Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode

FOTO: DuList
2.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: BORNA BJEDOV

Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode


PIŠE Borna Bjedov

Kapitalizam je ekonomski sustav u kojem se različiti subjekti u privatnom vlasništvu natječu na slobodnom tržištu. To znači da država ima malu mogućnost reguliranja pravila sklapanja ugovora između sudionika na tržištu poput poslodavca i radnika (Zakon o minimalnoj plaći je primjer takve regulacije), kao što država ima malo ili nikakvo pravo da odlučuje tko se smije čime baviti (cehovske regulacije certifikata ili, još gore, licenci). Također, kapitalizam kao sustav cijeni pravo vlasništva, iz čega proizlazi logika niskih poreza.

Količina neznanja u našem društvu glede ove teme je velika. Kapitalizam je nažalost riječ koju su populisti i ekonomski analfabeti ogadili mnogim neinformiranim ljudima, govoreći kako je divljački neoliberalni kapitalizam uzrok siromaštva i svih zala ovog svijeta, da je profit nemoralan i slične floskule.

Važno je shvatiti da su sve zemlje ovog svijeta na nekom spektru između dvije krajnosti, tj. kapitalizma (potpuno privatnog i dereguliranog tržišta) i socijalizma (država vlasnik i regulator svih ekonomskih subjekata). Jedna od najboljih i najpriznatijih mjera koliko je neka zemlja kapitalistička jest Indeks ekonomskih sloboda (Zaklada Heritage), a mjeri 12 kategorija u 4 grupe: vladavina prava, veličina javne uprave, otvorenost tržišta i efikasnost regulacije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da sve više ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva, a vlada će na to odgovoriti povećanjem minimalne plaće. Možda to i nije najbolje rješenje. Ako želimo smanjiti siromaštvo, trebalo bi raditi suprotno - smanjivati uplitanje države u tržište i povećati ekonomske slobode. Evo zašto.

Na ovom grafu možete vidjeti usporedbu ekonomskog rasta i Indeksa ekonomskih sloboda država Nove Europe, koje su najrelevantnije za usporedbu s Hrvatskom.


Izvor: Eclectica (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na drugom grafu možete vidjeti usporedbu ekonomskog rasta i Indeksa ekonomskih sloboda svih država EU + Švicarska.


Izvor: Eclectica (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što vidite, korelacija između količine ekonomskih sloboda u nekoj zemlji i ekonomskog rasta je vrlo velika. Može nas samo boljeti što smo propustili priliku transformirati se u modernu zemlju poput Irske ili Estonije koja počiva na zdravim temeljima za razvoj. Što je zemlja ekonomski slobodnija, to postaje produktivnija i zato bogatija. Inače, ekonomski rast se mjeri promjenom BDP-a po stanovniku, koji je jednak zbroju osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i razlike izvoza i uvoza, sve dijeljeno brojem stanovnika [BDP per capita = (C+I+G+X)/broj stanovnika].

Neki će prigovoriti kako ekonomski rast ne znači nužno rješavanje problema siromaštva, jer su se možda obogatili samo oni koji su već bili bogati. Takvima bih preporučio ovaj znanstveni rad autora D. Dollara i A. Kraaya za Svjetsku banku koji statistički dokazuje da su opći ekonomski rast i rast dohotka najsiromašnijeg sloja u pravilu proporcionalni.

Dakle, ukoliko želimo postati bogata država i reducirati siromaštvo, trebamo se na spektru pomaknuti debelo prema većim ekonomskim slobodama. To znači smanjenje i automatizacija javne uprave, ukidanje gomile nepotrebnih regulacija poput obveznog licenciranja, liberalizacija tržišta rada, privatizacija poduzeća koja nisu tehnički monopol (npr. vodovod jest, a Borovo nije), ukidanje svih carina, ujednačavanje poreznih stopa umjesto progresivnog oporezivanja i jako važno - smanjenje ukupnog poreznog opterećenja i pojednostavljenje samog procesa prikupljanja poreza (manji ukupni broj raznih davanja).

Naravno, temeljita reforma pravosudnog sustava je također krucijalna.

U ovom tekstu koristio sam isključivo empirijski pristup bez argumentiranja mehanizama i načina na koji kapitalizam i slobodno tržište dovode do maksimalnog ekonomskog rasta i bogaćenja cijelokupnog društva, o čemu ću sigurno pisati u jednom od idućih tekstova, jer smatram da taj konceptualni pristup ima jednaku važnost kao ovaj činjenični. Za kraj, htio bih se zahvaliti Nenadu Bakiću koji mi je dopustio korištenje grafova koje je izradio za svoj blog Eclectica.hr (svakako provjerite, jako zanimljiv blog!).




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Borna Bjedov je student iz Zagreba, zaljubljenik u ekonomiku, investicije i neuroznanost. Slobodu pojedinca da odlučuje o svojoj sudbini vidi kao jedini put prema napretku čovječanstva. >>VIŠE
Vezano
Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Kineski poučak: Problem siromaštva se ne rješava smanjenjem nejednakosti
Siromaštvo je stanje svijesti
Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova
Nije sramota biti siromašan, sramota je ne činiti ništa da se to promijeni
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Leftard Pernar napao leftarde
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: