Vezani članci:
Ruska sigurnosna služba provodi torturu nad lijevim aktivistima: ʼOvo je kao u Staljinovo vrijemeʼ
Kada liberalizam prelazi u anarhiju?
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Anarhizam - utopija koja bi u praksi značila kolaps


Piše: Mario Nakić
22.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Anarhizam - utopija koja bi u praksi značila kolaps


Piše: Mario Nakić
22.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

"Argument za slobodu nije argument protiv organizacije društva, koja je jedno od najmoćnijih oruđa koje je ljudski um ikada razvio, nego argument protiv svih ekskluzivnih, privilegiranih i monopolističkih stanja, protiv korištenja prisile koja bi spriječila druge da budu bolji od zaštićene skupine."
- F.A. Hayek

Anarhizam je, uopćeno, politička filozofija koja se zalaže za društvo bez država i vođa. Ima cijeli niz podvrsta, ali sve se svode na volonterističko društvo u kojem nema prisile i na apsolutnu slobodu od vladara i hijerarhije. Većina anarhista se oslanja na NAP (non-aggression principle ili princip izostanka agresije) koji je u većoj mjeri prihvaćen i od strane većine klasično liberalnih filozofa, a znači osnovno i u anarhiji jedino pravilo kojeg se svaki pojedinac mora pridržavati: ne smiješ inicirati nikakvo nasilje niti prisilu prema drugom pojedincu.

Ovako u teoriji zbilja zvuči lijepo. Nema političara koji se bore za vlast, nema poreza, nema iskorištavanja niti nasilja, sve se bazira na dobroj volji. Međutim, kako u praksi ostvariti takvo društvo? Mnogi su filozofi tijekom zadnjih 300-tinjak godina pokušali odgovoriti na to pitanje, svaki na svoj način, no nijedan nije uspio dati dovoljno dobro i realistično objašnjenje.

Postoje dvije osnovne vrste anarhista: anarhokomunisti i anarhokapitalisti. Razlikuju se samo po jednom pitanju, a to je poštivanje prava na privatno vlasništvo. To jedno pitanje ih postavlja na sam rub političkog spektra pa anarhokomunizam, koji uopće ne priznaje pravo na privatno vlasništvo, ispada najekstremnija ljevica dok anarhokapitalizam, u kojem je privatno vlasništvo sve i uopće nema društvenog, ispada najekstremnija desnica (barem iz ekonomskog gledišta).

Anarhokomunizam ne priznaje privatno vlasništvo, što znači da osoba formalno ne posjeduje ništa. Sve je društveno, svi rade za zajedničko dobro i, u njihovom svijetu iz mašte, svatko bi dobio ono što mu je potrebno za život pa ne bi bilo ni potrebe za nasiljem i krađama. Trebamo se prisjetiti da je po Karlu Marxu takvo društvo bilo krajnji cilj komunizma, nakon što država "proizvede" odnosno odgoji "savršenog čovjeka" koji bi mogao doprinositi zajednici bez države i vladara. Međutim, sve komunističke zemlje u praksi su završavale na potpuno drukčiji način vjerojatno zato što se još nije rodila budala koja bi se odrekla apsolutne moći u ime zajednice.

Ovaj lijevi anarhizam je vjerojatno najgora politička ideja ikad osmišljena, s obzirom da je upravo poštivanje privatnog vlasništva temelj civilizacije. Da se ukine privatno vlasništvo, dobili bismo svijet nasilja u kojem bi vrlo brzo jači tlačili slabije, dobili bismo robovlasništvo. Upravo ljudi koji tvrde da privatno vlasništvo treba ukinuti sigurno ga ne bi ukinuli za sebe, nego samo drugima. Koliko su anarhokomunisti (Antifa) dosljedni dovoljno govori činjenica da baš oni često iniciraju nasilje i organiziraju otvorene sukobe diljem zapadnog svijeta sa svojim neistomišljenicima. Ako su to u stanju raditi u organiziranom društvu, zamislite tek kako bi izgledalo u društvu bez zakona i reda.

Anarhokapitalizam ipak počiva na nešto čvršćim temeljima. O takvom je društvu još u 19. stoljeću pisao američki poduzetnik i filozof Lysander Spooner koji je imao i osobne i poslovne nesuglasice s američkom Poštanskom službom i Vladom. U 20. stoljeću je ideju anarhokapitalizma još razradio Murray Rothbard, predstavnik Austrijske škole ekonomije u svojim kasnijim djelima.

Anarhokapitalističko društvo se temelji na ideji privatnog vlasništva i NAP-a. Sve je privatno, ne postoji javna površina niti društveno vlasništvo (osim ako se određeni krug ljudi dobrovoljno ne dogovori da će imati nešto zajedničko, ali nitko ne može biti prisiljen u tome sudjelovati). To bi značilo privatne ceste i infrastruktura, privatna vojska, privatni sudovi i privatna policija. Svi su na slobodnom tržištu. Takvo društvo bi zapravo moglo funkcionirati jako lijepo jer ionako već plaćamo sve javne usluge kroz namete, samo što bi u tom slučaju svatko imao izbor čije će usluge koristiti i po kojoj cijeni. Čak i sudovi, pod uvjetom da svi prihvate NAP, bi mogli funkcionirati kao privatni (iako je i to dosta diskutabilno), no ako malo dublje razmislimo, dolazimo do jednog nepremostivog problema.

Ljudi su svakakvi, to moramo priznati. Što ako se zamjeriš nekome tko je puno bogatiji od tebe? On može kupiti zemljište oko tvoje kuće i ograditi ga. Budući da javni prostor ne postoji, bez njegovog dopuštenja ti ne možeš izaći iz kuće. Znači, ne možeš doći do trgovine, bolnice, ljekarne...Nigdje! Na koncu, umireš jer nitko ne može ni doći do tebe bez dopuštenja vlasnika zemljišta oko tvoje kuće. A on se baš može zainatiti. U tom slučaju on ne krši NAP jer nije inicirao nasilje niti silu, dakle potpuno legitimno, bez kršenja zakona moguće je čovjeka odvesti u smrt. Na to pitanje anarhokapitalizam nema pravi odgovor. Isto tako, postavlja se pitanje odgovornosti i odgoja djece. Ako se roditelj ne brine za malo dijete i ne hrani ga, dijete može umrijeti. Pritom roditelj nije prekršio NAP jer nije inicirao nikakvo nasilje, jednostavno ga nije hranio. Ni na to pitanje anarhokapitalizam nema pravi odgovor jer svaki oblik anarhije pretpostavlja da su ljudi dobri i odgovorni.

Nismo svi dobri i odgovorni kao što bi anarhija od nas zahtijevala i svaki oblik anarhije bi u konačnici odveo u propast i veliko zlo. Zato je liberalizam, onaj izvorni, puno bolje i praktičnije rješenje jer predlaže društvo s najmanje moguće prisile, državom toliko malom da je jedva primijetiš da uopće postoji, državom koja se bavi nacionalnom obranom i zaštitom ljudskih prava. Država je potrebna da bi društvo funkcioniralo, kao neovisni arbitar koji će štititi ravnopravnost svih građana. Država je potrebna jer nam javni prostor treba. Ja sam inače poklonik privatizacije svega što realno može biti bolje ako nije u vlasništvu države, ali javne ceste, javni prostor moraju postojati.

Granice moraju postojati jer svako društvo treba imati pravo organizirati svoju zajednicu politički i ekonomski po svojoj volji. Te granice, naravno, moraju biti što otvorenije kako bi narodi mogli međusobno lako trgovati i kako bi nam bilo omogućeno kretanje. To nudi liberalizam, u nekim stvarima (izostanak prisile) vrlo blizak anarhizmu, a opet realno i u praksi ostvariv i učinkovit - za razliku od bilo kojeg oblika anarhije.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.