Argentina je na sigurnom putu da postane nova Venezuela

3.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Argentina je na sigurnom putu da postane nova Venezuela


PIŠE Mario Nakić

Znate li koja je zemlja napravila najmanji ekonomski napredak u svijetu tijekom posljednjih 130 godina? Argentina. Još 1920-ih to je bila jedna od najbogatijih zemalja svijeta (po stanovniku) da bi danas bila među siromašnijima, znatno siromašnija i od Hrvatske.

Da spomenemo neke konkretne brojke, od 1880. do 2010. godine BDP per capita Argentine porastao je za 6.670 američkih dolara ili 187 posto. Za usporedbu, BDP per capita SAD-a je u istom periodu porastao za 26.987 dolara ili 770 posto. Argentina je provela više od 100 godina stagnirajući.

Najviše je na to utjecala ideologija peronizma. To je argentinska verzija socijalne pravde. Peronizam se naziva "trećim putem" jer odbacuje i komunizam i slobodno tržište, a preferira korporatizam (povezanost države i privatnih poduzetnika). Sastoji se od tri glavna dijela: socijalna pravda, ekonomska neovisnost (protekcionizam) i politička suverenost. Peronizam su na političku scenu doveli predsjednik Juan Domingo Peron i njegova druga supruga Eva Peron godine 1946.

Otad peronisti vladaju Argentinom. Samo u kratkim periodima neke su druge stranke osvojile vlast, ali ubrzo nakon njih vratili su se peronisti. To se dogodilo prošlog vikenda kad je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio kandidat ljevice, peronist Alberto Fernandez. Njegova zamjenica je bivša predsjednica Cristina Kitchner koja je upravljala državom dva mandata, od 2007. do 2015. godine.

Nakon niza korupcijskih skandala Argentinci su 2015. dali priliku kandidatu desnog centra Mauriciju Macriju, klasičnom liberalu koji je došao iz Svjetske banke s namjerom da sredi ekonomsku i financijsku situaciju u kojoj se zemlja našla.

Macri je imao velike planove, ali nije ih mogao provesti u djelo. Izostala je i volja kompletne administracije. Reforme koje je provodio nisu bile dovoljno snažne ni brze, bojao se reakcije društva. Zbog toga su izostala očekivana strana ulaganja. Ulagače nije uspio uvjeriti da je Argentina stabilna država i da će se njihova ulaganja isplatiti. To je rezultiralo produbljavanjem financijske krize i novim vanjskim zaduživanjem za koje je trebalo tiskati puno pesosa.



Tiskanje puno pesosa proizvelo je hiperinflaciju koja sada iznosi visokih 36 posto na godišnjoj razini. Dodajmo tome i visoku nezaposlenost. Macri nije imao šanse na ovogodišnjim izborima.

Vratili su se peronisti, a s njima i populizam koji je doveo Argentinu upravo tu gdje je. Već nakon Fernandezove relativne pobjede u prvom krugu pesos je pao za 15 posto. Burza reagira negativno na povratak peronista. Može se očekivati ponovno zatvaranje tržišta. Znate kako socijalisti odgovaraju na krizu? Oni je udvostruče.

Macri bi možda i napravio neke promjene da je dobio drugu šansu, ali biračko tijelo očito nije imalo strpljenja. Ovako, Argentina je na najboljem putu za propast, točno onom na kojem se Venezuela nalazila početkom ovog stoljeća.



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: