Vezani članci:
Hrvatski uzori: Top 5 najstabilnijih vlada u svijetu
Ne budite naivni: Politička stabilnost nije preduvjet gospodarskom rastu
Španjolska skoro 9 mjeseci bez stabilne vlasti, ekonomija cvate
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Hrvatskoj treba biti prioritet privući što više izbjeglica iz Ukrajine
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Plenković bi podmitio ljude iz dijaspore njihovim novcem. Nitko nije toliko naivan da nasjedne
Glasnogovornik Vlade se obrušio na Liberal zbog prenošenja Capakove izjave: ʼŠire fake news!ʼ
Vlada uvodi covid potvrde samo da zadovolji medije, ali ništa neće time postići
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Nova mjera za potpore poduzetništvu neće utjecati na procijepljenost, evo zašto
Vili Beroš - dobri vilenjak u zemlji hladnokrvnih ubojica
Novac Europske unije neće spasiti Hrvatsku od propadanja
Tko se može veseliti ʼmilijardamaʼ koje Plenković povlači iz EU?
Samo strogo: Vlada očito misli da ugostitelji već nisu dovoljno kažnjeni
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
Prijedlog Vladi i Stožeru: Informiranje o koronavirusu može biti vjerodostojnije, jasnije i transparentnije
Ministar Beroš i Vlada RH obmanjuju i dezinformiraju javnost
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Kult struke u zemlji bez odgovornosti
Superhik vlada: Obnovu skupih nekretnina u Zagrebu platit će podstanari i Slavonci na minimalcu
Dario Zurovec mogao bi biti jedini glas razuma iduće četiri godine u Saboru
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Istraživanje Oxforda: Hrvatska ima najstrože restrikcije u odnosu na broj zaraženih
Laku noć, Hrvatska!
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Analiza: Kako je politička nestabilnost utjecala na hrvatsku ekonomiju?


Piše: Branimir Perković
7.5.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Analiza: Kako je politička nestabilnost utjecala na hrvatsku ekonomiju?


Piše: Branimir Perković
7.5.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Stara kletva „Dabogda živio u zanimljiva vremena“ se ispunila svima nama u Hrvatskoj. Iako je situacija jako zanimljiva još od parlamentarnih izbora u studenom 2015. godine, zadnjih dana je toliko napeto da ljudi umjesto trilera, sapunica i komedija, gledaju Sabor RH, koji im pruža sve navedeno u jednome.

Okidač za sve je bio Most, tj. ne toliko Most, koliko razbijanje dosadašnjeg političkog duopola dviju koalicija. Ostalo je povijest. Orešković, Karamarko, Milanović, Plenković...Naučili smo ta imena kao imena članova vlastite obitelji. Toliko se o politici i političkim akterima slušalo i govorilo da se stječe dojam da sve vrti oko politike i da politika sve diktira, te samim time ako nema političke stabilnosti, nema nikakve stabilnosti. Situacija je većinom obratna. Kada postoji politička stabilnost, većinom nema nikakve druge stabilnosti.

Borba se primarno odvija između HDZ-a i Mosta, dvoje ljubavnika koji se nalaze u prisilnoj vezi te se stalno sastaju, rastaju, okupljaju, prekidaju. U toj borbi pada puno teških riječi te raznovrsni argumenti i kontraargumenti. Jedan od glavnih argumenata HDZ-a je taj da bez političke stabilnosti nema ni gospodarske stabilnosti. Zadnjih dana je to postao argument svih onih koji u nedostatku političke hrabrosti, političke mudrosti, zbog partikularnih interesa, spašavanja čelnika Agrokora zaduženog za strateške investicije i financije koji ništa nije znao i financijama u Agrokoru, ili čistog oportunizma, podržavaju HDZ-ovu vladu i ministra Marića. U takvoj situaciji se stvaraju Frankenstein savezništva kao između Brune Esih, Hasanbegovića i Glasnovića s Pupovcem i Sauchom te Pupovca i Sauche s HDZ-om, a sve za spas ministra Marića, Vlade, a vjerojatno preko toga i Agrokora tj. svih politički podobnih pojedinaca uključenih u Agrokor.

Ipak, navodi o tome kako politička nestabilnost znači i gospodarsku nestabilnost se pokazuju kao sasvim promašeni, a relativno širok vremenski rok od studenog 2015. do danas, koliko je trajalo razdoblje političke nestabilnosti, daje dovoljno prostora za sagledavanje dugoročnih makroekonomskih pokazatelja.

Prva slika jasno pokazuje da politička nestabilnost nije imala negativnog utjecaja na rast BDP. Dapače, rast BDP-a se ubrzava. U prvom kvartalu 2015. hrvatsko gospodarstvo sramežljivo počinje izlaziti iz krize i do zadnjeg kvartala 2015. dostiže stopu rasta od 2,8%. Ta stopa ostaje stabilna kroz cijelu politički turbulentnu 2016. godine i doseže gotovo 3%. Iako su razni katastrofičari predviđali da će krize u Agrokoru srušiti Hrvatsko gospodarstvo, i to se koristilo kao argument za državnu intervenciju, prvi kvartal 2017. godine, koji je bio politički posebno buran baš zbog Agrokora, stopa rasta na godišnjoj razini iznosi 3,4%. Jasno da BDP ne pokazuje cijelu sliku gospodarstva, ali je s razlogom standardna mjera rasta gospodarstva jer vrlo dobro korelira s poboljšanjem drugih pokazatelja. U izračun BDP-a ulaze državna potrošnja, osobna potrošnja, investicije te neto izvoz, a time prati sve glavne indikatore rasta gospodarstva.


Izvor: TradingEconomics.com + Državni zavod za statistiku
(za uvećani pregled klikni na sliku)


Druga slika (ispod) prikazuje kretanje indeksa prometa trgovine na malo. Kao bazna godina je uzeta 2010. To znači da se rast ili pad prometa u trgovini na malo gleda prema njenoj razini u 2010. godini, tj. ako se indeks spusti ispod 100 to znači da je trgovina na malo smanjila u odnosu na 2010. (stanovništvo kupuje manje proizvoda), a ako se podigne iznad 100 onda je trgovina na malo u tom razdoblju veća od razine iz 2010. (stanovništvo kupuje više proizvoda). Vidljiv je pad sve do kraja 2015. godine, kada je politička nestabilnost i počela, te od rujna 2015. kontinuirani rast iznad 100, što znači da su prvi put od 2010. do 2015. ljudi počeli kupovati više proizvoda nego što su kupovali u siječnju 2010. godine.


Izvor: Državni zavod za statistiku
(za uvećani pregled klikni na sliku)


Treća slika (ispod) prikazuje postotak javnog duga RH u BDP-u. Savršeno je jasno da se Hrvatska enormno zaduživala u vrijeme krize te je dug od 39.6% BDP-a u 2008. dosegao alarmantne razine od 86.7% u 2015. godini. Javni dug od 86,7% BDP-a znači da je Hrvatska dužna 86,7% svega što proizvede u godinu dana, uključujući robu i usluge. To je bila politika kupovanja vremena i odlaganja krajnje potrebnih reformi da bi se restrukturiralo gospodarstvo, tj. tipično prebacivanje sadašnjih problema na buduće generacije. I to je bilo razdoblje relativne političke stabilnosti. Ulaskom u razdoblje političke nestabilnosti pred kraj 2015. godine, ulazimo i u razdoblje postupnog pada javnog duga u BDP-u, koji je na kraju 2016. pao na 84,2%.


Izvor: TradingEconomics.com + HNB
(za uvećani pregled klikni na sliku)


Četvrta slika prikazuje broj zaposlenih u RH, što je bolji indikator od broja nezaposlenih jer on najbolje pokazuje porast zapošljavanja u nekoj zemlji i povećanja gospodarske aktivnosti. Broj nezaposlenih je upitan indikator jer na njega dugoročno utječe i pozitivan/negativan prirodni priraštaj stanovništva (više umrlih od rođenih), a posebno je varljiv kada postoji trend velikog iseljavanja iz zemlje koji umjetno smanjuje stopu nezaposlenosti jer nezaposleni sele u zemlje u kojima mogu pronaći zaposlenje i time smanjuju broj nezaposlenih u zemlji iz koje odlaze. Treba imati na umu da Hrvatska ima jako izraženu sezonsku komponentu u gotovo svim gospodarskim pokazateljima, tj. u ljetnim mjesecima svi pokazatelji izgledaju bolje zbog turizma. Isto se događa i s brojem zaposlenih, koji naglo raste u ljetnim mjesecima zbog potreba sezonskog zapošljavanja. Crna linija na grafikonu prikazuje trend, tj. opća razvojna tendencija pojave, u ovom slučaju broja zaposlenih. Analizom pojava pomoću trenda želi se otkriti zakonitosti razvoja pojave te na temelju uočene zakonitosti daljnja kretanja i opći razvoj pojave, u ovom slučaju broja zaposlenih. Trend prikazan na grafikonu je uzlazan, što znači da se broj zaposlenih u RH od drugog tromjesečja 2014. do prvog tromjesečja 2017. povećavao.


Izvor: TradingEconomics.com
(za uvećani pregled klikni na sliku)


Navedeni pokazatelji su samo dio brojnih dokaza koji pokazuju da hrvatsko gospodarstvo napreduje usprkos, ili možda zbog, političke nestabilnosti. Hrvatski rast prije krize je bio postavljen na krivim temeljima, na velikim infrastrukturnim projektima, zaduživanju, nerealno visokoj osobnoj potrošnji financiranu inozemnim priljevom kapitala, nekretninskom boom-u te lako dostupnim kreditima. To je bio tipični rast baziran na rentijerskoj poziciji, turističkom i nekretninskom sektoru koji je osiguravao veliki priljev deviza i megalomanskim državnim investicijama u izgradnju prometne infrastrukture financiranu zaduživanjem koja je pumpala državnu potrošnju u izračunu BDP-a i time kratkoročno dizala stope rasta. Hrvatska zbog toga ostaje u recesiji jako dugo, puno dulje od ostalih zemalja, jer gospodarsko rast na taj način više nije bio moguć, a vlade su se zaduživale po enormnim svotama da bi stvorili privid održavanja pred-kriznog nerealnog standarda. Iako je politika bila nesposobna za to, gospodarstvo polako uviđa da je potrebno potpuno restrukturiranje i nova razvojna paradigma, ta se od oslanjanja na unutrašnje tržište i državne infrastrukturne projekte polako preorijentiraju na izvoz. Robni izvoz je porastao s 56,2 milijarde kuna u 2008. na 76,1 milijardu kuna u 2015. dok je istodobno uvoz s 134,5 pao na 123,7 milijardi kuna (Izvor: DZS). Hrvatska još uvijek izvozom pokriva samo 62,52% uvoza, ali to je puno bolje od 41,78% pokrivenosti koliko je bilo 2008.

Ukratko, svi gospodarsko pokazatelji jasno pokazuju da politička nestabilnost nije negativno djelovala gospodarstvo te da se bez utjecaja politike ono polako restrukturira iz rentijerskog u izvozno. Situacija oko Agrokora je sama po sebi veliki poticaj za nastavak tog restrukturiranja i evidentno je da politika taj proces želi zaustaviti. Razlog je jednostavan, a to je da je Agrokor klijentelistička kompanija koja svoj nastanak, svoj nastavak, svoju monopolističku poziciju, svoj privilegiran položaj i svoje loše poslovne prakse, duguje politici i s politikom je tijesno povezan jer političarima služi kao mjesto za zaposlenje svojih članova i članova obitelji te izvlačenje novca iz gospodarstva posredstvom Agrokorove „too connected to fail“ mreže. Međutim, Agrokor nije previše povezan, strane rejting agencije ne misle da će propast Agrokora stvoriti velike strukturalne probleme za državu i gospodarstvo pa Agrokor treba prepustiti tržišnim, a ne političkim silama.

Ne bojte se, nećete gladovati bez stabilnosti Vlade i Sabora i ne slušajte HDZ apologete koji ni sami ne vjeruju u što govore, ali moraju raditi prema naputku iz centralnog komiteta, mislim središnjice HDZ-a, da bi jednoga dana oni sami bili uhljebljeni u nekakvu državnu agenciju na posao izmišljen za njih.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.