U Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen dolazak ukupno 12,21 milijuna turista, što je rast za dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj stranih turista je veći za jedan posto, a broj domaćih za 8 posto. Od 2021. godine ukupni broj turista tijekom prvih 7 mjeseci je udvostručen, a u odnosu na dotad rekordnu 2019. godinu povećan za 6 posto.

Konkretni podaci eVisitora pokazuju da u Hrvatskoj nije bilo nikada više gostiju - ni stranih ni domaćih - nego ove godine.

Usprkos ovoj činjenici mediji nastavljaju po svome - prikazivati to kao nekakvu "katastrofu", da je sezona "podbacila" i slično. Za te svoje tvrdnje nemaju nikakvih dokaza, a sada se hvataju za podatak da je u srpnju bilo 2 posto manje gostiju nego lani.

To samo pokazuje da se sezona produžuje i to je dobro. Manje ljudi će dolaziti u špici sezone (srpanj i kolovoz) što će rasteretiti dva udarna mjeseca, a više ljudi dolazi izvan špice sezone. Ono što je bitno, ukupan broj turista tijekom cijele godine se povećava, a to mislim da će biti još izraženije na kraju godine, kad se zbroje svi dolasci i sva noćenja tijekom svih 12 mjeseci.

No, ako pitate medijske "analitičare", oni će doći do sasvim suprotnih zaključaka. Petar Vušković za Dnevno.hr potpuno odbacuje statističke podatke i umjesto toga se oslanja na vlastiti subjektivni dojam - a njega zasniva na anegdotama dvaju prijatelja:

"Nedavno sam razgovarao s dva vlasnika ugostiteljskih objekata na Braču koji su mi rekli da im je prihod 20 posto niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slična je situacija i na štandovima. Poznajem nekoliko vlasnika štandova na kojima se prodaju rukotvorine od bračkog kamena, proizvoda od drva, od masline – i oni kažu: lošije je nego prošle godine."

Eto. Što će nam uopće eVisitor, što će nam uopće statistika kad hrvatski ekonomisti imaju dva prijatelja koji iznajmljuju apartmane na Braču i oni će im reći kakva je sezona.

To se inače zove anegdotalni dokaz i ne može se uzeti ozbiljno u bilo kojoj raspravi. Jednostavno, ja bih mogao kao protuargument reći da su moji prijatelji ugostitelji rekli da je sezona odlična. I što ćemo sad?

Upravo iz tog razloga postoji statistika pa bi se gospodin Vušković, ako ne želi ispasti totalna neznalica, drugi put kad analizira ekonomske događaje i pojave trebao ipak primiti konkretnih podataka i statistike.

No, da se vratimo njegovom subjektivnom dojmu. Osim što je pogrešno dijagnosticirao stanje na terenu, oslanjajući se na anegdote svojih prijatelja umjesto na statistiku, Vušković je zatim iz te pogrešne dijagnoze postavio premisu (koja, naravno, ne može biti istinita budući da se temelji na pogrešnoj dijagnozi) kako je sezona gora nego lanjska i onda iz te premise izveo zaključak kako je to zbog visokih cijena.

"Razloge treba tražiti u gubitku konkurentnosti Hrvatske u odnosu na mediteranske zemlje koje su jeftinije, kao što su Turska, Grčka i Španjolska. Došlo je do znatnog rasta cijena i kod ugostitelja i apartmanskog smještaja, a taj rast cijena tjera goste da biraju povoljnije opcije."

Dakle, imamo više gostiju, a to znači da smo nekonkurentni jer gosti traže povoljniji smještaj i ostalu turističku ponudu. Što reći?

Ne, cijene na Jadranu nisu previsoke. I dalje su niže ili u rangu onih u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji i drugih zapadnih zemalja iz kojih dolazi većina gostiju. Ti ljudi dolaze na odmor i očekuju potrošiti više novca nego što bi potrošili da su ostali kod kuće. Zato će cijene još više rasti bez obzira na negodovanje Hrvata. Naravno da nama u Hrvatskoj to izgleda preskupo, ali cijene se u sezoni kreiraju prema onima koji mogu najviše ponuditi.

Pritom je čak najmanje bitno koliko je turista. Puno je bitnije koliko će oni trošiti. Oni kojima je Hrvatska preskupa, ići će u Albaniju, Španjolsku, Tursku ili Grčku. No, sama činjenica da broj gostiju u Hrvatskoj i dalje raste, pokazuje da cijene nisu previsoke i da će sigurno još rasti.

Da se na kraju osvrnem na Vuškovićeve prijatelje koji cvile zbog pada prometa - to je sasvim normalna stvar na bilo kojem tržištu. Zar netko stvarno očekuje da svaki ugostitelj, svaki najmodavac i svaki prodavač mora biti zadovoljan i da svakome mora promet konstantno rasti? Tržišna ekonomija tako ne funkcionira (i žalosno je da moramo tome učiti ekonomiste). Tržišna ekonomija funkcionira na temelju konkurencije, pri čemu će onima koji uspiju pogoditi želje gostiju promet rasti, a ostalima padati. Kad bi svima na tržištu bilo super, onda bismo svi bili najmodavci i ugostitelji.

No, Vušković nije stao samo na tome. Morao je dodati još i ovo:

"Apsurdno je da vas poslužuje u restoranu Azijat koji će vam nuditi bračku janjetinu ili dubrovačku rožatu. Gubi se ta autentičnost. Turizam je autentičnost, turizam je doživljaj, a tu mi gubimo autentičnost u odnosu na neke druge mediteranske destinacije."

Znate što je apsurdno? Žaliti se na visoku cijenu i onda cviliti što su zaposleni imigranti. Neka Vušković otvori restoran u kojem će zaposliti 100% čistokrvne Hrvate, koji ispod 3.000 eura ne žele mrdnuti prstom, i onda neka spusti cijene - na onu razinu koju on smatra da bi bila prihvatljiva. Baš me zanima kako će to postići!

EDIT

Ubrzo nakon objave ovog članka, koji je u originalu imao naslov "Anegdotalni ekonomist...", telefonski me nazvao gospodin Vušković, vrlo nezadovoljan tekstom. Rekao je da će prijaviti Liberal AZOP-u jer, po njemu, kršimo GDPR objavivši njegovo ime i prezime te fotografiju: "Novinaru portala Dnevno sam dao dopuštenje da objavi moje ime i prezime, a tebi nisam!".

Osim toga, tvrdi da sam ga uvrijedio pridjevom "anegdotalni" iako nije pobio činjenicu da je on koristio anegdote u argumentaciji na Dnevno.hr. Međutim, dodao je kontekst koji bi mogao objasniti takvu argumentaciju: "Nazvao me novinar i pitao za komentar na srpanjske brojke, koje su malo slabije nego lani. Rekao sam mu kompletnu statistiku, uključujući to da od početka godine bilježimo blagi rast. Međutim, novinar je inzistirao na tome da je subjektivni dojam ugostitelja drukčiji. Onda sam ja rekao: Pa da, dva ugostitelja ovdje na Braču, gdje sam trenutno na odmoru, kažu da im je promet niži za 20 posto. Žena koja prodaje rukotvorine kaže da je i njoj promet slabiji nego lani. Prošećem se rivom i plažom, vidim manje ljudi nego lani. To je moj subjektivni dojam, ali slažem se da je statistika bitnija, da treba pričekati kraj godine i vidjeti ukupnu potrošnju pa ćemo onda biti pametniji."