[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?

30.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: LEARN LIBERTY

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva

[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?


IZVOR: LEARN LIBERTY

U jednom trenutku u našoj dalekoj prošlosti, osoba koja je imala hranu susrela se s drugom osobom koja je imala koplje. Napravili su razmjenu kojom su oboje bili zadovoljni.



Rano u djetinjstvu djeca uče kako je važna razmjena. To nazivamo "dijeljenje", ali učimo po principu "usluga za uslugu". Ako podijeliš svoje igračke sa svojim prijateljem, i on će podijeliti svoje s tobom. To je razmjena.

Otkriće razmjene vodilo je do otkrića specijalizacije. Ljudi su naučili kako će imati više stvari za razmjenu ako svaka osoba uloži svoje vrijeme i energiju u onaj rad koji joj najbolje ide. Oni koji su imali spretne ruke provodili su više vremena praveći koplja, oni snažniji provodili su više vremena u lovu. Međusobno su mijenjali koplja za meso i tako su svi profitirali.

Ova otkrića specijalizacije i razmjene značila su rađanje gospodarstva. Nakon desetaka tisuća godina, gospodarstvo je naraslo i postalo kompliciranije. Ljudi su sada toliko specijalizirani da mnogi od nas ne znaju kako loviti ili saditi povrće. Oslanjaju se na druge da to učine za njih. U zamjenu za to, oni provode svoje vrijeme brušeći vještine za proizvodnju drugih dobara i usluga koje čine tuđe živote boljim.



Kako su navedene razmjene rasle, ljudi su počeli postavljati pitanja o samom gospodarstvu. Koja je priroda vlasništva i cijena? Kako je moguće da gospodarstvo funkcionira bez da ga itko vodi?

Iz tih su pitanja ekonomisti razvili novu teoriju kako bi objasnili način na koji se ljudi ponašaju kad se njihove bezgranične želje sukobljavaju s njihovim ograničenim mogućnostima. To je ekonomija.

Jedan od temeljnih principa ekonomije jest da se ljudi ponašaju racionalno, da donose odluke za koje vjeruju da će im donijeti sreću sada ili u budućnosti. Ali ako pogledamo oko sebe, vidimo da ljudi nisu toliko racionalni. Ljudi puše i onda pate od bolesti, studenti zapostave učenje i onda zbog toga požale. Svi ljudi ponekad se ponašaju iracionalno. I zbog toga se postavlja pitanje je li ekonomija izgrađena na pogrešnoj pretpostavci. Je li moguće da ljudska iracionalnost briše ekonomsku teoriju?

Kako bismo razumjeli što ekonomisti misle kad kažu da su ljudi racionalni, ispitajmo molekule. Fluidna mehanika objašnjava ponašanje fluida. Razumijevanje fluidne mehanike nam omogućuje da proizvedemo brodske trupce s minimalnim otporom i zrakoplovno krilo s maksimalnim potiskom. Dok se individualne molekule ponašaju nepredvidivo, ponašanje skupine molekula je toliko predvidivo da stavljamo svoje živote u ruke njihove predvidivosti svaki put kad uđemo u avion ili brod. I tu dolaze naši iracionalni ljudi.

Za razliku od pojedinačnih molekula, pojedinačne osobe su barem ponekad predvidive jer su bar ponekad racionalne. A to znači, kad su dio skupine, onda postaju izrazito predvidive. Ljudi ponekad donose iracionalne odluke, ali obično učimo iz svojih pogrešaka i iz pogrešaka onih koji nas okružuju. Osim toga, neke od očito iracionalnih odluka koje ljudi donose mogu ustvari biti potpuno racionalne.

Kao primjer uzimo studenta koji odluči partijati sada, a učiti kasnije. Ovaj njegov izbor je iracionalan za njegovog profesora. Ali, je li student zaista donio iracionalnu odluku? Moguće da nije. Kad student/ica izabere partijati umjesto da uči, on/ona donosi racionalnu odluku oduzimajući dobro vrijeme od sebe iz budućnosti da bi uživao/la u njemu sada. U zamjenu, on/ona će u budućnosti morati učiti. Profesoru to može izgledati pogrešno, ali on ima drugačije preferencije i mogućnosti, tako da bi on bio manje zainteresiran da napravi takvu razmjenu.

Takva razlika između preferencija i mogućnosti je ono što čini našu modernu ekonomiju mogućom. Ljudi koji su više skloni odgoditi konzumiranje, gledaju sačuvati svoj novac koji je zatim posuđen od strane onih koji su manje skloni odgoditi konzumiranje. Među njima su i poduzetnici koji žele isprobati nove ideje. I kad njihove ideje uspiju, dobijemo automobil, avion, računalo i sve druge stvari do kojih je došlo zahvaljujući onim pećinskim ljudima s početka priče koji su u jednom trenutku odlučili mijenjati koplja za hranu i tako pokrenuli čudesan kooperativni pothvat koji nazivamo gospodarstvo.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ŠKOLA
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza odgovora onih koji su bili voljni da odgovore na pitanja Liberala

[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?

Ljudska prava

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prvo im je smetao uvoz, a sad im smeta i izvoz. Jesu li oni uopće svjesni koliko je međunarodna trgovina bitna za svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko?

Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stariji od 65 godina šire čak 7 puta više lažnih vijesti nego mladi. Ništa ne korelira sa širenjem dezinformacija tako dobro kao dob.

Istraživanje otkrilo: Što ste stariji, veće su šanse da ćete pasti na lažne vijesti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokazalo se da Beljak ne zna ni što se proizvodi i izvozi iz njegovog grada, a on je gradonačelnik.

Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: