Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode

FOTO: DuList
2.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: BORNA BJEDOV

Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode


PIŠE Borna Bjedov

Kapitalizam je ekonomski sustav u kojem se različiti subjekti u privatnom vlasništvu natječu na slobodnom tržištu. To znači da država ima malu mogućnost reguliranja pravila sklapanja ugovora između sudionika na tržištu poput poslodavca i radnika (Zakon o minimalnoj plaći je primjer takve regulacije), kao što država ima malo ili nikakvo pravo da odlučuje tko se smije čime baviti (cehovske regulacije certifikata ili, još gore, licenci). Također, kapitalizam kao sustav cijeni pravo vlasništva, iz čega proizlazi logika niskih poreza.

Količina neznanja u našem društvu glede ove teme je velika. Kapitalizam je nažalost riječ koju su populisti i ekonomski analfabeti ogadili mnogim neinformiranim ljudima, govoreći kako je divljački neoliberalni kapitalizam uzrok siromaštva i svih zala ovog svijeta, da je profit nemoralan i slične floskule.

Važno je shvatiti da su sve zemlje ovog svijeta na nekom spektru između dvije krajnosti, tj. kapitalizma (potpuno privatnog i dereguliranog tržišta) i socijalizma (država vlasnik i regulator svih ekonomskih subjekata). Jedna od najboljih i najpriznatijih mjera koliko je neka zemlja kapitalistička jest Indeks ekonomskih sloboda (Zaklada Heritage), a mjeri 12 kategorija u 4 grupe: vladavina prava, veličina javne uprave, otvorenost tržišta i efikasnost regulacije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da sve više ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva, a vlada će na to odgovoriti povećanjem minimalne plaće. Možda to i nije najbolje rješenje. Ako želimo smanjiti siromaštvo, trebalo bi raditi suprotno - smanjivati uplitanje države u tržište i povećati ekonomske slobode. Evo zašto.

Na ovom grafu možete vidjeti usporedbu ekonomskog rasta i Indeksa ekonomskih sloboda država Nove Europe, koje su najrelevantnije za usporedbu s Hrvatskom.


Izvor: Eclectica (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na drugom grafu možete vidjeti usporedbu ekonomskog rasta i Indeksa ekonomskih sloboda svih država EU + Švicarska.


Izvor: Eclectica (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što vidite, korelacija između količine ekonomskih sloboda u nekoj zemlji i ekonomskog rasta je vrlo velika. Može nas samo boljeti što smo propustili priliku transformirati se u modernu zemlju poput Irske ili Estonije koja počiva na zdravim temeljima za razvoj. Što je zemlja ekonomski slobodnija, to postaje produktivnija i zato bogatija. Inače, ekonomski rast se mjeri promjenom BDP-a po stanovniku, koji je jednak zbroju osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i razlike izvoza i uvoza, sve dijeljeno brojem stanovnika [BDP per capita = (C+I+G+X)/broj stanovnika].

Neki će prigovoriti kako ekonomski rast ne znači nužno rješavanje problema siromaštva, jer su se možda obogatili samo oni koji su već bili bogati. Takvima bih preporučio ovaj znanstveni rad autora D. Dollara i A. Kraaya za Svjetsku banku koji statistički dokazuje da su opći ekonomski rast i rast dohotka najsiromašnijeg sloja u pravilu proporcionalni.

Dakle, ukoliko želimo postati bogata država i reducirati siromaštvo, trebamo se na spektru pomaknuti debelo prema većim ekonomskim slobodama. To znači smanjenje i automatizacija javne uprave, ukidanje gomile nepotrebnih regulacija poput obveznog licenciranja, liberalizacija tržišta rada, privatizacija poduzeća koja nisu tehnički monopol (npr. vodovod jest, a Borovo nije), ukidanje svih carina, ujednačavanje poreznih stopa umjesto progresivnog oporezivanja i jako važno - smanjenje ukupnog poreznog opterećenja i pojednostavljenje samog procesa prikupljanja poreza (manji ukupni broj raznih davanja).

Naravno, temeljita reforma pravosudnog sustava je također krucijalna.

U ovom tekstu koristio sam isključivo empirijski pristup bez argumentiranja mehanizama i načina na koji kapitalizam i slobodno tržište dovode do maksimalnog ekonomskog rasta i bogaćenja cijelokupnog društva, o čemu ću sigurno pisati u jednom od idućih tekstova, jer smatram da taj konceptualni pristup ima jednaku važnost kao ovaj činjenični. Za kraj, htio bih se zahvaliti Nenadu Bakiću koji mi je dopustio korištenje grafova koje je izradio za svoj blog Eclectica.hr (svakako provjerite, jako zanimljiv blog!).

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Borna Bjedov je student iz Zagreba, zaljubljenik u ekonomiku, investicije i neuroznanost. Slobodu pojedinca da odlučuje o svojoj sudbini vidi kao jedini put prema napretku čovječanstva. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: