Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?

FOTO: HRT
23.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?

Kraj je godine, proračunske brojke za 2017. su nam sada poznate. Mislim da bi bilo zanimljivo pogledati koliko je tko “dobio” iz poračuna. Naravno da porezni obveznici koji pune proračun ništa ne dobivaju, nego im se samo može uzeti manje ili više.

S početkom godine stupila je na snagu porezna reforma. Glavni dio porezne reforme je bilo sniženje poreza na dohodak. Vlada je prema svojim izračunima predvidjela da će se prihodi građana povećati za oko 1,5 milijardu kuna.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo prosječne mjesečne plaće iz prvog kvartala 2017. s plaćama četvrtog kvartala 2016. možemo vidjeti da je prosječna mjesečna neto plaća narasla za 3%; prosječna bruto plaća narasla je za oko 2%. Ako normaliziramo plaće iz Q1 2017. - uzmemo prosječnu stopu davanja iz Q4 2016. i primijenimo je na Q1 2017, možemo pretpostaviti da je prosječna neto plaća rasla za oko 1% uslijed porezne reforme.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo broj prosječno zaposlenih u Q4 2016. i Q1 2017. s prosječnim godišnjim davanjima (razlika između bruto i neto plaće) možemo izračunati za koliko su smanjena državna davanja. Izgleda da je porezna reforma bila teška oko 1,1 milijardu kuna. Dakle porezni obveznici koji plaćaju porez na dohodak su “dobili” 1,1 milijardu kuna.

Koristeći sličnu metodologiju, možemo izračunati koliko je od 1,1 milijardi otpalo na državni sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako uspoređujemo prosječne bruto i neto plaće, isplaćene za sektore koji su pretežno u domeni države, možemo vidjeti koliko je bilo prosječno porezno rasterećenje prema djelatnosti.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Koristeći istu pretpostavku o domeni države, možemo utvrditi broj ljudi koji primaju plaću iz proračuna. Ako uspoređujemo brojke iz Q4 i Q1, moramo napraviti još jednu pretpostavku, a to je koji je broj relevantniji za uporabu. S obzirom da broj ljudi varira s obzirom na mirovine, kako bismo došli do konzervativne procjene uzeli smo manji broj za svaki sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako pomnožimo godišnje porezno rasterećenje s brojem zaposlenih, možemo zaključiti da je godišnji učinak poreznog rasterećenja na javni sektor bio oko 230 milijuna kuna.

Dakle, oko 20% ukupnog poreznog rasterećenja je “dobio” javni sektor. Privatni sektor je “dobio” oko 900 milijuna kuna.

Godine 2017. državni sektor je dobio i tri povišice od 2% – u siječnju, kolovozu i studenom. Ako koristimo brojke iz 2016., rast od 2% je na godisnjoj razini oko 500 milijuna kuna. Tako da su radnici u javnom sektor (ljudi koji su bili zaposleni u njemu početkom 2017.) “dobili” sljedeće:


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Eto, svatko je dobio nešto, u globalu radnici u privatom sektoru su dobili oko 10% manje od javnog sektora. Gledajući po glavi, javni sektor je dobio u prosjeku 3,391 kunu; realni sektor je dobio 1,055 kunu. Utakmica je završena, rezultat je 3,2:1 za državni sektor.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: