A što će ti to?

30.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4
Više od iste autorice
Emotivnost - hrvatski brand ili najslabija točka?
Zašto nam uopće treba školstvo
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

A što će ti to?

Nedavno u komentarima na moj prvi članak ovdje na Liberalu, jedan gospodin (koji će sigurno biti sretan što je dobio još jednu epizodnu ulogu) se posprdno osvrnuo na moju titulu magistre kulturologije. Čovjek se nakon toga džentlemenski ispričao i svaka mu čast na tome, no mislim da je time otvorio jednu jako važnu i aktualnu temu. Pa evo još nekoliko mojih razmišljanja na temu obrazovanja – ovaj put tercijarnog, tj. visokog obrazovanja.

Tijekom mojih studentskih dana, ljudi bi jako često zbunjeno gledali u mene kada bih rekla da studiram kulturologiju te bi me obavezno upitali: "Što uopće možeš s time?". Na to, ja bih uvijek odgovorila nešto poput: "Ono što sama odlučim da mogu".

Ljudi se i dalje ponašaju kao da je diploma svojevrsna osuda koja će te primorati da se baviš baš time, i ničime drugim, sve do kraja života. Ili kao da će te nakon diplome lijepo odmah dočekati posao koji baš savršeno odgovara tvojoj struci.

Sama stvoriti svoj posao, sama prokrčiti svoj put, probati više različitih stvari i usavršiti se u više različitih polja – takva su im razmišljanja još uvelike strana i zastrašujuća. Kao da još živimo u doba socijalizma pa da radimo na jednom te istom poslu u jednoj te istoj firmi, i tako sve do mirovine.



A vremena se mijenjaju, i mijenjaju se sve brže i brže. Za sve veći broj poslova postaje manje bitno što si završio, a puno bitnije ono što znaš (i želiš) raditi. Zato moramo stalno raditi na sebi, usavršavati se, stjecati nove vještine i mijenjati poslove kako bismo obogatili svoje iskustvo, a i životopis.


Naravno da će se za neka zanimanja (npr. liječnici, pravnici) uvijek tražiti neka specijalizirana znanja, no stvari općenito idu u smjeru da će se sve manje tražiti neko klasično "štrebersko" znanje činjenica, a sve više "soft" vještine poput kreativnosti, fleksibilnosti, brzog prilagođavanja novonastalim situacijama i vještog korištenja svim tim novim tehnološkim mogućnostima koje se neprestano pojavljuju.

Nikada se nisam zavaravala da je moj faks bogznašto, tj. da se bavim nekakvom velevažnom i kompliciranom znanošću. Bio je, prije svega, jako lagan (a i jako zabavan!) za završiti. No, ono najvažnije što mi je podario jest širina razmišljanja, i to je nešto na čemu ću mu uvijek biti zahvalna, usprkos tome što je dosta toga što smo radili bilo prožeto ideologijom koja mi baš nije bila po điru.

Ta širina razmišljanja, zajedno sa sposobnošću kritičkog razmišljanja, analize, prepoznavanja pravog problema te kreativnog iznalaženja najboljeg rješenja je nešto što je itekako korisno za skoro svaki posao, osobito u doba kada se većina najbitnijih stvari uči "u hodu", kroz obavljanje samog posla – koji god on bio.

Jer ipak, smatram da naš životni i karijerni put najviše ovisi o nama samima, a ne o nekom komadu papira.

 




VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autorici
Silvia Vidović je magistra kulturologije i prevoditeljica iz Rijeke. U slobodno vrijeme voli sunčanje, vježbu i meditaciju. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: