5 razloga zašto jednakost u primanjima nema veze s pravednošću

28.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: BORNA BJEDOV

5 razloga zašto jednakost u primanjima nema veze s pravednošću


PIŠE Borna Bjedov

Kapitalizam i slobodno tržište često su optuživani za veliku socijalnu nejednakost među ljudima i da je to strašno nepravedno. Mislim da je taj argument jako labav iz više razloga:

1. U kapitalističkim demokracijama možda postoji velika nejednakost u prihodima, ali je barem zagarantirana politička i svaka druga jednakopravnost te sloboda, za razliku od socijalističkih despocija u kojima neminovno dolazi do razdvajanja na političku i nepolitičku klasu i oduzimanja osobnih i političkih sloboda. Svi će se sjetiti da nitko nije mogao uspjeti ako nije bio u partiji te da je sloboda govora bila nedostižan san.

2. Kada bismo zbilja uspjeli ostvariti takvo navodno pravedno društvo u kojemu je svima zagarantirana približno jednaka količina bogatstva, kakve bi to reperkusije imalo na gospodarski napredak i posljedično životni standard? Svima koji ekonomiju promatraju dinamički, a ne statički, jasno je da bi takav sustav uništio motivaciju za radom i konstantim napretkom svakog čovjeka te da bi dugoročno to društvo jako zaostajalo u odnosu na slobodni svijet.

3. Uvijek mi je bilo nejasno kako situacija u kojoj 5 osoba ima 1000€, a 5 osoba 2000€ - što se događa u kapitalizmu, može biti manje poželjna od situacije u kojoj svih 10 osoba imaju 500€ - što se događa u socijalizmu. Kakva je to razina jala i ljubomore u ljudima koji ne mogu prihvatiti da je netko drugi u tom trenutku sposobniji i da mu zato netko treći želi više platiti? Takvi ljudi moraju shvatiti da ako žele da im netko više plati, za to će se morati više potruditi i obrazovati, što je danas zahvaljujući kapitalizmu dostupnije nego ikada putem interneta, u mnogo slučajeva i besplatno.

4. Argument o nejednakosti bogatstva možda bi imao smisla kada bi ta nejednakost bila statična i nepromjenjiva. Međutim, na slobodnom tržištu bogatstvo se prelijeva iz džepa u džep. I ono najvažnije, stvara se velika količina novog bogatstva, za razliku od planske ekonomije. Oni koji postaju produktivniji se bogate, a oni kojima produktivnost pada - gube bogatstvo ili ostaju na jednakoj razini. Stoga, iako je neka osoba u jednom dijelu svoga života bila siromašna, to ne znači da u drugom nije bila bogata, i obratno.

5. Kakva je to pravednost kada netko čiji je rad zahtjevniji i odgovorniji od prosjeka, zarađuje prosječno? Ili pak, gdje je pravda u tome da netko tko radi najlakši posao koji je u takvom društvu često i sam sebi svrha, zarađuje kao prosjek? Odgovor je jasan, to je sve samo ne pravedno.

Za kraj, htio bih spomenuti nekoliko naroda koja su kroz povijest bila podijeljena na ekonomski slobodno i na "jednako" društvo. Primjer su Zapadna i Istočna Njemačka, Južna i Sjeverna Koreja, te Hong Kong i Kina. Ovi slučajevi su pravi političko ekonomski eksperimenti na kojima puno toga možemo naučiti i potvrditi gore navedene teze. Samo treba vidjeti očito.




Vezano
Radnici u privatnom sektoru nisu ni svjesni tko ih izrabljuje
Index pokušao objasniti zašto je Duhaček vrjedniji od Čolakovića. Još više su se zakopali...
Borci za socijalnu jednakost su najveća prijetnja ravnopravnosti
Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište
Djeca nisu jednaka, ne mogu biti jednaka i nemojte ih tjerati da budu!
Borba protiv nejednakosti: Skupa igra koja može uništiti obitelj
Psihološka perspektiva: Ljude ne brine nejednakost nego nepravda
Kineski poučak: Problem siromaštva se ne rješava smanjenjem nejednakosti
Socijalizam je suprotstavljen slobodi i pravdi
Venezuela treba biti ponos ljevice diljem svijeta: Uspješno suzbijanje nejednakosti
Preporučujemo
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: