Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?

FOTO: HRT
23.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?

Kraj je godine, proračunske brojke za 2017. su nam sada poznate. Mislim da bi bilo zanimljivo pogledati koliko je tko “dobio” iz poračuna. Naravno da porezni obveznici koji pune proračun ništa ne dobivaju, nego im se samo može uzeti manje ili više.

S početkom godine stupila je na snagu porezna reforma. Glavni dio porezne reforme je bilo sniženje poreza na dohodak. Vlada je prema svojim izračunima predvidjela da će se prihodi građana povećati za oko 1,5 milijardu kuna.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo prosječne mjesečne plaće iz prvog kvartala 2017. s plaćama četvrtog kvartala 2016. možemo vidjeti da je prosječna mjesečna neto plaća narasla za 3%; prosječna bruto plaća narasla je za oko 2%. Ako normaliziramo plaće iz Q1 2017. - uzmemo prosječnu stopu davanja iz Q4 2016. i primijenimo je na Q1 2017, možemo pretpostaviti da je prosječna neto plaća rasla za oko 1% uslijed porezne reforme.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo broj prosječno zaposlenih u Q4 2016. i Q1 2017. s prosječnim godišnjim davanjima (razlika između bruto i neto plaće) možemo izračunati za koliko su smanjena državna davanja. Izgleda da je porezna reforma bila teška oko 1,1 milijardu kuna. Dakle porezni obveznici koji plaćaju porez na dohodak su “dobili” 1,1 milijardu kuna.

Koristeći sličnu metodologiju, možemo izračunati koliko je od 1,1 milijardi otpalo na državni sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako uspoređujemo prosječne bruto i neto plaće, isplaćene za sektore koji su pretežno u domeni države, možemo vidjeti koliko je bilo prosječno porezno rasterećenje prema djelatnosti.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Koristeći istu pretpostavku o domeni države, možemo utvrditi broj ljudi koji primaju plaću iz proračuna. Ako uspoređujemo brojke iz Q4 i Q1, moramo napraviti još jednu pretpostavku, a to je koji je broj relevantniji za uporabu. S obzirom da broj ljudi varira s obzirom na mirovine, kako bismo došli do konzervativne procjene uzeli smo manji broj za svaki sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako pomnožimo godišnje porezno rasterećenje s brojem zaposlenih, možemo zaključiti da je godišnji učinak poreznog rasterećenja na javni sektor bio oko 230 milijuna kuna.

Dakle, oko 20% ukupnog poreznog rasterećenja je “dobio” javni sektor. Privatni sektor je “dobio” oko 900 milijuna kuna.

Godine 2017. državni sektor je dobio i tri povišice od 2% – u siječnju, kolovozu i studenom. Ako koristimo brojke iz 2016., rast od 2% je na godisnjoj razini oko 500 milijuna kuna. Tako da su radnici u javnom sektor (ljudi koji su bili zaposleni u njemu početkom 2017.) “dobili” sljedeće:


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Eto, svatko je dobio nešto, u globalu radnici u privatom sektoru su dobili oko 10% manje od javnog sektora. Gledajući po glavi, javni sektor je dobio u prosjeku 3,391 kunu; realni sektor je dobio 1,055 kunu. Utakmica je završena, rezultat je 3,2:1 za državni sektor.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bio je to uvjet francuskog predsjednika Macrona da njegova stranka stupi u tu grupaciju.

Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Homoseksualnost je i dalje kazneno djelo u više od 40 afričkih država. Bocvana je još jednom dokazala da želi biti predvodnik u razvoju.

Bocvana dekriminalizirala homoseksualnost: ʼDruštvene norme nisu iznad prava na privatnostʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Postoji nešto što država po tom pitanju može učiniti. Mogla bi, recimo, proglasiti nultu stopu tolerancije za nasilje.

Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Situacija na tržištu se mijenja u korist fizičkog rada. Neki i u tome vide problem i nepravdu...

Čistačice na moru zarađuju više od mnogih ʼintelektualnihʼ radnika - po nekima, to je problem...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su od nje napravili heroinu. Razlog? Zabranila je održavanje nogometnog turnira u svome gradu.

Ne, reakcija gradonačelnice Supetra nije za pohvalu, ali je, nažalost, za Hrvatsku sasvim normalna

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: