Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas

11.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas


PIŠE Mario Nakić

Koja je prava definicija liberalizma? To je teško objektivno reći s obzirom da se najveći liberalni mislioci kroz povijest u mnogim stvarima nisu slagali (što je i normalno, ipak smo liberali, zar ne?) te je svaki unio neku svoju vrijednost i novu definiciju. Meni je ipak i dalje najdraža i najjasnija ona koju je dao u 18. stoljeću Adam Smith: "Liberalizam je ideja da čovjek radi u vlastitom interesu i na svoj način, pritom poštujući prava i slobode drugih".

Adam Smith (1723-1790) bio je, nakon Johna Lockea, drugi veliki autor i mislilac klasičnog liberalizma. Živio je u Škotskoj, završio je studij moralne filozofije na Sveučilištu u Glasgowu gdje se kasnije i zaposlio kao profesor. Autor je više filozofskih djela o etici i moralu, ali njegova knjiga o ekonomiji Bogatstvo naroda (1776) smatra se prvim djelom moderne ekonomske teorije. Smith je tu postavio temelje ne samo za ekonomiju klasičnog liberalizma, nego i za sve ostale ekonomske škole koje će stoljećima kasnije nastati.

Smith je u ekonomiji značajan iz više razloga. Za razliku od dotadašnjeg vjerovanja, postavio je tezu da bogatstvo naroda proizlazi iz korisnog rada i stvaranja koje ovisi o zahtjevima tržišta. Stoga je potrebno da se država što manje upliće u ekonomske procese, kako među pripadnicima istog naroda, tako i među različitim narodima. Iako on nije skovao poznatu frazu laissez-faire (fra. "pusti neka radi"), koja se koristi kao sinonim za slobodu tržišta, Smith ju je razradio i nadogradio. Poput mnogih klasičnih liberala koji su dolazili nakon njega, vjerovao je da je slobodna trgovina među pojedincima i narodima najbolja garancija mira i prosperiteta.

Branio je tezu da u trgovini na slobodnom tržištu nema "strane koja gubi", odnosno svaka strana koja sudjeluje je na dobitku. Kada do razmjene ne dođe zbog državne intervencije ili neke druge više sile, onda svi gube. Smith je skovao pojam nevidljiva ruka koji se kasnije, i dan danas, koristi da se objasni kako država ne može "ispravljati" tržište, već se ono najbolje ispravlja samo. Ta "viša sila" tržišta je "nevidljiva ruka". Smithova ideja je bila da čovjek, dok radi u vlastitom interesu, nesvjesno radi i za dobrobit cijele zajednice. Bogatstvo naroda nastaje kad svaka osoba tako radi za vlastiti interes, i iz vlastitih interesa one će međusobno surađivati, svaka zbog svoga cilja, ali će u isto vrijeme učiniti i nešto što će koristiti i trećim osobama, odnosno cijeloj zajednici:

Prirodna težnja svakog pojedinca da poboljša vlastite životne uvjete...je toliko moćna sama po sebi, da samo ona, bez ikakve pomoći sa strane, može ne samo poboljšati bogatstvo cijelog naroda, nego i pobijediti stotinu nepravednih prepreka kojima ludost zakona prečesto usporava njeno djelovanje.

Adam Smith je zapravo u teoriji osnivač ekonomskog sistema u kojem živimo, u kojem i danas živi cijela zapadna civilizacija, a to je liberalni kapitalizam, iako on nije imao baš ovakvu viziju. Vjerovao je u poštenje državne vlasti i u jake kontrolne mehanizme koji bi onemogućili korupciju, stvaranje monopola na tržištu i koncentriranje bogatstva.

Budući da je u isto vrijeme bio jako socijalno osviješten (ili osjetljiv), danas ga prisvajaju podjednako i lijeve i desne ekonomske škole i teoretičari. Za razliku od klasičnih liberala koji su dolazili nakon njega, Smith nije imao ništa protiv poreza i umjerenih državnih intervencija zbog onemogućavanja prevelike nejednakosti u bogatstvu. Na to se najviše danas hvataju lijevi, odnosno socijal-liberali, pogotovo američki ljevičari. Međutim, Smith nije želio progresivno oporezivanje od strane države, on je više vjerovao u prirodni sklad koji će se postići slobodnim tržištem i zahvaljujući "nevidljivoj ruci". Ljevičari tvrde da bi on danas bio za državno školstvo, državno ulaganje i poticanje ekološke proizvodnje i obrane od klimatskih promjena, vjeruju da bi podržavao socijalnu državu zbog smanjenja nejednakosti. On bi sigurno bio borac protiv velike nejednakosti, ali je upitno bi li podupirao da država to radi s obzirom na njegov skepticizam:

"Postoji umjetnost koju jedna vlada vrlo brzo i lako nauči od druge, a to je isušivanje džepova građana."

Bilo kako bilo, Smith je jedan od najvećih osoba u povijesti liberalizma, ekonomske teorije i filozofije općenito. Njegova ostavština i argumenti gotovo su jednako vrijedni i danas, a vrijedit će vjerojatno još jako dugo.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: