Trump želi povući vojsku iz Afganistana. Zašto je to toliki problem?

5.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Prekid besmislene vojne intervencije koja je dosad odnijela stotine tisuća nevinih žrtava i stotine milijardi dolara američkim poreznim obveznicima trebalo bi dočekati konsenzualnim odobravanjem. Ali ipak, mnogi u politici i medijima se tome protive.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trump želi povući vojsku iz Afganistana. Zašto je to toliki problem?

Prekid besmislene vojne intervencije koja je dosad odnijela stotine tisuća nevinih žrtava i stotine milijardi dolara američkim poreznim obveznicima trebalo bi dočekati konsenzualnim odobravanjem. Ali ipak, mnogi u politici i medijima se tome protive.
PIŠE Mario Nakić

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je najavio povlačenje američke vojske iz Sirije, a potom i iz Afganistana. To ne bi trebalo nikoga iznenaditi budući da je riječ o njegovim predizbornim obećanjima. Obećanje završetka besmislenih vojnih intervencija, koje su mnogi već vidjeli kao "beskonačne", jedan je od glavnih razloga zbog kojih je Trump i pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Uostalom, što ima loše u prekidu bombardiranja, uništavanja i masovnog ubijanja? Ja sam mislio da će takva odluka, nakon gotovo dva desetljeća neprekidnog divljanja američke vojske po Bliskom istoku i šire, biti dočekana u javnosti jednim konsenzualnim, širokim odobravanjem. Ali, ne. Demokrati su protiv povlačenja američke vojske jer...nemaju nikakvo logično objašnjenje, jednostavno moraju biti protiv svega što napravi Trump. No, čak i većina republikanaca u Kongresu neće se složiti s ovom Trumpovom odlukom jer je protivna njihovoj ideji da Amerika mora voditi non stop ratove po svijetu i biti svjetski policajac.

Dobrim dijelom riječ je o političarima i lobistima koji rade usluge Vojnom industrijskom kompleksu. Bez konstantnih ratova teško je opravdati stotine milijardi dolara koje se izdvajaju iz državnog budžeta za obranu, a putem raznih ugovora završavaju kod privatnih ugovaratelja, proizvođača oružja itd. Riječ je o vrlo unosnom biznisu za pojedince kojima odgovaraju vojne intervencije i rasplamsavanje sukoba po svijetu. Oni će tražiti bilo koji razlog za rat, naoružavat će svaku pobunjeničku skupinu u zemljama trećeg svijeta i onda lobirati za američku vojnu intervenciju jer znaju da je to najbolji način za produbljenje i produženje sukoba.

Mnoge stvari koje Trump radi i govori, uključujući trgovinske ratove i zid na granici s Meksikom, smatram ludostima koje nitko normalan ne bi trebao podržati. Ali mu moramo priznati kad napravi nešto dobro - da je to dobro - bez obzira što je riječ o Trumpu. On je u vanjskoj politici u protekle dvije godine postigao neke stvari koje nitko dosad nije uspio. Postigao je mir u Siriji i Iraku, pomirenje između dviju Koreja, a sada je i mir u Afganistanu konačno na vidiku. Zašto Barack Obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, nije napravio ništa od toga, već je započinjao nove sukobe i uništio Libiju, Jemen i druge zemlje? Ne zato što Obama nije bio sposoban za nešto drugo, već zato što nije imao volje niti interesa za mir.

Čitam na Telegramu komentar Đive Đurovića koji je zaključio kako je dobro što se bliži kraj rata u Afganistanu, "ali talibani su pobijedili". Kaže da je dobro ako se američke trupe povuku, "ali nije dobro što Trump ne sluša svoje generale i savjetnike"...

Dobro ljudi, zar ćemo se praviti ludi? Trump je naslijedio vojne generale koji su postavljeni puno prije njega. To su isti oni ljudi koji su navijali za sukobe, koji su produživali sukobe i koji u tim intervencijama nisu postigli ništa. Ako su talibani pobijedili, to je njihova zasluga. Zašto bi Trump uopće trebao njih slušati? Kad bi slušao njih i neokonse iz obje najveće stranke, onda se američka vojska nikada ne bi povukla ni iz Sirije ni iz Afganistana. Oni će uvijek naći razlog za "ostati još samo malo". To "ostat ćemo još malo, samo dok..." se povlači već desetljećima!

Sjeća li se još itko kako i zašto je došlo do vojne intervencije u Afganistanu? Amerika je bila napadnuta u terorističkom napadu na World Trade Center u New Yorku 11. rujna 2001. godine. Nakon informacija CIA-e da iza napada na WTC stoji Al Kaida na čelu s Osamom bin Ladenom, kojeg je, usput rečeno, SAD naoružao, predsjednik George W. Bush donosi izvršnu uredbu da se krene s vojnom intervencijom u Afganistanu gdje se navodno nalazi bin Laden. Na kraju, Osama bin Laden je pronađen i ubijen, ali ne u Afganistanu nego u Pakistanu - totalno drugoj zemlji! No, u međuvremenu se Amerika zaratila s tamošnjim talibanima, pobunjenicima protiv afganistanske vlade koju je SAD postavio. Vidite što se događa?

Kad neka strana vojska stupi nogama na teritorij jedne države, onda će vrlo vjerojatno izazvati bijes stanovnika te zemlje bez obzira što oni mislili o svojoj vlasti. Jer vojska, čak i ako je moralni cilj svrgavanje diktature, na koncu ubije i hrpu nevinih ljudi. Vojska uništava domove, protjeruje ljude, ubija djecu. To bez sumnje dovodi do bijesa i mržnje prema državi koja je tu vojsku poslala. Sasvim je razumljivo da ljudi pružaju otpor prema okupatoru bez obzira na navodne "dobre namjere" koje bi okupator mogao imati.

Nakon ubojstva Osame bin Ladena, više se nitko nije ni trudio objasniti američkoj javnosti zašto i dalje američke trupe operiraju po Afganistanu, zašto se provode napadi dronovima u kojima stradaju najčešće nevini civili, žene i djeca. Više to nitko nije ni znao opravdati, jednostavno se kaže: "Mi moramo tamo biti, inače će sve otići kvragu". Ma neće. Ne može biti gore od ovoga.

I što ako su talibani pobijedili? Zar je uopće moglo biti drugačije? Bi li rezultat bio drugačiji da se rat vodi još 20 godina, osim što bi bilo još nekoliko stotina tisuća žrtava više i stotine milijardi američkih dolara bačenih u vjetar. Svaka godina ostanka američkih trupa u Afganistanu znači 50 milijardi dolara koje su američki porezni obveznici protratili. Nema boljeg trenutka za izlazak iz toga nego sada.

Đurović se zatim pita što će biti s Afganistanom nakon što se američka vojska povuče. A ja se pitam može li Afganistancima biti gore nego sada. Pričamo o zemlji s visokim udjelom nepismenih i ekstremno siromašnih, sasvim je logično da neće cvjetati ruže. Moguće je da će se građanski rat nastaviti. Ali to nema nikakve veze s Amerikancima i oni se oko toga uopće ne bi trebali brinuti. Afganistan treba proći svoj put do demokracije, a to nije put vojnih agresija stranih okupatora. Američka intervencija u Afganistanu vratila je tu zemlju nazad u svakom pogledu.

Njegova argumentacija protiv povlačenja iz Afganistana podsjetila me na novinara CNN-a koji je krajem prošle godine, u intervjuu sa senatorom Random Paulom, postavio čovjeku pitanje s čuđenjem: "Zar vi ne podupirete baš nijedan rat?". Meni to izgleda bolesno. Pogledajte sami.





Trump je okružen neokonsima koji obožavaju ratove i stalno pokušavaju uvući Ameriku u nove sukobe, ali čini mi se da je baš Rand Paul, jedan od rijetkih protivnika vojnih intervencija u Kongresu i Senatu, uvelike utjecao na Trumpa. Odluke o povlačenju vojske i prekidu bombardiranja su za svaku pohvalu i nadam se da Trump neće to sve upropastiti nekakvom novom intervencijom, na primjer u Venezueli. To bi srušilo sve njegove mirovne napore koje je dosad učinio.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki su mediji lani tvrdili da će nas ova europska uredba zaštititi. Naravno da nas nije zaštitila, ali je dobro došla političarima i drugim muljatorima.

Je li vam sada jasno čemu služi GDPR?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Oporbeni saborski zastupnik je napadom na Kolindu nesvjesno priznao da nam treba privatizacija zdravstvenih usluga.

Kolinda i Mrsić su nesvjesno priznali da nam treba privatizacija zdravstva

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon priznanja Vatikana da su redovnice natjerane da pobacuju nakon što su ih svećenici i biskupi pretvorili u seksualne robinje, Crkva više nije u poziciji davati moralne lekcije ženama o tome što smiju, a što ne smiju činiti sa svojim tijelom.

Katolička crkva je izgubila moralni argument o pobačaju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Radnici u restoranima brze prehrane nedavno su se izborili za minimalnu satnicu od 15 dolara. Sada traže od Grada da ih zaštiti od otkaza.

Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ

Škola

PIŠE: ANDERS INGEMARSON

Ljudi razumiju dobro zašto država treba biti odvojena od religije. Potpuno isti razlozi mogu se primijeniti i na gospodarske aktivnosti.

Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Možda ne bi robijao, ali onda ne bi bio ni predsjednik HSS-a. I definitivno se ne bi mogao hvaliti kako je liberal, Tito nije volio liberale.

Da nam je sad netko poput Tita, Beljak bi robijao u zatvoru

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: