FOTO: N1
ČITATELJI OCIJENILI
3

Afera Agrokor naučila nas je ove 4 lekcije

PIŠE Branimir Perković
18.3.2017.

Afera Agrokor naučila nas je ove 4 lekcije

Može se slobodno reći da je panika oko Agrokora prošla. Svi možemo odahnuti. Sberbank je zaključila da joj se ne isplati da Agrokor, jedna ipak stabilna kompanija, propadne, već da joj je u interesu da Agrokor nastavi vraćati svoja dugovanja te mu je u tu svrhu odobrila novi kredit od 300 milijuna eura. Opća panika je bila sasvim neutemeljena. Da se razumijemo, nisu samo mediji stvarali ozračje panike, mnogi iz financijskog i poslovnog svijeta također nisu spavali te se neformalno tvrdilo da se sprema mini gospodarska kriza.

Sve je prošlo, a najeminentniji stručnjaci specijalizirani za određeni gospodarski segment su pokazali nerazumijevanje šire ekonomske slike. Ili su pak umjetno stvarali paniku, u svrhu uvjeravanja političara da novcem poreznih obveznika saniraju jednu lošu poslovnu politiku koja je Agrokor dovela do stanja da mora moliti državu za spas.

Priča je bila savršeno jasna, Agrokor je „too big to fail“, tj. prevelik i previše sveobuhvatan, a da njegova propast ne povuče i ostale. Međutim, mišljenja su se razlikovala u tome tko bi trebao spriječiti taj scenarij.

Upravo je situacija oko Agrokora pokazala koliko malo i ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj, i sami građani, razumiju tržište i tržišne mehanizme. Tržište ne treba državu da ga korigira, ne treba neprestano uštimavanje da bi ostalo efikasno. Tržište JE EFIKASNO, osim u određenim uskim područjima gdje država može bolje obavljati određene funkcije zbog same prirode određenih područja gospodarstva. Ako subjekti na tržištu detektiraju da bi propast određenog poslovnog subjekta dovela do prevelike strukturalne neravnoteže, oni će učiniti sve da ga spase.

Nikakva državna intervencija nije potrebna, dapače ona je gotovo uvijek faktor destabilizacije prirodnih procesa na tržištu, bilo to samoodržavanje ili „čišćenje“ tj. puštanje neefikasnih dijelova da propadnu, što se može usporediti s otpadanjem osušenog lišća sa stabala da bi mogla izrasti nova koja će omogućiti stablu da prikupi sunčevu energiju i tako stvori nove plodove. Ako staro lišće ne otpadne, neće biti ni novih plodova. Isto je i s tržištem. Ali na primjeru Agrokora, očigledno je da su tržišni akteri detektirali da je Agrokor još uvijek koristan te da još može poslužiti za stvaranje novih vrijednosti, samo uz određeno restrukturiranje.

Zanimljiva stvar u svemu tome je što Sberbank uvjetuje nastavak kreditiranja vraćanjem dugova dobavljačima, a nitko od dežurnih državno-intervencijskih apologeta nije ni pomislio na dobavljače, već isključivo na sami Agrokor. Siguran sam da, kada bi država intervenirala i spasila Agrokor, Agrokor bi nastavio poslovati dosadašnjom praksom vrlo rizičnih poteza i zanemarivanja vraćanja dugova dobavljačima. Državna intervencija bi stvorila moralni hazard, praktički šaljući signal Agrokoru i drugim velikim igračima da mogu nastaviti sa svojim nepoštenim i vrlo rizičnim praksama, a država će novcem poreznih obveznika sve sanirati.

U konačnici, Agrokor i nije bio u toliko velikom problemu koliko se to prikazivalo jer je on uredno vraćao svoje kredite i kamate. Jedini problem je bio u tome što nije plaćao dobavljače i porez. Ali, dobavljači imaju taj problem s Agrokorom godinama te su morali očekivati da će biti uvijek „zadnja rupa na sviralu“. Zaista, oni dobavljači koji uz takvu praksu koju je imao Agrokor nisu dobro razmislili o nastavku suradnje s njim, morali su imati dobar razlog za to. Moguće je da Agrokor stvarno je prevelik i preobuhvatan da ga se može zaobići i tu već leži segment u koji država može i treba reagirati.

Ako je određeni poslovni subjekt prevelik i zauzima prevelik dio tržišta, toliko da može samostalno određivati pravila igre na njemu, onda se vrlo vjerojatno radi o potencijalnom monopolu, a država može i treba ograničavati monopole jer oni ruže slobodnotržišnu utakmicu. Dapače, mislim da je to i odgovornost države, ali samo tu. Država se ne treba direktno miješati u funkcioniranje tržišta, ali treba osigurati slobodno tržište od monopola. I to je funkcija koju država nosi na tržištu, a ne saniranje jednog poslovnog subjekta ili određivanje dvostrukih pravila. Ako je ovolika panika nastala oko jednog poslovnog subjekta, onda zaista možemo postaviti pitanje je li Agrokor tržišni monopolist. Možda i nije monopolist na jednom tržištu, ali ako se pogleda šira slika gospodarstva, skupni zbroj svih tržišta, onda on očigledno ima preveliku moć i utjecaj te svojom veličinom diktira uvjete, a to pobija same temelje slobodnog tržišta.

Još jedan dokaz da je cijela situacija bila prenapuhana, su kretanja na burzi. 15. ožujka pad Zagrebačke  burze je bio samo 2,11% što je relativno minorna oscilacija posebno ako uzmemo da je prije toga dugo vremena bio rast. Već sljedećeg dana burza se stabilizira i približava se pozitivnoj nuli, pad samo 0,17%, dionica Belja u plusu iznad 2%, dan kasnije burza raste 0,4%, dionice Jamnice u plusu gotovo 4%, Tisak skoro 3,5% u plusu, Ledo iznad 2% u plusu, Zvijezda iznad 0,5%. Znači nikakvog razloga panici nije bilo. Burze tradicionalno vrlo brzo reagiraju na sve vijesti i nerijetko pretjeraju u svojoj reakciji jer investitori djeluju kao krdo koje vrlo lako ponese kolektivni optimizam (bull market) ili kolektivni pesimizam (bear market). Ako je burza zaključila da nema razloga za pretjeranu paniku, onda je to najčešće i istina.

Razlog je i u tome što Agrokorovi problemi nisu nešto što je odjednom isplivalo na površinu, o tome se razgovara u poslovnim krugovima i specijaliziranim medijima već dugo.

Zaključno, cijela ova priča oko Agrokora je pokazala nekoliko važnih stvari. Prvo, velik broj hrvatskih ekonomista i političara ne vidi širu ekonomsku sliku te plasiraju krive informacije u javnost. Drugo, tržišta nisu zle zvijeri koje treba kontrolirati već strukture s racionalnim subjektima kojima je u interesu kolektivno blagostanje jer to donosi i individualno blagostanje svakom od njih. Treće, mediji su se pokazali katastrofalni u prenošenju ekonomskih informacija, tj. u interpretaciji poslovnih pokazatelja te kao sve osim nepristran izvor informacija. Četvrto, građani ipak imaju nekakvu sliku kako tržište funkcionira te je većina jasno stala protiv državnog spašavanja Agrokora.

Još samo kada bi građani upotrebljavali istu dozu racionalnosti kada se radi o državnim poduzećima, gospodarstvo bi umjesto 3 % raslo i 6 %.



Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je jedan od najočitijih primjera uredničke manipulacije kako se neki hrvatski mediji trude ulizati vladajućima.

Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

A samo je rekao da su za cijenu Thompsonovog koncerta tri grada mogla postati transparentna.

Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon napada novinara Fox Newsa i predsjednika Trumpa, Universal je otkazao izlazak filma The Hunt.

Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: