Vezani članci:
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Vilim Ribić - najveća prevara u Hrvata
Što je liberalizam ikada učinio za nas?
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Sve nijanse liberalizma
Tko je bio F. A. Hayek?
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Zašto se razumni konzervativci pronalaze u klasičnom liberalizmu
Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Klasični liberali, a ne ljevičari, bili su pioniri u borbi za LGBT prava
Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici
Predsjednik koji je ograničio državu: Top 30 citata Thomasa Jeffersona
Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Zašto se Hrvati ne mogu suočiti s poviješću?
Pogledajte dokumente iz 1930-ih: Hrvatski poduzetnici su i tada imali probleme s komorama i državom
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas


Piše: Mario Nakić
11.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas


Piše: Mario Nakić
11.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Koja je prava definicija liberalizma? To je teško objektivno reći s obzirom da se najveći liberalni mislioci kroz povijest u mnogim stvarima nisu slagali (što je i normalno, ipak smo liberali, zar ne?) te je svaki unio neku svoju vrijednost i novu definiciju. Meni je ipak i dalje najdraža i najjasnija ona koju je dao u 18. stoljeću Adam Smith: "Liberalizam je ideja da čovjek radi u vlastitom interesu i na svoj način, pritom poštujući prava i slobode drugih".

Adam Smith (1723-1790) bio je, nakon Johna Lockea, drugi veliki autor i mislilac klasičnog liberalizma. Živio je u Škotskoj, završio je studij moralne filozofije na Sveučilištu u Glasgowu gdje se kasnije i zaposlio kao profesor. Autor je više filozofskih djela o etici i moralu, ali njegova knjiga o ekonomiji Bogatstvo naroda (1776) smatra se prvim djelom moderne ekonomske teorije. Smith je tu postavio temelje ne samo za ekonomiju klasičnog liberalizma, nego i za sve ostale ekonomske škole koje će stoljećima kasnije nastati.

Smith je u ekonomiji značajan iz više razloga. Za razliku od dotadašnjeg vjerovanja, postavio je tezu da bogatstvo naroda proizlazi iz korisnog rada i stvaranja koje ovisi o zahtjevima tržišta. Stoga je potrebno da se država što manje upliće u ekonomske procese, kako među pripadnicima istog naroda, tako i među različitim narodima. Iako on nije skovao poznatu frazu laissez-faire (fra. "pusti neka radi"), koja se koristi kao sinonim za slobodu tržišta, Smith ju je razradio i nadogradio. Poput mnogih klasičnih liberala koji su dolazili nakon njega, vjerovao je da je slobodna trgovina među pojedincima i narodima najbolja garancija mira i prosperiteta.

Branio je tezu da u trgovini na slobodnom tržištu nema "strane koja gubi", odnosno svaka strana koja sudjeluje je na dobitku. Kada do razmjene ne dođe zbog državne intervencije ili neke druge više sile, onda svi gube. Smith je skovao pojam nevidljiva ruka koji se kasnije, i dan danas, koristi da se objasni kako država ne može "ispravljati" tržište, već se ono najbolje ispravlja samo. Ta "viša sila" tržišta je "nevidljiva ruka". Smithova ideja je bila da čovjek, dok radi u vlastitom interesu, nesvjesno radi i za dobrobit cijele zajednice. Bogatstvo naroda nastaje kad svaka osoba tako radi za vlastiti interes, i iz vlastitih interesa one će međusobno surađivati, svaka zbog svoga cilja, ali će u isto vrijeme učiniti i nešto što će koristiti i trećim osobama, odnosno cijeloj zajednici:

Prirodna težnja svakog pojedinca da poboljša vlastite životne uvjete...je toliko moćna sama po sebi, da samo ona, bez ikakve pomoći sa strane, može ne samo poboljšati bogatstvo cijelog naroda, nego i pobijediti stotinu nepravednih prepreka kojima ludost zakona prečesto usporava njeno djelovanje.

Adam Smith je zapravo u teoriji osnivač ekonomskog sistema u kojem živimo, u kojem i danas živi cijela zapadna civilizacija, a to je liberalni kapitalizam, iako on nije imao baš ovakvu viziju. Vjerovao je u poštenje državne vlasti i u jake kontrolne mehanizme koji bi onemogućili korupciju, stvaranje monopola na tržištu i koncentriranje bogatstva.

Budući da je u isto vrijeme bio jako socijalno osviješten (ili osjetljiv), danas ga prisvajaju podjednako i lijeve i desne ekonomske škole i teoretičari. Za razliku od klasičnih liberala koji su dolazili nakon njega, Smith nije imao ništa protiv poreza i umjerenih državnih intervencija zbog onemogućavanja prevelike nejednakosti u bogatstvu. Na to se najviše danas hvataju lijevi, odnosno socijal-liberali, pogotovo američki ljevičari. Međutim, Smith nije želio progresivno oporezivanje od strane države, on je više vjerovao u prirodni sklad koji će se postići slobodnim tržištem i zahvaljujući "nevidljivoj ruci". Ljevičari tvrde da bi on danas bio za državno školstvo, državno ulaganje i poticanje ekološke proizvodnje i obrane od klimatskih promjena, vjeruju da bi podržavao socijalnu državu zbog smanjenja nejednakosti. On bi sigurno bio borac protiv velike nejednakosti, ali je upitno bi li podupirao da država to radi s obzirom na njegov skepticizam:

"Postoji umjetnost koju jedna vlada vrlo brzo i lako nauči od druge, a to je isušivanje džepova građana."

Bilo kako bilo, Smith je jedan od najvećih osoba u povijesti liberalizma, ekonomske teorije i filozofije općenito. Njegova ostavština i argumenti gotovo su jednako vrijedni i danas, a vrijedit će vjerojatno još jako dugo.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.