2 razloga zašto je emigracija stanovništva dobra za hrvatsko gospodarstvo

25.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

2 razloga zašto je emigracija stanovništva dobra za hrvatsko gospodarstvo


PIŠE Mario Nakić

Ove godine svjedočimo nizu akcija, planova, projekata od strane državne i lokalnih vlasti, s ciljem da nekako privuku Hrvate, koji su iselili uglavnom iz ekonomskih razloga, nazad u Hrvatsku. Uz to se vodi velika medijska kampanja na temu kako je žalosno što je prevelik broj ljudi napustio Hrvatsku i što nastavljaju odlaziti, kažu da je to nacionalna katastrofa.

A zapravo, nije nikakva katastrofa. Migracija stanovništva je normalna pojava, u današnje vrijeme je puno lakše i jeftinije komunicirati, tražiti posao diljem svijeta, putovati i seliti nego ikada prije u povijesti. Logično je i da će se ljudi onda više seliti. Logično je, također, da će migracije uvijek ići iz onih zemalja sa slabijim gospodarstvom u zemlje s jačim gospodarstvom. Tamo gdje ima više kapitala i gdje je tržište dinamičnije, ima i više mogućnosti za građane - da lakše nađu posao po vlastitom izboru i da ispregovaraju bolje uvjete.

Hrvatska već 10 godina ekonomski nazaduje. Prvo smo godinama bili u slobodnom padu, a sad, kao, rastemo, ali taj rast je sporiji nego u drugim zemljama u okruženju pa realno ispada da i dalje nazadujemo. Potrebne su reforme, to već i vrapci na grani znaju, ali naši političari na vlasti ih vješto izbjegavaju, a ni narod nije baš lud za njima. Čini se da velikoj većini ipak odgovara status quo. Sve je tako super, samo nešto ne valja. Počinje nedostajati ljudstva, onog koje služi za punjenje javnog budžeta.

Zato je nastala tolika frka i panika. Sve je manje poreznih obveznika. Male i siromašne općine najviše su pogođene pa ne čudi da općinski načelnici, primjerice u Dalmatinskoj zagori, osnivaju "krizne stožere". Podigli su taj problem na najvišu razinu. Naprosto, otkud će oni primati plaću ako nema onih koji im pune proračun?

I to je sva filozofija oko te "katastrofe". Realno, katastrofe nema. Naše gospodarstvo migracijom, bila ona "in" ili "out", može samo profitirati. Iako bi bilo puno bolje da je migracija dvosmjerna kao u većini zapadnih zemalja, odnosno da podjednak broj ljudi doseljava kao što se iseljava, ni ovo nije toliko loša situacija.

Emigracija dobro utječe na ekonomiju iz dva razloga: 1) doznake iz inozemstva i 2) poticaj za reforme.



Svaki radnik, koji ode iz Hrvatske raditi u neku bogatiju zemlju poput Njemačke ili Irske, tamo će biti puno produktivniji nego što bi bio ovdje. Za isti posao tamo će zaraditi otprilike 4-5 puta više (nakon oporezivanja). Budući da velika većina emigranata ima u Hrvatskoj članove obitelji, oni im šalju novčanu pomoć. Neka to bude samo jedna četvrtina njihovog primanja u inozemstvu, to je već više nego što bi zarađivali ovdje. Taj novac, koji pošalju svojima u Hrvatsku, bit će potrošen na robu i usluge u Hrvatskoj. Na taj način su naši emigranti korisniji hrvatskom gospodarstvu tamo nego što bi bili da su tu.

Oni su produktivniji ne samo zato što tamo više rade (iako je i to jedan od faktora), već zato što im tamošnja infrastruktura, državna politika i dinamika tržišta omogućuje da budu produktivni i korisni. Zato se ljudi i inače sele iz slabo uređenih društava u ona bolje uređena, to je normalno.

Drugi razlog je korekcija politike. Ako se ovakva emigracija nastavi, a bilo bi dobro da se nastavi, to će primorati političare da posegnu za onim mjerama koje toliko izbjegavaju. Morat će srezati javnu upravu i državne troškove! Ne zato što bi oni htjeli, već zato što jednostavno neće više imati drugog izbora. Što je manje poreznih obveznika u Hrvatskoj, to je manje plaćenog poreza na dohodak, što znači manje novca u državnoj blagajni. Dakle, emigracija je posljednja nada da se nešto promijeni, da država malo olabavi kako bi tržište dobilo zraka i postalo dinamičnije.

To je posljedica konkurencije među tržištima. Ako je jedno društvo bogatije i ima dinamičnije tržište od drugoga, znači da ovo drugo nije dobro uređeno, što znači da ono treba velike strukturalne reforme.

Vidite? Nema razloga za paniku (osim ako ste političar). Na nas, obične smrtnike, emigracija nema negativan utjecaj, nije to nikakva "nacionalna" niti demografska katastrofa. Ono što mene pomalo plaši, to je što će naši "pametni" političari tražiti načine kako vratiti te ljude u Hrvatsku. Pa će im nuditi novac za pokretanje posla (iz državnog proračuna, naravno) i svašta još nešto. To su lude ideje, ali znate da imamo na vlasti političare sklone takvim ludostima.

Za takve poteze nema nikakvog realnog razloga. Neka ljudi žive i rade gdje hoće, država ne smije nikoga potplaćivati da bi se vratio. Kad to dođe na red, a bojim se da će doći, onda ne smijemo pasti na njihovu propagandu kako je emigracija "katastrofa za sve nas" i slične gluposti. NE. To je katastrofa samo za političke elite, to je dokaz poraza njihove dugogodišnje politike i ništa više.

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: