Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost

16.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost

Austrijska škola ekonomije je grana ekonomske misli koja je ostavila neobrisivi trag na suvremenu ekonomiju. Kroz nekoliko generacija ekonomista, Austrijanci su se vremenom proširili daleko izvan svojih nacionalnih granica. Primarno se fokusirajući na mikroekonomske procese, Austrijska škola ekonomije postala je poznata po nekoliko osnovnih obilježja: subjektivizam, individualizam, prakseologija te zastupanje laissez faire politike.

Nažalost, gledajući iz današnje perspektive i unatoč činjenici da je Hrvatska od 1527. godine i Cetinskog sabora sljedećih gotovo 400 godina bila u zajedničkoj državi s Austrijom, može se lako zaključiti da Hrvati nisu mnogo toga naučili od Bečke škole i pojedinaca koji su tada predstavljali začetnike i nositelje revolucije ekonomske misli. Ta trojica velikana - Carl Menger, Friedrich von Wieser i Eugen Böhm von Bawerk - postavili su temelje današnje ekonomske misli istovremeno do temelja uništavajući tada suprotstavljene škole marksizma i njemačkog historicizma. Pod njihovim utjecajem na pijedestal ekonomske misli kasnije stupaju i drugi, mlađi Austrijanci: Joseph Schumpeter, Ludwig von Mises, Friedrich von Hayek, Oskar Morgenstern, Murray Rothbard...

Carl Menger (1840-1921) istinski je i jedini začetnik te osnivač Austrijske škole ekonomske misli. Zahvaljujući njegovom utjecaju te postavljenim temeljima onoga što će kasnije potaknuti marginalističku revoluciju, nova generacija austrijskih ekonomista pokrenula je slobodnotržišni, individualistički i liberalan društveno-ekonomski trend koji je svoj vrhunac doživio krajem 19. i početkom 20. stoljeća - razdoblja u kojem je cijela Europa, kako gospodarski, tako i umjetnički, doživljavala nevjerojatan rast i razvoj.

Život i akademska karijera Carla Mengera



Carl Menger rođen je u Galiciji, tada dijelu moćne Austro-ugarske monarhije, u bogatoj niže-plemićkoj obitelji austrijskih državnih službenika i vojnih časnika. Otac Anton, po struci odvjetnik i majka Caroline, kćer bogatog češkog trgovca, pružili su Carlu pristup iznimnom obrazovanju. Tako on nakon gimnazije završava studij prava u Pragu i Beču, stječući doktorat iz jurisprudencije (teorije prava). Ubrzo se okreće ekonomiji, najvjerojatnije zbog interesa za tržište dionica čije je područje pokrivao kao novinar bečkog Zeitunga.

Uviđajući nedosljednost pri određivanju cijena u teoriji klasične ekonomije (koju je učio na fakultetu) i stvarnosti na samom tržištu, Menger je započeo studij političke ekonomije. Tako je 1871. izdao "Načela" (Grundsätze der Volkswirtschaftslehre), svoje najznačajnije djelo u kojem je po prvi put u pitanje doveo klasičnu teoriju određivanja cijena i njoj suprotstavio teoriju graničnosti - cijena dobara određuje se na njenoj granici (margini), konstatirao je.

Zahvaljujući velikom uspjehu "Načela", Menger je zaslužio radno mjesto na Sveučilištu u Beču na kojem je ostao sve do svog umirovljenja 1903. godine. Kao intelektualac i profesor visokog ugleda, u razdoblju između 1876. i 1878. podučavao je političkoj ekonomiji i statistici kasnije tragično preminulog i nikad prežaljenog prijestolonasljednika princa Rudolfa von Habsburga. Kralj Franjo Josip I. čak ga je imenovao i predsjedateljem bečke političke ekonomije dok je 1880. obnašao i funkciju predsjedatelja komisije za reformu austrijskog monetarnog sustava.

Tijekom svog akademskog rada, Carl Menger je osim ugleda predanog sveučilišnog profesora zaslužio i titulu istinskog predvodnika teoretske revolucije te utemeljitelja škole mišljenja koja svoje temelje nalazi u teoriji cijena.

Mengerova ekonomska filozofija

Za vrijeme svoje najveće akademske produktivnosti, Carl Menger je postao cijenjen diljem Europe zbog sukoba s historicistom Gustavom Schmollerom. Tvrdeći da su temelji na kojima se gradi svaka ekonomija osobni interes, maksimizacija korisnosti te apsolutno znanje, Menger je sustavno branio austrijski princip subjektivne ekonomije.

U to je vrijeme Austrijska škola postajala sve popularnija te je Menger oko sebe počeo okupljati pojedince koji će kasnije i sami ostvariti iznimne akademske uspjehe - prije svega Friedrich von Wieser i Eugen Böhm von Bawerk.

Kolektivne, odnosno agregirane ideje, nemaju temelja osim ako ne počivaju na individualnim komponentama, tvrdio je. Time je, u biti, postavio osnovno pravilo svih sljedećih liberalnih ekonomskih pokreta: “Javni, društveni interes, nije ništa doli agregirani interes svakog pojedinca u društvu.” Što navedeno povlači za sobom? Naime, kada se zadovolji osobni interes svakog pojedinca u društvu, tada će biti zadovoljen i cjelokupni društveni interes.

Svoju je cjelokupnu misao Menger temeljio na dubokom razmatranju i razumijevanju pojma “dobro”. On je dobara razmatrao prema stupnjevima, ističući da dobara prvog stupnja zadovoljavaju ljudske potrebe izravno, dok dobara višeg stupnja (kapital, proizvodna dobra) služe za proizvodnju dobara nižeg stupnja.

U daljnjoj razradi, Menger naglašava pojam komplementarnosti dobara višeg stupnja odnosno njihov kauzalni slijed - vrijednost dobara prvog stupnja se pripisuje dobrima višeg stupnja. Pojednostavljeno rečeno na primjeru: ako pojedinac posjeduje sve što je potrebno za proizvodnju kruha osim kvasca, zbog toga sve ostale stvari višeg stupnja gube značaj dobara.

Promatrajući dobra kao ekonomska (za kojima su potrebe veće od dostupne količine) i neekonomska (čija količina nadmašuje potrebe, npr. zrak), Menger ističe da je zaštita ekonomskih dobara osnova imovine, čime je suprotstavio svoju misao komunizmu čiji su temelj neekonomski odnosi.

No, njegov vjerojatno najznačajniji utjecaj na teoriju dobara je postavljanje načela granične (marginalne) jednakosti. Menger tvrdi - svaki pojedinac, imajući oskudna sredstva, raspoređuje svoje različite potrošnje tako da su zadovoljstva na granici (margini) jednaka čime on postiže maksimalno zadovoljstvo.

Mengerova ostavština

Carl Menger umro je 1921. u dobi od 81 godine. Budući da je svoja "Načela" zamislio kao prvi dio rasprave, nikad ih nije uspio do kraja završiti - djelu uistinu nedostaju detaljnije analize cijena i troškova faktora proizvodnje. No, tu je prazninu popunio rad njegovih učenika i sljedbenika, prije svega Eugena Böhm von Bawerka koji je ujedno prednjačio u kritici Karla Marxa.

Ovdje se najbolje ogleda značaj Mengerova rada i života jer, osim što je postavio temelje teorije vrijednosti i teorije cijena koje čine jezgru Austrijske škole, on je primijenio istinsku prakseološku metodologiju za teoretska istraživanja u ekonomiji. Na njegov su se rad tada nadovezali budući naraštaji austrijskih ekonomista koji su, prateći njegove metode i učenje, sustavno razarali suprotstavljene škole ekonomske misli, prije svega marksiste, ali i nadopunjavali stare engleske klasičare, između ostalog Davida Humea, Adam Smitha i Davida Ricarda.

Stoga je vrlo jasno, kako i iz samog Mises Instituteu rezoniraju - u svojoj metodi i temeljnoj teoriji, Austrijska ekonomija jest i uvijek će biti Mengerova ekonomija.

VIŠE IZ RUBRIKE:
ŠKOLA
O autoru
Filip Šinko Morandini je diplomirao ekonomiju na Fakultetu organizacije i informatike s posebnim interesom za povijesni razvoj ekonomske misli. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Kada tražite veće slobode za nastavnike u postupanju prema učenicima i kada pričate kako je prije bilo bolje, razmislite još jednom.

Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije šala! Indonezijska vlada je objavila aplikaciju, a Google je odobrio u svojoj trgovini, koja će joj pomoći da lakše pohvata kriminalce koji vrijeđaju islam.

Google odobrio aplikaciju preko koje možete prijaviti svakoga tko povrijedi Šerijat

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Grad je pun policijskih kamera, ima ih gotovo 100.000 i stalno se prate, a kazne za krađu su drakonske.

U Singapuru je toliko malo kriminala da mnogi dućani ne zaključavaju noću svoja vrata

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok hrvatski sudovi kažnjavaju ljude zbog pjevanja vulgarnih pjesama pred policijskim službenicima, ovako se to radi u Americi.

Porota za 9 min. oslobodila krivnje čovjeka optuženog zbog puštanja pjesme ʼF- tha Policeʼ pred policajcem

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne može se ni nazivati liberalom onaj tko vidi saveznika u ljudima koji državni proračun gledaju kao bankomat, a porezne obveznike kao krave muzare koje treba musti dok ne padnu od iznemoglosti.

Amsterdamska koalicija s Hreljom izgubila svaki doticaj s liberalizmom

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Znanstvenici su ovaj put istraživali dublje od ukupnog izračuna visine primanja i došli su do zaključka da čak i kad imaju jednaku slobodu izbora, žene češće žrtvuju poslovnu karijeru zbog obitelji.

Nova studija s Harvarda: Žene zarađuju manje zbog vlastitih izbora

Ljudska prava

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Nevjerojatna je količina mržnje koju internetski trolovi šire protiv hrabrog para koji se bori za svoja prava. Kaznu će na kraju platiti porezni obveznici, a najgore će proći djeca.

Isključivanjem gej parova iz udomiteljstva država nam svima šalje opasnu poruku

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njemački znanstvenici uspjeli su nakon četvrt stoljeća istraživanja usaditi svinjsko srce u majmune i tvrde da bi mogli preživjeti do 6 mjeseci. Potrebno je provesti, međutim, još mnogo pokusa prije prelaska na ljude.

Uskoro će biti moguća transplantacija svinjskog srca u ljudsko tijelo

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Viktimizacija je u našem društvu iznimno popularna pojava jer bi svi htjeli biti žrtve, ali opasno je kad se služe viktimizacijom da bi opravdali i normalizirali nasilje.

Zašto #janisamfranjo

Ljudska prava

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Zakon po kojem je kažnjen folkloraš u slučaju bećarac donio je Sabor SR Hrvatske 1977. godine da bi se ograničile kritike na račun tadašnje diktature.

Čolaković kažnjen zbog vrijeđanja državnih organa SR Hrvatske

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Plenkovića i njegove ministre transparentnost i politička odgovornost nepoznati su pojmovi. To je jedno od ključnih obilježja autoritarnih vlasti.

Vjerodostojni u laganju

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nova pravila izgledaju kao da ih je sastavljala ultrakonzervativna osoba. Vjerojatno ni crkva ne bi predložila ovakve restrikcije.

Facebook uveo rigorozna pravila, zabranjuje sve što se može povezati sa seksom

VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: