Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode

FOTO: DuList
2.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: BORNA BJEDOV

Više od istog autora
5 razloga zašto jednakost u primanjima nema veze s pravednošću
Američko zdravstvo je privatno, a ne valja. Evo zašto...
Zašto obavezno cijepljenje u Hrvatskoj štiti osobne slobode
Što je 'neutralnost interneta': 3 ključna problema
Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem
Ako mogu Sarajlije, zašto ne bi mogla Vlada RH?
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Nema razloga za paniku: Rast uvoza mesa je dobra vijest
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske

Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode


PIŠE Borna Bjedov

Kapitalizam je ekonomski sustav u kojem se različiti subjekti u privatnom vlasništvu natječu na slobodnom tržištu. To znači da država ima malu mogućnost reguliranja pravila sklapanja ugovora između sudionika na tržištu poput poslodavca i radnika (Zakon o minimalnoj plaći je primjer takve regulacije), kao što država ima malo ili nikakvo pravo da odlučuje tko se smije čime baviti (cehovske regulacije certifikata ili, još gore, licenci). Također, kapitalizam kao sustav cijeni pravo vlasništva, iz čega proizlazi logika niskih poreza.

Količina neznanja u našem društvu glede ove teme je velika. Kapitalizam je nažalost riječ koju su populisti i ekonomski analfabeti ogadili mnogim neinformiranim ljudima, govoreći kako je divljački neoliberalni kapitalizam uzrok siromaštva i svih zala ovog svijeta, da je profit nemoralan i slične floskule.

Važno je shvatiti da su sve zemlje ovog svijeta na nekom spektru između dvije krajnosti, tj. kapitalizma (potpuno privatnog i dereguliranog tržišta) i socijalizma (država vlasnik i regulator svih ekonomskih subjekata). Jedna od najboljih i najpriznatijih mjera koliko je neka zemlja kapitalistička jest Indeks ekonomskih sloboda (Zaklada Heritage), a mjeri 12 kategorija u 4 grupe: vladavina prava, veličina javne uprave, otvorenost tržišta i efikasnost regulacije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da sve više ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva, a vlada će na to odgovoriti povećanjem minimalne plaće. Možda to i nije najbolje rješenje. Ako želimo smanjiti siromaštvo, trebalo bi raditi suprotno - smanjivati uplitanje države u tržište i povećati ekonomske slobode. Evo zašto.

Na ovom grafu možete vidjeti usporedbu ekonomskog rasta i Indeksa ekonomskih sloboda država Nove Europe, koje su najrelevantnije za usporedbu s Hrvatskom.


Izvor: Eclectica (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na drugom grafu možete vidjeti usporedbu ekonomskog rasta i Indeksa ekonomskih sloboda svih država EU + Švicarska.


Izvor: Eclectica (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što vidite, korelacija između količine ekonomskih sloboda u nekoj zemlji i ekonomskog rasta je vrlo velika. Može nas samo boljeti što smo propustili priliku transformirati se u modernu zemlju poput Irske ili Estonije koja počiva na zdravim temeljima za razvoj. Što je zemlja ekonomski slobodnija, to postaje produktivnija i zato bogatija. Inače, ekonomski rast se mjeri promjenom BDP-a po stanovniku, koji je jednak zbroju osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i razlike izvoza i uvoza, sve dijeljeno brojem stanovnika [BDP per capita = (C+I+G+X)/broj stanovnika].

Neki će prigovoriti kako ekonomski rast ne znači nužno rješavanje problema siromaštva, jer su se možda obogatili samo oni koji su već bili bogati. Takvima bih preporučio ovaj znanstveni rad autora D. Dollara i A. Kraaya za Svjetsku banku koji statistički dokazuje da su opći ekonomski rast i rast dohotka najsiromašnijeg sloja u pravilu proporcionalni.

Dakle, ukoliko želimo postati bogata država i reducirati siromaštvo, trebamo se na spektru pomaknuti debelo prema većim ekonomskim slobodama. To znači smanjenje i automatizacija javne uprave, ukidanje gomile nepotrebnih regulacija poput obveznog licenciranja, liberalizacija tržišta rada, privatizacija poduzeća koja nisu tehnički monopol (npr. vodovod jest, a Borovo nije), ukidanje svih carina, ujednačavanje poreznih stopa umjesto progresivnog oporezivanja i jako važno - smanjenje ukupnog poreznog opterećenja i pojednostavljenje samog procesa prikupljanja poreza (manji ukupni broj raznih davanja).

Naravno, temeljita reforma pravosudnog sustava je također krucijalna.

U ovom tekstu koristio sam isključivo empirijski pristup bez argumentiranja mehanizama i načina na koji kapitalizam i slobodno tržište dovode do maksimalnog ekonomskog rasta i bogaćenja cijelokupnog društva, o čemu ću sigurno pisati u jednom od idućih tekstova, jer smatram da taj konceptualni pristup ima jednaku važnost kao ovaj činjenični. Za kraj, htio bih se zahvaliti Nenadu Bakiću koji mi je dopustio korištenje grafova koje je izradio za svoj blog Eclectica.hr (svakako provjerite, jako zanimljiv blog!).




Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: