Vezani članci:
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...
Vrdoljak o PDV-u i proračunu - kad lupiš i ostaneš živ
Drugarice i drugovi, ovo je pobjednik ratifikacije IK!
Umjesto kupovine starih aviona država je trebala tih 420 mil. eura ostaviti radnicima
Kako popraviti demokraciju: Vrijednosno neutralan proračun
Je li hrvatski proračun stvarno 'vojni, a ne obrazovni' i koliko je to bitno?
Što mislite, koja EU država izdvaja najveći udio proračuna za religiju?
Hrvatska država najviše troši među zemljama Nove Europe
Fiskalna konsolidacija u državi koja puno troši i malo daje
Rast BDP-a nas neće spasiti: Oni nas vode ravno u kmetstvo
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Marićevi porezni rezovi - kozmetičke mjere bez bitnih promjena. Evo što vlada treba učiniti...
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ
Najveće američke kompanije reagiraju na poreznu reformu: Podižu plaće i radnička prava
Pozitivni rezultati pokazuju da porezna reforma funkcionira. Sad je treba proširiti i na PDV
The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
Amerikanci očekuju nakon porezne reforme rast plaća za srednji sloj
Pernar i Maras su totalno pogrešno shvatili zaradu i oporezivanje
Porezna reforma - plusevi i minusi
Hrvatsko ludilo: antitržišne mjere da bi nahranili debelu zvijer
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?


Piše: Mislav Tolušić
23.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?


Piše: Mislav Tolušić
23.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kraj je godine, proračunske brojke za 2017. su nam sada poznate. Mislim da bi bilo zanimljivo pogledati koliko je tko “dobio” iz poračuna. Naravno da porezni obveznici koji pune proračun ništa ne dobivaju, nego im se samo može uzeti manje ili više.

S početkom godine stupila je na snagu porezna reforma. Glavni dio porezne reforme je bilo sniženje poreza na dohodak. Vlada je prema svojim izračunima predvidjela da će se prihodi građana povećati za oko 1,5 milijardu kuna.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo prosječne mjesečne plaće iz prvog kvartala 2017. s plaćama četvrtog kvartala 2016. možemo vidjeti da je prosječna mjesečna neto plaća narasla za 3%; prosječna bruto plaća narasla je za oko 2%. Ako normaliziramo plaće iz Q1 2017. - uzmemo prosječnu stopu davanja iz Q4 2016. i primijenimo je na Q1 2017, možemo pretpostaviti da je prosječna neto plaća rasla za oko 1% uslijed porezne reforme.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo broj prosječno zaposlenih u Q4 2016. i Q1 2017. s prosječnim godišnjim davanjima (razlika između bruto i neto plaće) možemo izračunati za koliko su smanjena državna davanja. Izgleda da je porezna reforma bila teška oko 1,1 milijardu kuna. Dakle porezni obveznici koji plaćaju porez na dohodak su “dobili” 1,1 milijardu kuna.

Koristeći sličnu metodologiju, možemo izračunati koliko je od 1,1 milijardi otpalo na državni sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako uspoređujemo prosječne bruto i neto plaće, isplaćene za sektore koji su pretežno u domeni države, možemo vidjeti koliko je bilo prosječno porezno rasterećenje prema djelatnosti.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Koristeći istu pretpostavku o domeni države, možemo utvrditi broj ljudi koji primaju plaću iz proračuna. Ako uspoređujemo brojke iz Q4 i Q1, moramo napraviti još jednu pretpostavku, a to je koji je broj relevantniji za uporabu. S obzirom da broj ljudi varira s obzirom na mirovine, kako bismo došli do konzervativne procjene uzeli smo manji broj za svaki sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako pomnožimo godišnje porezno rasterećenje s brojem zaposlenih, možemo zaključiti da je godišnji učinak poreznog rasterećenja na javni sektor bio oko 230 milijuna kuna.

Dakle, oko 20% ukupnog poreznog rasterećenja je “dobio” javni sektor. Privatni sektor je “dobio” oko 900 milijuna kuna.

Godine 2017. državni sektor je dobio i tri povišice od 2% – u siječnju, kolovozu i studenom. Ako koristimo brojke iz 2016., rast od 2% je na godisnjoj razini oko 500 milijuna kuna. Tako da su radnici u javnom sektor (ljudi koji su bili zaposleni u njemu početkom 2017.) “dobili” sljedeće:


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Eto, svatko je dobio nešto, u globalu radnici u privatom sektoru su dobili oko 10% manje od javnog sektora. Gledajući po glavi, javni sektor je dobio u prosjeku 3,391 kunu; realni sektor je dobio 1,055 kunu. Utakmica je završena, rezultat je 3,2:1 za državni sektor.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MISLAV TOLUŠIĆ
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.