Vezani članci:
Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide
Hoće li DORH pokucati na vrata Liberala?
Plašili su nas nekakvim američkim strvinarskim fondovima, a sad vidimo da je to bila Vlada RH
Dalićkin poučak
I Most treba preuzeti dio odgovornosti za sranja u Agrokoru
Ova vlada mora pasti!
Kontrolirani igrokaz o Agrokoru
Sad bi svima trebalo biti jasno: Lex Agrokor je bio promašaj
Država krši ravnopravnost spolova, a pravobraniteljica šuti
'Ja sam iz Vlade i tu sam da vam pomognem' (2): Ramljak ima plan
Dame i gospodo stručnjaci, smatrate li i dalje da je lex Agrokor bio dobra ideja?
Iza Agrokora ostaje talog našizma i socijalističke ksenofobije
Hrvatska nakon Agrokora: Slijedi li nam katarza ili potonuće?
Zašto napadate Juricu Pavičića?
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Njemački stručnjaci se slažu s Liberalom: Propast Agrokora imat će pozitivne učinke
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Linić tvrdi da Agrokor u njegovo vrijeme nije imao porezni dug. Je li moguće da nije znao?
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Božo Petrov - heroj i spasitelj izgubljenih duša
Priča o Agrokoru je priča o hrvatskom društvu
Sad bi svima trebalo biti jasno: Hrvati nemaju tržišnu ekonomiju nego crony kapitalizam
Kosor brani Lex Agrokor, mulja i maže oči javnosti
Dva Golijata ubiše Davida
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Sve laži stožernog ekonomista klijentelizma
Gdje su sad oni stručnjaci što su tvrdili da će pad Agrokora proizvesti domino efekt?
'Ja sam iz Vlade i tu sam da vam pomognem'
Vlada u sjeni
Živimo u jednopartijskom sistemu (i ovaj put smo sami krivi)
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Afera Agrokor naučila nas je ove 4 lekcije


Piše: Branimir Perković
18.3.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Afera Agrokor naučila nas je ove 4 lekcije


Piše: Branimir Perković
18.3.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Može se slobodno reći da je panika oko Agrokora prošla. Svi možemo odahnuti. Sberbank je zaključila da joj se ne isplati da Agrokor, jedna ipak stabilna kompanija, propadne, već da joj je u interesu da Agrokor nastavi vraćati svoja dugovanja te mu je u tu svrhu odobrila novi kredit od 300 milijuna eura. Opća panika je bila sasvim neutemeljena. Da se razumijemo, nisu samo mediji stvarali ozračje panike, mnogi iz financijskog i poslovnog svijeta također nisu spavali te se neformalno tvrdilo da se sprema mini gospodarska kriza.

Sve je prošlo, a najeminentniji stručnjaci specijalizirani za određeni gospodarski segment su pokazali nerazumijevanje šire ekonomske slike. Ili su pak umjetno stvarali paniku, u svrhu uvjeravanja političara da novcem poreznih obveznika saniraju jednu lošu poslovnu politiku koja je Agrokor dovela do stanja da mora moliti državu za spas.

Priča je bila savršeno jasna, Agrokor je „too big to fail“, tj. prevelik i previše sveobuhvatan, a da njegova propast ne povuče i ostale. Međutim, mišljenja su se razlikovala u tome tko bi trebao spriječiti taj scenarij.

Upravo je situacija oko Agrokora pokazala koliko malo i ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj, i sami građani, razumiju tržište i tržišne mehanizme. Tržište ne treba državu da ga korigira, ne treba neprestano uštimavanje da bi ostalo efikasno. Tržište JE EFIKASNO, osim u određenim uskim područjima gdje država može bolje obavljati određene funkcije zbog same prirode određenih područja gospodarstva. Ako subjekti na tržištu detektiraju da bi propast određenog poslovnog subjekta dovela do prevelike strukturalne neravnoteže, oni će učiniti sve da ga spase.

Nikakva državna intervencija nije potrebna, dapače ona je gotovo uvijek faktor destabilizacije prirodnih procesa na tržištu, bilo to samoodržavanje ili „čišćenje“ tj. puštanje neefikasnih dijelova da propadnu, što se može usporediti s otpadanjem osušenog lišća sa stabala da bi mogla izrasti nova koja će omogućiti stablu da prikupi sunčevu energiju i tako stvori nove plodove. Ako staro lišće ne otpadne, neće biti ni novih plodova. Isto je i s tržištem. Ali na primjeru Agrokora, očigledno je da su tržišni akteri detektirali da je Agrokor još uvijek koristan te da još može poslužiti za stvaranje novih vrijednosti, samo uz određeno restrukturiranje.

Zanimljiva stvar u svemu tome je što Sberbank uvjetuje nastavak kreditiranja vraćanjem dugova dobavljačima, a nitko od dežurnih državno-intervencijskih apologeta nije ni pomislio na dobavljače, već isključivo na sami Agrokor. Siguran sam da, kada bi država intervenirala i spasila Agrokor, Agrokor bi nastavio poslovati dosadašnjom praksom vrlo rizičnih poteza i zanemarivanja vraćanja dugova dobavljačima. Državna intervencija bi stvorila moralni hazard, praktički šaljući signal Agrokoru i drugim velikim igračima da mogu nastaviti sa svojim nepoštenim i vrlo rizičnim praksama, a država će novcem poreznih obveznika sve sanirati.

U konačnici, Agrokor i nije bio u toliko velikom problemu koliko se to prikazivalo jer je on uredno vraćao svoje kredite i kamate. Jedini problem je bio u tome što nije plaćao dobavljače i porez. Ali, dobavljači imaju taj problem s Agrokorom godinama te su morali očekivati da će biti uvijek „zadnja rupa na sviralu“. Zaista, oni dobavljači koji uz takvu praksu koju je imao Agrokor nisu dobro razmislili o nastavku suradnje s njim, morali su imati dobar razlog za to. Moguće je da Agrokor stvarno je prevelik i preobuhvatan da ga se može zaobići i tu već leži segment u koji država može i treba reagirati.

Ako je određeni poslovni subjekt prevelik i zauzima prevelik dio tržišta, toliko da može samostalno određivati pravila igre na njemu, onda se vrlo vjerojatno radi o potencijalnom monopolu, a država može i treba ograničavati monopole jer oni ruže slobodnotržišnu utakmicu. Dapače, mislim da je to i odgovornost države, ali samo tu. Država se ne treba direktno miješati u funkcioniranje tržišta, ali treba osigurati slobodno tržište od monopola. I to je funkcija koju država nosi na tržištu, a ne saniranje jednog poslovnog subjekta ili određivanje dvostrukih pravila. Ako je ovolika panika nastala oko jednog poslovnog subjekta, onda zaista možemo postaviti pitanje je li Agrokor tržišni monopolist. Možda i nije monopolist na jednom tržištu, ali ako se pogleda šira slika gospodarstva, skupni zbroj svih tržišta, onda on očigledno ima preveliku moć i utjecaj te svojom veličinom diktira uvjete, a to pobija same temelje slobodnog tržišta.

Još jedan dokaz da je cijela situacija bila prenapuhana, su kretanja na burzi. 15. ožujka pad Zagrebačke  burze je bio samo 2,11% što je relativno minorna oscilacija posebno ako uzmemo da je prije toga dugo vremena bio rast. Već sljedećeg dana burza se stabilizira i približava se pozitivnoj nuli, pad samo 0,17%, dionica Belja u plusu iznad 2%, dan kasnije burza raste 0,4%, dionice Jamnice u plusu gotovo 4%, Tisak skoro 3,5% u plusu, Ledo iznad 2% u plusu, Zvijezda iznad 0,5%. Znači nikakvog razloga panici nije bilo. Burze tradicionalno vrlo brzo reagiraju na sve vijesti i nerijetko pretjeraju u svojoj reakciji jer investitori djeluju kao krdo koje vrlo lako ponese kolektivni optimizam (bull market) ili kolektivni pesimizam (bear market). Ako je burza zaključila da nema razloga za pretjeranu paniku, onda je to najčešće i istina.

Razlog je i u tome što Agrokorovi problemi nisu nešto što je odjednom isplivalo na površinu, o tome se razgovara u poslovnim krugovima i specijaliziranim medijima već dugo.

Zaključno, cijela ova priča oko Agrokora je pokazala nekoliko važnih stvari. Prvo, velik broj hrvatskih ekonomista i političara ne vidi širu ekonomsku sliku te plasiraju krive informacije u javnost. Drugo, tržišta nisu zle zvijeri koje treba kontrolirati već strukture s racionalnim subjektima kojima je u interesu kolektivno blagostanje jer to donosi i individualno blagostanje svakom od njih. Treće, mediji su se pokazali katastrofalni u prenošenju ekonomskih informacija, tj. u interpretaciji poslovnih pokazatelja te kao sve osim nepristran izvor informacija. Četvrto, građani ipak imaju nekakvu sliku kako tržište funkcionira te je većina jasno stala protiv državnog spašavanja Agrokora.

Još samo kada bi građani upotrebljavali istu dozu racionalnosti kada se radi o državnim poduzećima, gospodarstvo bi umjesto 3 % raslo i 6 %.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.