Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade

4.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade


PIŠE Mario Nakić

Amerikanci danas obilježavaju svoj najveći nacionalni praznik, Dan neovisnosti. Na današnji dan 1776. godine petorica izabranih članova kongresa usvojila su Deklaraciju o neovisnosti čiji je autor Thomas Jefferson, koji će kasnije služiti i kao 3. predsjednik SAD-a. Deklaracija kojom 13 dotadašnjih kolonija izražava svoje neslaganje s britanskim kolonizatorom i razloge zbog kojih raskidaju takav odnos te osnivaju novu državu, SAD, mjesec dana kasnije je ratificirana usvajanjem velike većine članova Kongresa.

Američke države u tom su trenutku već bile u ratu s kolonizatorom, a taj je rat kasnije nazvan Američka revolucija. Jedan od glavnih razloga za izbijanje pobune protiv Engleza bili su porezi koje je britanski kralj nepravedno nametao svojim kolonijama.

Ovaj praznik je, međutim, puno više od proglašenja neovisnosti od kolonizatora. Nova američka nacija rođena je na temeljima kakvi nikada prije nisu bili poznati u državnim institucijama. Osnivači SAD-a razumjeli su jako dobro da država, kao represivni aparat, mora biti ograničena inače će postati tiranska. Državni zakoni služe za ograničavanje prava i sloboda građana kako bi društvo moglo normalno i mirno funkcionirati. Međutim, kad zakoni prijeđu mjeru u kojoj isključivo štite slobode svakog pojedinca, onda država postaje tiranska. Zato su odlučili da mora postojati jedan dokument koji će biti iznad državnog aparata, iznad vlasti i zakona, dokument koji će štititi prava građana od bilo kakve mogućnosti tiranije. Dokument koji će ograničiti moć vlade i jamčiti vladavinu prava. To je bio Ustav koji je usvojen na Kongresu nekoliko godina nakon Deklaracije, a sadržao je prvih 10 amandmana - sloboda govora, pravo na posjedovanje oružja, pravo na privatnost itd.

SAD je bio prva liberalna država u modernom svijetu jer se temelji na pretpostavkama liberalnih teoretičara Thomasa Hobbesa i Johna Lockea da postoje prirodna ljudska prava - život, sloboda i imovina - i da bi smisao države trebao biti da štiti ta prava svakom građaninu. Ustav je taj koji stavlja pojedinca iznad društva i ne dozvoljava većini da krši temeljna prava pojedincu. Za razliku od ustava mnogih drugih država, uključujući našu, gdje država "daje" ili "priznaje" prava i slobode građanima, osnivači SAD-a su polazili od pretpostavke da temeljna prava i slobode već postoje sami po sebi, država ih ne mora nikome "dati", ona ih jednostavno ne smije oduzimati. Na primjer, 1. amandman Ustava SAD-a, vidjet ćete da on ne određuje na što građani "imaju pravo", već što država ne smije napraviti:

"Kongres neće donijeti zakon koji poštuje uspostavu religije ili zabranjuje slobodno prakticiranje iste; ili ograničava slobodu govora i tiska; ili oduzima pravo ljudima da se mirno okupljaju, žale protiv Vlade i daju svoje pritužbe."


Ustav SAD-a i danas je jednako, ako ne i više relevantan nego prije 230 godina. Zbog gore navedenih riječi iz Prvog amandmana Amerikanci su danas slobodniji od ostatka svijeta kad je riječ o javnom izražavanju stavova, odnosno sigurni su da ih zbog toga država neće kazniti. Govor mržnje postoji u društvenom diskursu, ali američki sud je jasno dao do znanja da je i on zaštićen 1. amandmanom. Dok policija u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj uhićuje ljude zbog nekorektnog ili nepodobnog govora na internetu, Amerikanci nemaju takve probleme. To mogu zahvaliti mladoj ekipi hrabrih entuzijasta koji su imali veliku viziju krajem 18. stoljeća. Pogledajte kako je to objasnio novinar John Stossel za Reason TV.





"Ne vjerujte čovjeku koji ima preveliku moć. Svežite ga lancima Ustava." (Thomas Jefferson)

Današnje Sjedinjene Države sigurno su otišle daleko od vizije njegovih osnivača, što je razumljivo jer čovječanstvo je doživjelo ogromni napredak tijekom posljednjih 200-tinjak godina, i u ekonomskom i u društvenom pogledu. Ali tog napretka nikada ne bi bilo da moć država nije ograničena tako da građani imaju slobodu rada, istraživanja i razmjene mišljenja. Današnji svijet bi bio nezamisliv! Toga se trebamo podsjetiti, a to nas ponovno dovodi do dileme kojom su se bavili teoretičari 17. i 18. stoljeća - smisao države i njenog aparata. Dobro je da se podsjetimo kako država ne postoji radi sebe, birokracije ili društva. Ona postoji zbog svojih građana - svakog pojedinca. Da bi građani bili slobodniji, moć države treba biti ograničena.

 




VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: