je ta materija regulirana, radi se i ne radi nedjeljom, puši se ili ne puši, te je na kraju, kao što često biva, uvođenje reda završilo još većim neredom.

A zašto se tako dobro napisani zakoni ne provode? Prvi i osnovni razlog smo već spomenuli, uvijek treba ostaviti prostora da se provedba prilagodi podobnima, onima s vezom ili iskaznicom. Drugo, pa nije sam zakon dovoljan da bi se proveo, potrebni su i brojni podzakonski akti koji detaljno reguliraju konkretnu primjenu (recimo jedan takav se zove Pravilnik o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Pravilnika o prometu proizvodima od tuljana). Dakle, pravilnik o pravilima za provedbu pravilnika. Treće, primjenu takvih pravilnika, pravila, nadzora i ostalog provode nekakvi uredi, agencije, institucije, inspektorati koji imaju svoje nadležnosti, ali se često znaju proglasiti nenadležnima pa se dodavati s nekim problemom u stilu brigo moja prijeđi na drugoga. I na kraju, uvijek je tu i poznata "politička volja" koja raste proporcionalno tome da zakonsko rješenje ide u korist onih na pozicijama moći, a pada ako isti nemaju nekog posebnog osobnog ili stranačkog interesa.

I sad kad smo saželi ta iskustva Hrvata sa provedbom zakona, neupućeni promatrač bi pomislio da Hrvati nemaju posebne sklonosti rješavati društvena pitanja zakonima – i jako bi se prevario. Naime, kad god iskrsne nekakav problem, kod ogromne većine se javi regulatorni refleks – brzo, treba donijeti zakon, inače će nas pojesti anarhija! Nedavno je Joško Jeličić, sportski komentator, kod Stankovića u Nedjeljom u 2, pola emisije potrošio na to da pokaže kako se Zakon o sportu ne provodi, a onda drugi dio objašnjavao kako nam očajnički treba baš – zakonodavni okvir. I sad ti budi pametan.

Inače se, u civiliziranom svijetu, sve manje vlade oslanjaju na zakone kao instrument javnih politika, osim postavljanja relativno širokih okvira. Sve više se prelazi na druge metode poticanja poželjnog ponašanja jer se jasno pokazalo da su takve metode učinkovitije – pušača će na prestanak više motivirati briga o zdravlju, visok trošak pušenja nego sve šire zabrane isto kao što će i radnik spremnije raditi nedjeljom ako se to dobro plati, nego da se rad potpuno zabrani. Znam da i u ovim primjerima ima puno nijansi i otvorenih pitanja, ali regulirati nešto na način da to ne bude samo zabrana/kazna je malo teži, kreativniji i naporniji posao. Na kreiranju takvih mjera rade ekonomisti, psiholozi, sociolozi, pravnici i pametnije vlade imaju timove koji takve mjere baziraju na znanstvenim istraživanjima i dokazima.

Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek glavni instrument regulative zakon, osnivaju se povjerenstva, radne skupine, javne rasprave pa saborska rasprava, prvo, drugo čitanje, rađa se novi zakon...i na kraju se ta petlja zatvori već navedenim problemima provedbe i cijela priča završi da se reguliralo puno da se ne bi izreguliralo ništa. Za sam kraj, možemo se samo podsjetiti da je vrhovno zakonodavno tijelo hrvatski Sabor, a onda se sjetite tko sve sjedi u njemu i donosi zakone. Samo to je dovoljno da istog trena pokušamo naći i neke druge načine reguliranja pravila igre.

Vezano
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
U ime ljudskih prava: Ukinite zakon o drogama!
Borci za socijalnu jednakost su najveća prijetnja ravnopravnosti
Zabrana 'nepoštenih trgovačkih praksi' - udar Vlade na standard građana
Tko ima prava i na što: Kad zakon postane nemoralan, otpor postaje dužnost
Kako to da su svi perverzni pornografski žanrovi nastali baš u Japanu?
Ne treba vam zakon reći da ste obitelj
Još jedna žrtva lošeg zakona: Prohibicija marihuane krši temeljna ljudska prava
Višak zakona znači više Kruljaca koji nehajno gule krumpir i više Huanita koji umiru u smrdljivim zatvorima
'Država i mafija idu skupa kao igra i Kinder jaje'
Tko je kriv za lošiju Nutellu i što može Borzan napraviti?
Van svake pameti: Pekar u Srbiji kažnjen zbog prodaje kruha po preniskoj cijeni
Ministarstvo gospodarstva: Uber se ne smije zabraniti, taksi se treba rasteretiti
Privatni vrtić nije dobio dozvolu zbog besmislenog propisa koji ne poštuju ni gradski vrtići
Regulativa naopako: Kako bi bilo da zamijenimo uloge inspektora i poduzetnika?
Državna regulacija ubija: I da su imali defibrilator, ne bi ga smjeli koristiti
Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: