[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?

U jednom trenutku u našoj dalekoj prošlosti, osoba koja je imala hranu susrela se s drugom osobom koja je imala koplje. Napravili su razmjenu kojom su oboje bili zadovoljni.



Rano u djetinjstvu djeca uče kako je važna razmjena. To nazivamo "dijeljenje", ali učimo po principu "usluga za uslugu". Ako podijeliš svoje igračke sa svojim prijateljem, i on će podijeliti svoje s tobom. To je razmjena.

Otkriće razmjene vodilo je do otkrića specijalizacije. Ljudi su naučili kako će imati više stvari za razmjenu ako svaka osoba uloži svoje vrijeme i energiju u onaj rad koji joj najbolje ide. Oni koji su imali spretne ruke provodili su više vremena praveći koplja, oni snažniji provodili su više vremena u lovu. Međusobno su mijenjali koplja za meso i tako su svi profitirali.

Ova otkrića specijalizacije i razmjene značila su rađanje gospodarstva. Nakon desetaka tisuća godina, gospodarstvo je naraslo i postalo kompliciranije. Ljudi su sada toliko specijalizirani da mnogi od nas ne znaju kako loviti ili saditi povrće. Oslanjaju se na druge da to učine za njih. U zamjenu za to, oni provode svoje vrijeme brušeći vještine za proizvodnju drugih dobara i usluga koje čine tuđe živote boljim.



Kako su navedene razmjene rasle, ljudi su počeli postavljati pitanja o samom gospodarstvu. Koja je priroda vlasništva i cijena? Kako je moguće da gospodarstvo funkcionira bez da ga itko vodi?

Iz tih su pitanja ekonomisti razvili novu teoriju kako bi objasnili način na koji se ljudi ponašaju kad se njihove bezgranične želje sukobljavaju s njihovim ograničenim mogućnostima. To je ekonomija.

Jedan od temeljnih principa ekonomije jest da se ljudi ponašaju racionalno, da donose odluke za koje vjeruju da će im donijeti sreću sada ili u budućnosti. Ali ako pogledamo oko sebe, vidimo da ljudi nisu toliko racionalni. Ljudi puše i onda pate od bolesti, studenti zapostave učenje i onda zbog toga požale. Svi ljudi ponekad se ponašaju iracionalno. I zbog toga se postavlja pitanje je li ekonomija izgrađena na pogrešnoj pretpostavci. Je li moguće da ljudska iracionalnost briše ekonomsku teoriju?

Kako bismo razumjeli što ekonomisti misle kad kažu da su ljudi racionalni, ispitajmo molekule. Fluidna mehanika objašnjava ponašanje fluida. Razumijevanje fluidne mehanike nam omogućuje da proizvedemo brodske trupce s minimalnim otporom i zrakoplovno krilo s maksimalnim potiskom. Dok se individualne molekule ponašaju nepredvidivo, ponašanje skupine molekula je toliko predvidivo da stavljamo svoje živote u ruke njihove predvidivosti svaki put kad uđemo u avion ili brod. I tu dolaze naši iracionalni ljudi.

Za razliku od pojedinačnih molekula, pojedinačne osobe su barem ponekad predvidive jer su bar ponekad racionalne. A to znači, kad su dio skupine, onda postaju izrazito predvidive. Ljudi ponekad donose iracionalne odluke, ali obično učimo iz svojih pogrešaka i iz pogrešaka onih koji nas okružuju. Osim toga, neke od očito iracionalnih odluka koje ljudi donose mogu ustvari biti potpuno racionalne.

Kao primjer uzimo studenta koji odluči partijati sada, a učiti kasnije. Ovaj njegov izbor je iracionalan za njegovog profesora. Ali, je li student zaista donio iracionalnu odluku? Moguće da nije. Kad student/ica izabere partijati umjesto da uči, on/ona donosi racionalnu odluku oduzimajući dobro vrijeme od sebe iz budućnosti da bi uživao/la u njemu sada. U zamjenu, on/ona će u budućnosti morati učiti. Profesoru to može izgledati pogrešno, ali on ima drugačije preferencije i mogućnosti, tako da bi on bio manje zainteresiran da napravi takvu razmjenu.

Takva razlika između preferencija i mogućnosti je ono što čini našu modernu ekonomiju mogućom. Ljudi koji su više skloni odgoditi konzumiranje, gledaju sačuvati svoj novac koji je zatim posuđen od strane onih koji su manje skloni odgoditi konzumiranje. Među njima su i poduzetnici koji žele isprobati nove ideje. I kad njihove ideje uspiju, dobijemo automobil, avion, računalo i sve druge stvari do kojih je došlo zahvaljujući onim pećinskim ljudima s početka priče koji su u jednom trenutku odlučili mijenjati koplja za hranu i tako pokrenuli čudesan kooperativni pothvat koji nazivamo gospodarstvo.