Smrt jednog i teško ranjavanje dvojice hrvatskih vojnika u terorističkom napadu u Afganistanu trebaju biti poticaj hrvatskoj diplomaciji da se aktivno uključi u mirovne napore na Bliskom istoku.

Jedan hrvatski vojnik je poginuo i dvojica su teško ozlijeđena u napadu bombaša samoubojice u Afganistanu.

Hrvatski kontigent služi u sklopu NATO saveza u ratu u Afganistanu kao logistička podrška vladinim snagama i ne sudjeluje u ratnim operacijama. Ali cijeli Afganistan je jako opasno mjesto s puno terorizma. Ovaj put stradali su kao žrtve bombaša samoubojice koji se na trokolici zaletio u njihovo vozilo. Ministar obrane Damir Krstičević kaže da su posljedice mogle biti i gore da vozilo nije bilo blindirano.

Možda je ovo vrijeme da se zapitamo zašto su hrvatski vojnici uopće tamo izloženi konstantnoj životnoj opasnosti.

Rat u Afganistanu najduži je rat u povijesti SAD-a. Traje već 18 godina te ga većina Amerikanaca ne podržava, uključujući i američke ratne veterane. Rat je započeo 2001. godine nakon terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku. Amerikanci su si postavili za cilj uhvatiti Osamu Bin Ladena, čovjeka koji je stajao iza tih napada, i uništiti njegovu terorističku organizaciju Al Kaidu. Srušili su talibanski režim i postavili novu afganistansku vladu, ali talibani je ne priznaju i još uvijek kontroliraju više od polovine afganistanskog teritorija.

Pojedini američki političari iz obje velike stranke već godinama zagovaraju završetak rata i povlačenje američke vojske iz Afganistana, a među njima su najglasniji republikanski senator Rand Paul, neovisni senator Bernie Sanders i demokratska članica Kongresa Tulsi Gabbard.

Od 2001. godine do danas život je izgubila 2.100 američkih vojnika, a više od 20.000 je ranjeno. Na drugoj strani gubici su još veći, a najviše je stradalih civila. Samo tijekom zadnjih mjesec dana život su izgubila četiri američka vojnika. Prema podacima UN-a, prošle godine je u Afganistanu, uglavnom uslijed američkog bombardiranja ili terorističkih napada pobunjenih skupina, smrtno stradalo oko 3.000 civila i još ih je tisuće ranjeno.

Bivši američki predsjednik Barack Obama je u svojoj predizbornoj kampanji 2008. godine najavio da će završiti ratove. To obećanje nije ispunio. Službeno je objavio kraj rata u Afganistanu 2014. godine, ali nije povukao američke snage. Kasnije je priznao i sam da taj rat još nije gotov. Danas je u Afganistanu oko 15.000 američkih vojnika.

Njegov nasljednik Donald Trump je također u svojoj kampanji obećavao povlačenje vojnika iz Sirije, Iraka i Afganistana. Uspio je znatno smanjiti broj vojnika u Siriji i Iraku, a sada se konačno počelo ozbiljno razmišljati o primirju u Afganistanu. Iako je ovaj rat započeo 2001., američke službe su uključene u zbivanja u toj državi još od početka 1990-ih kada su pobunjeničke talibanske snage rušile vlast koju je 1970-ih postavio SSSR. Hoće li Amerika, a s njom i NATO, ikada napustiti ovo područje?

Teško. Trump je nedavno u intervjuu kod Tuckera Carlsona na Fox Newsu rekao da će "SAD još dugo morati ostati prisutan" jer bi se u protivnom Afganistan pretvorio u novi poligon za treniranje terorista i bombaša koje bi potom slali u napade na Ameriku. Trump tvrdi da bi on najradije odmah završio rat, ali se boji da će teroristi onda napadati SAD na američkom tlu, kao što su to učinili 2001.

Da bi se uspostavio mir, potrebno je prvo da afganistanska vlada u Kabulu i talibanski vođe postignu dogovor. Taj dogovor bi uključivao i talibane u novoj vladi, a to bi značilo poraz SAD-a. Međutim, ni talibanima takav razvoj ne odgovara jer oni sadašnju afganistansku vladu smatraju američkom lutkom na koncu. Ipak, pregovori su već započeli razgovorima u Moskvoj početkom godine. Ali bombaški i teroristički napadi su se nastavili, što znači da je pitanje koliko talibanske vođe, koje sudjeluju u pregovorima, uopće imaju utjecaja na sve pobunjeničke skupine.

Bez obzira na ishod pregovora, Afganistan će bez sumnje još dugo biti jedno od nekolicine najopasnijih mjesta na svijetu. Za Hrvatsku bi bilo bolje da se NATO povuče iz sukoba. Nakon ovog napada i stradanja hrvatskih vojnika, hrvatska diplomacija bi se ozbiljno trebala založiti za mir i završetak vojne intervencije.