Vezani članci:
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Nema razloga za paniku: Rast uvoza mesa je dobra vijest
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu
Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu
Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...


Piše: Liberal.hr
Izvor: CapX
13.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...

Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...


Piše: Liberal.hr
Izvor: CapX
13.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Američki predsjednik Donald Trump uveo je uvozne tarife na željezo i aluminij u visini 25 odnosno 10 posto unatoč tome što Trump nema za njih podršku trgovinskih partnera SAD-a niti iz svoje stranke.

Politička mudrost u intervenciji kako bi se zaštitila industrija koja proizvodi polovinu onoga što je proizvodila 1970-ih nije baš velika, pogotovo ako uzmemo u obzir da ankete pokazuju kako predsjednik ima slabu ili nikakvu potporu za ovu odluku među narodom. Osim toga, i sam pogled u američku povijest dovoljno govori koliko je Trumpova ideja loša. Kad god su njegovi prethodnici donijeli ovakvu odluku, rezultati su bili jako loši za američko gospodarstvo, a ni sami predsjednici nakon toga nisu dobro prošli.

Smoot-Hawley zakon 1930.

Možda najozloglašeniji protekcionistički zakon u američkoj povijesti zove se Smoot-Hawleyeva tarifa, zato što se smatra jednim od glavnih krivaca za Veliku depresiju, ili barem za pojačavanje njenih efekata. Kad je predsjednik Herbert Hoover potpisao zakon, vanjska trgovina SAD-a pala je 66 posto u 5 godina. Ono što bi Trump iz ovog primjera trebao naučiti jest da će se druge zemlje osvetiti - pitanje je samo kojom žestinom.

Trump možda misli da su trgovinski ratovi dobri, ali Smoot-Hawleyev zakon dokazuje da nisu. U trgovinskom ratu 1930-ih najviše su patile središnje države SAD-a. Prema listi koju je napravila Porezna zaklada, zbog Trumpovih tarifa najpogođeniji će biti Teksas, New York i Kalifornija - najveći gospodarski divovi SAD-a. Kockanje s njihovim gospodarstvima je posebno neodgovorno.

Payne-Aldrichev zakon 1909.

Svrha ovog zakona bila je zapravo smanjiti tarife - takav je zahtjev barem predsjednik William H Taft primio od progresivaca iz svoje stranke. Međutim, Kongres i Senat su promijenili prijedlog tako da su tarife za 650 uvoznih proizvoda snižene, za 220 povišene, a za 1.100 proizvoda ostale su iste. Taft je hvalio ovaj zakon, ali neki pripadnici njegove stranke nisu bili zadovoljni pa su napustili Republikansku stranku i osnovali Novu progresivnu stranku. Obje su stranke izgubile od Demokrata na izborima 1910.

Zbog Trumpovih tarifa Republikanci su već striktno podijeljeni, a ostavka njegovog ekonomskog savjetnika Garyja Cohna možda je samo početak velikog raspada stranke. Trump je iz ovog slučaja trebao naučiti da se nije pametno igrati s uvoznim tarifama.

Crna tarifa 1842.

U vrijeme kad je donijeta Tarifa 1842 (kasnije nazvana Crna tarifa zbog negativnih efekata), Amerikanci su bili iznimno ljuti na svoje političare koji nisu znali kako riješiti probleme sindikata u proizvodnji. Gospodarstvo se još oporavljalo od krize prethodnih godina, a tarifa koju je potpisao predsjednik John Tyler kako bi pomogao domaćoj proizvodnji, nije pomogla. Podigao je tarife na 40 posto, a zbog negativnih efekata taj je zakon ukinut četiri godine kasnije.

Pad trgovine nije bio jedina posljedica. Ova je tarifa još više podijelila zemlju, budući da su Amerikanci na Jugu ovisili o trgovini pamukom s Britancima.



Amerikanci danas nisu na putu prema građanskom ratu, ali zemlja je itekako podijeljena i to velikim dijelom zahvaljujući Donaldu Trumpu. Uvođenje tarifa sigurno neće pomoći. Budući da je postavio prioritete tako da pomaže isključivo industriji željeza i aluminija, jasno je da će to biti na štetu mnogih drugih, a to može samo proizvesti nove podjele među državama.

Reaganova vanjska trgovina

Ronald Reagan bio je veliki zagovornik slobodnog tržišta. Nažalost, njegova djela nisu pratila njegove riječi. Implementirao je više uvoznih tarifa od bilo kojeg predsjednika nakon Hoovera. Među desetcima tarifa koje je Reagan potpisao je i ona o porezu od 100 posto na japanske automobile, što je naštetilo ponajviše američkom srednjem sloju.

Tarifa za američko željezo 2002.

Posljedice ove odluke predsjednika Georgea W. Busha mnogi Amerikanci osjećaju još i danas. Prema Trade Partnershipu, 200.000 radnika je ostalo bez posla kao direktna posljedica te odluke. Bush je uveo tarife prema cijelom svijetu, a gospodarske posljedice nakon što su mnoge države odgovorile istom mjerom natjerale su ga da povuče svoju odluku.

Baš poput Trumpa, i Bush je time htio svijetu poslati poruku koliko je Amerika snažna i kako može zaštititi svoju industriju. Ubrzo je požalio, ali za 200.000 ljudi koji su dobili otkaze bilo je kasno.

Autorica: Lexi Peery, novinarka na portalu CapX
Preveo: Mario Nakić, Liberal.hr

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.