Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade

4.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade


PIŠE Mario Nakić

Amerikanci danas obilježavaju svoj najveći nacionalni praznik, Dan neovisnosti. Na današnji dan 1776. godine petorica izabranih članova kongresa usvojila su Deklaraciju o neovisnosti čiji je autor Thomas Jefferson, koji će kasnije služiti i kao 3. predsjednik SAD-a. Deklaracija kojom 13 dotadašnjih kolonija izražava svoje neslaganje s britanskim kolonizatorom i razloge zbog kojih raskidaju takav odnos te osnivaju novu državu, SAD, mjesec dana kasnije je ratificirana usvajanjem velike većine članova Kongresa.

Američke države u tom su trenutku već bile u ratu s kolonizatorom, a taj je rat kasnije nazvan Američka revolucija. Jedan od glavnih razloga za izbijanje pobune protiv Engleza bili su porezi koje je britanski kralj nepravedno nametao svojim kolonijama.

Ovaj praznik je, međutim, puno više od proglašenja neovisnosti od kolonizatora. Nova američka nacija rođena je na temeljima kakvi nikada prije nisu bili poznati u državnim institucijama. Osnivači SAD-a razumjeli su jako dobro da država, kao represivni aparat, mora biti ograničena inače će postati tiranska. Državni zakoni služe za ograničavanje prava i sloboda građana kako bi društvo moglo normalno i mirno funkcionirati. Međutim, kad zakoni prijeđu mjeru u kojoj isključivo štite slobode svakog pojedinca, onda država postaje tiranska. Zato su odlučili da mora postojati jedan dokument koji će biti iznad državnog aparata, iznad vlasti i zakona, dokument koji će štititi prava građana od bilo kakve mogućnosti tiranije. Dokument koji će ograničiti moć vlade i jamčiti vladavinu prava. To je bio Ustav koji je usvojen na Kongresu nekoliko godina nakon Deklaracije, a sadržao je prvih 10 amandmana - sloboda govora, pravo na posjedovanje oružja, pravo na privatnost itd.

SAD je bio prva liberalna država u modernom svijetu jer se temelji na pretpostavkama liberalnih teoretičara Thomasa Hobbesa i Johna Lockea da postoje prirodna ljudska prava - život, sloboda i imovina - i da bi smisao države trebao biti da štiti ta prava svakom građaninu. Ustav je taj koji stavlja pojedinca iznad društva i ne dozvoljava većini da krši temeljna prava pojedincu. Za razliku od ustava mnogih drugih država, uključujući našu, gdje država "daje" ili "priznaje" prava i slobode građanima, osnivači SAD-a su polazili od pretpostavke da temeljna prava i slobode već postoje sami po sebi, država ih ne mora nikome "dati", ona ih jednostavno ne smije oduzimati. Na primjer, 1. amandman Ustava SAD-a, vidjet ćete da on ne određuje na što građani "imaju pravo", već što država ne smije napraviti:

"Kongres neće donijeti zakon koji poštuje uspostavu religije ili zabranjuje slobodno prakticiranje iste; ili ograničava slobodu govora i tiska; ili oduzima pravo ljudima da se mirno okupljaju, žale protiv Vlade i daju svoje pritužbe."

Ustav SAD-a i danas je jednako, ako ne i više relevantan nego prije 230 godina. Zbog gore navedenih riječi iz Prvog amandmana Amerikanci su danas slobodniji od ostatka svijeta kad je riječ o javnom izražavanju stavova, odnosno sigurni su da ih zbog toga država neće kazniti. Govor mržnje postoji u društvenom diskursu, ali američki sud je jasno dao do znanja da je i on zaštićen 1. amandmanom. Dok policija u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj uhićuje ljude zbog nekorektnog ili nepodobnog govora na internetu, Amerikanci nemaju takve probleme. To mogu zahvaliti mladoj ekipi hrabrih entuzijasta koji su imali veliku viziju krajem 18. stoljeća. Pogledajte kako je to objasnio novinar John Stossel za Reason TV.





"Ne vjerujte čovjeku koji ima preveliku moć. Svežite ga lancima Ustava." (Thomas Jefferson)

Današnje Sjedinjene Države sigurno su otišle daleko od vizije njegovih osnivača, što je razumljivo jer čovječanstvo je doživjelo ogromni napredak tijekom posljednjih 200-tinjak godina, i u ekonomskom i u društvenom pogledu. Ali tog napretka nikada ne bi bilo da moć država nije ograničena tako da građani imaju slobodu rada, istraživanja i razmjene mišljenja. Današnji svijet bi bio nezamisliv! Toga se trebamo podsjetiti, a to nas ponovno dovodi do dileme kojom su se bavili teoretičari 17. i 18. stoljeća - smisao države i njenog aparata. Dobro je da se podsjetimo kako država ne postoji radi sebe, birokracije ili društva. Ona postoji zbog svojih građana - svakog pojedinca. Da bi građani bili slobodniji, moć države treba biti ograničena.

 



Vezano
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Demokrati su ove godine imali samo jedan jedini zadatak. Već su ga uprskali...
Prvi put u povijesti većina Amerikanaca podupire potpunu dekriminalizaciju seksualnog rada
Đivo Đurović opet nije uspio smijeniti Trumpa. I bijesan je...
Predsjednička kandidatkinja Tulsi Gabbard objasnila zašto je za legalizaciju svih droga
Amerikanci vjeruju Googleu i Amazonu više nego vladi, policiji, učiteljima i znanstvenicima
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Libertarijanska stranka u SAD-u službeno podržala opoziv predsjednika Trumpa
Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Je li ovo najneugodniji govor jednog visokog političara svih vremena?
AOC pozvala na legalizaciju marihuane i dekriminalizaciju svih droga u SAD-u
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
SAD: Studentski list novinarskog fakulteta se ispričava studentima što je izvještavao sa studentskog događaja
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Steven Horwitz: ʼLjevičari su gori od klimatskih skeptika. Liječnici, liječite se!ʼ
Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: