Vezani članci:
Islamistički terorizam može se trajno pobijediti samo tolerancijom
Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam
Dokad će hrvatski vojnici biti u životnoj opasnosti u Afganistanu?
Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?
Je li došlo vrijeme da države dopuste građanima pravo na samoobranu?
Teroristi ne ubijaju zbog vjere. Riječ je o nečem sasvim drugom...
Osnivačica 'liberalne džamije' pod policijskom zaštitom zbog stotinu prijetnji
Napad na muslimane u Londonu poslužio ISIL-u za novačenje novih pristaša
Regulacije, ograničenja, mržnja i strah - to je baš ono što teroristi žele!
Ovaj lik se pita zašto Britanija na terorizam ne odgovori terorizmom...
Terorist iz Manchestera je direktni proizvod vojnih intervencija u Libiji i Siriji
Muslimani skupili 3.000 funti za žrtve terorističkog napada
Česi mijenjaju ustav i zakone kako bi omogućili građanima samoobranu
Za terorizam u Berlinu NIJE kriva politika otvorenih granica!
Njemačka: Sirijci svladali terorista i pozvali policiju
Samo duševni bolesnik može na ovoj slici vidjeti terorizam
Pentagon platio PR tvrtku za propagandu o teroristima
Clinton i Trump za terorizam okrivili slobodu govora, Johnson napravio novi gaf
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Nakon 20 godina pretjerane državne reakcije, jesmo li izvukli pouku?


Piše: Hrvoje Marković
11.9.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nakon 20 godina pretjerane državne reakcije, jesmo li izvukli pouku?

Nakon 20 godina pretjerane državne reakcije, jesmo li izvukli pouku?


Piše: Hrvoje Marković
11.9.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Danas je dvadeseta godišnjica velikih terorističkih napada u SAD-u. Tri tisuće ljudi je izgubilo život, a deseci tisuća su ozlijeđeni u napadima na Svjetski trgovački centar, glavni stožer Ministarstva obrane i u pokušaju napada na zgradu Kongresa. Napadi nisu bili šokantni samo zato što su pogođeni simboli financijske i vojne moći Amerike. Činjenica da je televizijskim prijenosom uživo prikazan namjeran udar putničkog aviona u poslovni toranj natjerala je široku javnost da se suoči s užasima koje su neki ljudi spremni počiniti.

Ovo nije bio prvi teroristički napad na Svjetski trgovački centar. Još je 1993. godine skupina terorista ubila šest ljudi i ozlijedila više od tisuću kada su detonirali bombu koju su postavili u podzemnoj garaži ispod sjevernog tornja. Počinitelji su privedeni pred sud i osuđeni na doživotne kazne zatvora. Tijekom istrage, otkriveno je da je vođu skupine u pripremanju napada savjetovao njegov ujak te da mu je iz Katara uplaćivao novce. Tada su agenti FBI-a prvi put vidjeli ime Khalid Sheikh Mohammed, koji je tijekom 1990-ih nastavio planirati terorističke napade, uključujući i napade otetim putničkim avionima.

Američka vlada smatra Mohammeda glavnim organizatorom napada 11. rujna 2001. godine, a koji se na poziv Osame bin Ladena preselio u Afganistan krajem 90-ih kako bi surađivao s Al-Qaedom. Talibanski režim pružio je utočište bin Ladenu u Afganistanu, odakle je vodio organizaciju koja je planirala i podupirala napade diljem svijeta.

Za razliku od prethodnog napada, 2001. nije bilo moguće procesuirati neposredne izvršitelje napada budući da su poginuli u istim. Vlasti su prebacile fokus na organizaciju i ljude koji su ga planirali te ju financijski i logistički poduprijeli. Tjedan dana nakon napada, predsjednik Bush je objavio "globalni rat protiv terorizma".

Uslijedila je jednoglasna medijska potpora autoritetu koja se rijetko viđa izvan okvira ratnog stanja. Ako se bilo koja javna osoba protivila vojnim intervencijama ili ograničenjima građanskih sloboda, mogla je očekivati javnu prozivku kao simpatizer terorista. Huškanje na invaziju Iraka ujedinilo je medijske korporacije cijelog političkog spektra, od CNN-a do Fox Newsa, koje su ugostile i citirale bezbroj "stručnjaka".

U javnom diskursu, plemenitu ideju sprječavanja gubitka života monopolizirao je narativ koji nije dopuštao pitanja razmjera i štetnih posljedica. Svako protivljenje širenja autoriteta države izjednačeno je, implicitno ili eksplicitno, s protivljenjem cilju koji se želi postići.

Nesretna je biološka činjenica da ljudi mogu bez namjere prenositi neke bolesti kroz uobičajeni, svakodnevni kontakt. Kako bismo smanjili opasnost za druge, spremni smo činiti određene ustupke. Ako kašljemo, prekrijemo usta. Ako imamo temperaturu, ne idemo u školu. Ne činimo to zato što nam je to zakonska obaveza. Činimo to jer smo voljni relativno malim troškom podizanja ruke ili izostavaljanja par dana s nastave smanjiti stvarnu vjerojatnost da nekome nehotice nanesemo štetu.

To se sve promijenilo prošle godine. Tada su dekretima neizabranih dužnosnika ljudima masovno zabranjeni izvori prihoda, ograničena im je sloboda kretanja, nametnuta obveza maskiranja itd., a zbog  smanjenja potencijalne vjerojatnosti od nanošenja štete. Ovo je bitno različito od podizanja ruke kada zakašljate, jer ne možete prenijeti virus nekome ukoliko ga nemate u sebi.

Medijsko izvještavanje bilo je usporedivo s onim američkim u razdoblju između 2001.-2004. godine. Gotovo bez iznimke su se nekritički prenosile poruke vladajućih, uz cijeli ešalon novih i starih "stručnjaka" koji su agitirali za veću državnu intervenciju i stroža ograničenja u "borbi protiv pandemije".

Demonizirani su znanstvenici, epidemiolozi i čitave države koji su odstupali od vodećeg narativa paničnog straha, a takvima su čak i dovedene u pitanje dobre namjere. Protuepidemijske mjere, koje su u zakonskom smislu službeno sigurnosne mjere, preimenovane su u "epidemiološke", jer tko je protiv "epidemioloških mjera" mora biti i protiv epidemiologije, zar ne?

Rezultat svega je da je u javnosti brutalno precijenjena opasnost za osobe mlađe od 50 godina, a za starije od 80 čak i podcijenjena. Danas su nam najvidljivije preostale mjere prekrivanje lica, samoizolacije i gotovo svakodnevno agitiranje da se uvedu ograničenja za necijepljene. Bez obzira što mislili o prošlogodišnjim zatvaranjama, argumenti za ikakve državne intervencije postaju neodrživi u trenutku kada je država nabavila više cjepiva nego što ima zainteresiranih za cijepljenje.

Danas znamo da i cijepljeni mogu širiti zarazu. Ako je argument ikada bio "niti jedna osoba ne smije umrijeti od covida", onda smo osuđeni na lockdown zauvijek bez obzira cijepili se ili ne. No, je li ikada to bio argument? Zar se nitko ne sjeća "samo dva tjedna da se ne preopterete bolnice"? A "nosimo maske da ne trebamo zatvoriti sve", "pričekajmo samo dolazak cjepiva" i tako dalje?

Danas znamo da se cijepljenjem znatno smanjuje vjerojatnost teškog ili smrtnog ishoda od bolesti. To ne znači toliko zdravim osobama koje su mlađe od 50 godina, kojima je općenito rizik vrlo mali. No za starije i osobe koje imaju komorbiditete ono može biti spasonosno.

20 godina nakon napada 11. rujna, talibani ponovno vode Afganistan a Irak se skoro svakodnevno bori s napadima ISIL-a. Velike kopnene invazije nisu zamijenjene toliko pritiskom javnog mnijenja, koliko razvojem nove tehnologije. U zadnjih dvadeset godina, bombardiranja bespilotnim letjelicama su postala normalna stvar. Želimo li da nam na isti način covid potvrde postanu normalna stvar?

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

HRVOJE MARKOVIĆ
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.