ČITATELJI OCIJENILI
4

Algoritam propada. Što to znači za nakladništvo u Hrvatskoj?

PIŠE Mario Nakić
13.5.2017.

Algoritam propada. Što to znači za nakladništvo u Hrvatskoj?


PIŠE Mario Nakić

Vijest o blokadi najvećeg lanca za prodaju knjiga uzdrmala je dobar dio hrvatske javnosti, a pogotovo književnike i nakladnike. Po njihovim katastrofičnim reakcijama i naslovima na portalima stječe se dojam da cijela hrvatska književna scena ovisi o Algoritmu. Budući da je i Tisak, kao dio koncerna Agrokor, također u krizi, nakladnici se čupaju za kosu i traže rješenje - što će sad?

Kruno Lokotar, poznati šef festivala i književni urednik uvjeren je da će, nestanu li Tisak, Algoritam i Mozaik, nakladništvo izumrijeti. Je li uistinu tako?

Zanimljivo je da lanac koji je 20-ak godina, po iskazima nakladnika, vječito dužan dobavljačima, odjednom sve iznenadio kad se našao u blokadi, kao i vijest o njegovom dugu od 30 milijuna kuna. Toliko dugo je "uredno" kasnio s plaćanjem i svejedno ste radili s njim i sad ga optužujete za pohlepu? Nešto ne štima.

Cijelu priču je dodatno začinila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja obećava da će država uskočiti u pomoć: "Ministarstvo kulture već je poduzelo i pokrenulo određene mjere, a bit će ih još. Ide se na to da se posebno intervenira u područje distribucije i pomogne to područje, ne samo u velikim gradovima, nego i u manjima". Toga se trebamo s pravom bojati. Država će, dakle, poticati prodaju tiskanih knjiga kako bi zadržala prodavaonice u malim gradovima. Prevedeno na laički, država će sponzorirati biznis koji više ne prolazi.

Hrvatsko gospodarstvo ima jedan veliki problem, a to je da voli "status quo". Poduzetnici često, kad jednom nađu tržište, misle da je to "to" i čine sve da takvo stanje zadrže, dok god ide. Bez obzira što živimo u digitalnom dobu, bez obzira što se tiskane knjige i časopisi masovno sele sa štandova i iz knjižara na internet, naši nakladnici i dalje ovise o tim štandovima i knjižarama.

Trend je sasvim razumljiv, prodaja tiskanih knjiga je u padu već godinama u cijelom svijetu, a kako ne bi bila i kod nas gdje ljudi ionako imaju slabiju naviku čitanja knjiga? Knjige se danas prodaju u digitalnom obliku, a čak i oni koji preferiraju "tvrde" korice i listanje, uvijek mogu naručiti željenu knjigu i ona će im biti dostavljena na kućni prag! Zašto bi onda išli do knjižare uopće?

Zato je propast Algoritma ustvari dobra vijest za nakladnike, samo kad ne bi bilo naše vlade i ministrice Obuljan koja ima potrebu da se petlja baš u sve i glumi "spasitelja". Da nema države, koja će sad poticati novcem poreznih obveznika neisplative knjižare, nakladnici bi se prije prebacili na nove načine distribucije i prodaje svojih knjiga. Knjige u digitalnom obliku su puno isplativije jer ne trebaju papir i boju za proizvodnju, ekološki su prihvatljivije i, što je najvažnije, ne trebaš imati veliki trgovački lanac da dođeš do kupca, možeš izbaciti posrednika!

Digitalno doba omogućuje autorima da lakše postanu nakladnici vlastitih knjiga. Novac za život mogu prikupiti preko crowdfundinga ili direktnom prodajom knjiga u digitalnom obliku, a višak zarade mogu uložiti i u tiskanje određenog broja kako bi onima koji žele knjige u tiskanom obliku mogli prodati poštom. Sve je puno jednostavnije danas. Nakladnici se mogu organizirati i napraviti jedan sustav za domaće tržište, na internetu, centar gdje će kupci moći naći, platiti i odmah skinuti knjige koje žele, a cijene će biti puno povoljnije nego u knjižarama. Uz sve to, ne znam zašto nakladnici plaču nad Algoritmom i zašto ga sad spašavaju kad je njegova propast - prije ili kasnije - neminovna.




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: