Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma

31.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!

Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma

Beč je u drugoj polovici 19. te početkom 20. stoljeća bio jedno od središta razvoja ekonomske misli u svijetu. Pod vodstvom Carla Mengera, profesora na Sveučilištu u Beču te jednog od vodećih intelektualaca toga doba, niknula je jedna od najistaknutijih škola ekonomske misli u povijesti. Uistinu, već i tada je Austrijska škola ekonomije bila na iznimnom glasu.

Carl Menger unio je svojevrsnu revoluciju u ekonomsku misao 19. stoljeća. Doveo je u pitanje klasičnu teoriju cijena i njoj suprotstavio teoriju graničnosti - teoriju, koja će kroz sljedećih nekoliko desetljeća, ali i gotovo cijelog stoljeća, predstavljati okosnicu i jezgru Austrijske škole ekonomske misli.

Svojim je kapitalnim, no, nažalost, nedovršenim dijelom - “Načela” (Grundsätze der Volkswirtschaftslehre) - uskočio na beskompromisan vlak marginalističke revolucije koja je kroz naredno razdoblje do nogu potukla, kako u teoriji, tako i u praksi, tada popularnu marksističku ekonomsku misao. Nažalost, mnogi toga niti dan danas nisu svjesni.

Kakav je utjecaj Menger imao u to doba možda najbolje govori popis njegovih studenata i kolega, kasnije pripadnika iste škole, koji su nadopunili njegovu teoriju cijena, uveli nove koncepte te postavili čvrste temelje na kojima će niknuti buduća generacija Austrijanaca. To su prije svega bili Friedrich von Wieser i Eugen Böhm von Bawerk.

Upoznavši se tijekom studija prava na Sveučilištu u Beču, Wieser i Böhm von Bawerk su oboje pali pod snažan utjecaj Mengerove ekonomske misli. Nerazdvojni prijatelji tijekom studija, svoj su odnos prelili i na ostatak života - Böhm von Bawerk je, naime, 1880. godine oženio Wieserovu sestru Paulu, te tako postao njegovim šogorom. Taj je odnos, osim na njihov skladan privatan život, utjecao i na njihovu cjelokupnu ekonomsku raščlambu.

Privatni život Eugena Böhm von Bawerka

Eugen Böhm von Bawerk (1851. - 1914.) rođen je u Brünnu, današnjem Brnu u Moravskoj (ili, prema nekima, u Beču), u bogatoj obitelji visokog vladinog dužnosnika Johanna Karla Böhma koji je 1854., kao zaslugu za svoj rad, zaslužio vitešku titulu te svojem prezimenu dodao nastavak "von Bawerk". Nakon završetka čuvene Schottengymnasium u Beču, Böhm von Bawerk je započeo studij prava i političkih znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beču.

Interesantno, u to je doba na fakultetu predavao i profesor Carl Menger, no Böhm von Bawerk nikada nije pohađao njegova predavanja. Unatoč tome, Böhm von Bawerka je ubrzo nakon doktorata iz prava privukao studij ekonomije gdje je pao pod izniman utjecaj Mengerova rada. Imao je, naime, 20 godina kada su Mengerova Načela izdana po prvi put. Jednom je Joseph Schumpeter njegovo oduševljenje Mengerom opisao “toliko entuzijastičnim da nikada nije niti pokušao pronaći drugi utjecaj”.

Tijekom i nakon završetka studija ekonomije u Beču, Böhm von Bawerk provodi 2 godine na Sveučilištima u Heidelbergu, Leipzigu i Jeni pod profesorima i ekonomistima kao što su Karl Knies, Wilhelm Roscher i Bruno Hildebrand.

(Isprekidana) akademska karijera i državnički doprinos

Svoju je (isprekidanu) akademsku karijeru započeo na Sveučilištu u Innsbrucku gdje je dobio profesuru 1881. godine. Na tom je sveučilištu proveo sljedećih 8 godina promaknuvši se u jednog od najznačajnijih teoretičara kapitala u povijesti ekonomske misli. Neki ga povjesničari čak kite i laskavom titulom prvog pravog teoretičara kapitala. Za to je, bez ikakve sumnje, zaslužan njegov magnum opus "Kapital i kamata" (Kapital und Kapitalzins), zajednički naziv za djelo sastavljeno od tri sveska - "Povijest i kritika teorije kamate" (1889.), "Pozitivna teorija kapitala" (1889.) i "Daljnji esej o kapitalu i kamati" (1909. - 1912.).

Prvi svezak Kapitala i kamate, Povijest i kritika teorije kamate, iscrpan je skup alternativnih pogleda na fenomen kamate. Već u tom dijelu, Böhm von Bawerk je snažno napao Marxovu teoriju eksploatacije. Na tragu Mengerova razmišljanja o vremenu, predstavio je teoriju da uvijek postoji razlika u vrijednosti između trenutnih i budućih dobara jednake kvalitete, kvantitete i oblika. Tri su razloga za postojanje te razlike, govorio je Böhm von Bawerk, a to su: 1) u rastućoj će ekonomiji, ponuda dobara uvijek biti veća u budućnosti nego što je u sadašnjosti, 2) ljudi zbog svoje nesmotrenosti imaju tendenciju podcjenjivanja svojih budućih potreba i 3) poduzetnici žele započeti proizvodnju s trenutno dostupnim dobrima, umjesto da je odgađaju iščekivajući buduća dobra.

Drugi svezak, Pozitivna teorija kapitala, njegovo je vjerojatno najvažnije djelo u kojem je sadržana esencija austrijskog marginalizma te njegov najznačajniji doprinos shvaćanju dugotrajnih proizvodnih procesa te plaćanja kamata koje oni podrazumijevaju. Ovdje se susrećemo s njegovom čuvenom raspravom o poljoprivredniku koji se nalazi pred teškom dilemom o alokaciji vreća zrna za različite namjene - kao hranu za sebe, svoje kokoši i papige te kao sastojak za proizvodnju brendija. Srž (i suprotstavljanje Jevonsovoj i Walrosovoj teoriji) austrijskog marginalizma pronalazimo u ovoj raspravi koja govori o tome što će se dogoditi ako poljoprivrednik pretrpi gubitak jedne vreće zrna.

U trećem svesku, Daljnji esej o kapitalu i kamati, Böhm von Bawerk nudi dodatna objašnjenja i nadogradnje svojih teorija. Böhm von Bawerk rezonira kao ekonomist, a argumentira kao odvjetnik - uistinu, u ovom dijelu možemo najbolje promatrati njegove retoričke sposobnosti kroz odgovaranje na kritike svojih radova.

O utjecaju Kapitala i kamata vjerojatno najbolje govori Misesova recenzija engleskog prijevoda ove knjige. On je Kapital i kamate opisao kao “vjerojatno najeminentniji doprinos modernoj ekonomskoj teoriji”. Tvrdio je da se nitko ne može smatrati pravim ekonomistom ako nije upoznat s idejama predstavljenim u knjizi. Lucidan kakav jest, Mises je čak tvrdio da niti jedna osoba ne bi smjela imati pravo glasa dok ne pročita Böhm von Bawerka.

Neumoran znanstvenik, Böhm von Bawerk je značajan dio svog života proveo i kao državnik. Nažalost, zbog svoji državničkih dužnosti, zapostavio je svoju akademsku karijeru pa su mnoga njegova dijela dana prerano u tisak zbog čega se njegov rad često kritizirao kao nejasan i nepotpun. Ipak, Böhm von Bawerk se istaknuo kao izniman državnik - biran je nekoliko puta kao ministar financija (prvi put 1885.) te je proveo uspješnu poreznu reformu, a njegov je mandat povezan s visokom stabilnošću i napretkom državnih financija (zbog svojih se zasluga čak nalazio i na novčanici od 100 austrijskih šilinga). Bez pripadanja bilo kojoj stranci, 1904. daje ostavku i nastavlja svoj akademski rad na Sveučilištu u Beču.

Böhm von Bawerkova kritika marksizma

U povijesti liberalne ekonomske misli, Eugen Böhm von Bawerk je ostao upamćen kao prvi ozbiljni kritičar Marxovih pogleda na ekonomsku teoriju - prvi svezak Kapitala i kamata sadrži ekstenzivnu kritiku marksističke teorije eksploatacije.

Böhm von Bawerk je tvrdio da vlasnici kapitala ne eksploatiraju radnike, već im čine uslugu - daju im plaću prije nego ostvare prihod od proizvoda ili usluga koje su radnici pomogli napraviti. Tvrdio je da marksistička teorija eksploatacije zanemaruje vremensku dimenziju u proizvodnji koju je predstavio u svojim teorijama. Ukratko, prema Böhm von Bawerku, cjelokupnu vrijednost proizvoda ne stvara radnik, već se rad može platiti samo sadašnjom vrijednošću bilo kojeg predvidivog rezultata. Također je kritizirao Marxa zbog zanemarivanja utjecaja ponude i potražnje na određivanje stalnih cijena te zbog namjerne dvosmislenosti takvih koncepta.

U svom je članku, “Karl Marx i zaključenje marksističkog sustava”, nedvojbeno tvrdio da redistribucija faktora proizvodnje nije političko (kako su tvrdili marksisti), već ekonomsko pitanje.

Mnogi su marksisti pokušavali pobiti Böhm von Bawerkove kritike marksističkog sustava dok su Austrijanci njegove teorije uzimali kao nedvosmisleno ispravne. Austrijanac Gottfried Haberler je tako ustvrdio da su Böhm von Bawerkove kritike bile toliko temeljito poražavajuće za marksističku misao da ih niti jedan marksist nakon 1960. nije niti pokušao pobiti. Stoga i dan danas mnogi (ozbiljni) ekonomisti prihvaćaju Böhm von Bawerkove argumente u svojoj kritici marksizma.

Poslije i nakon Böhm von Bawerka

Ako na Carla Mengera gledamo kao na apsolutnog osnivača i idejnog začetnika Austrijske škole ekonomske misli, tada se može reći da je Eugen Böhm von Bawerk postavio temelje neoklasične teorije kapitala. Bez obzira na njegovu subjektivnost i nepotpunost njegovih djela, Böhm von Bawerk je i dalje aktualan. Do samog je kraja svog života branio razum i logiku tržišta te se suprotstavljao onima koji su pomoću državnog monopola na silu pokušali steći ono što nisu mogli kroz slobodno natjecanje.

Uz Mengera i Wiesera zauzima počasno mjesto na pijedestalu ranih Austrijanaca koji su na valu marginalističke revolucije pružili esktenzivnu kritiku nazadnjačke marksističke teorije te postavili buduće temelje Austrijske (ali i neoklasične) škole ekonomske misli. Nakon njih slijedi nova generacija Austrijanaca predvođena Schumpeterom, von Misesom i von Hayekom koja je uslijed nacional-socijalističkog previranja u Europi svoju sreću potražila u Americi. Upravo njihovi budući bremeniti radovi odaju pravi značaj Böhm von Bawerkove mudrosti te mu služe na čast kao genijalnom teoretičaru koji je pomicao granice ekonomske znanosti daleko izvan Mengerove, a posebice klasične ekonomske misli.




Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je jedan od najočitijih primjera uredničke manipulacije kako se neki hrvatski mediji trude ulizati vladajućima.

Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

A samo je rekao da su za cijenu Thompsonovog koncerta tri grada mogla postati transparentna.

Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon napada novinara Fox Newsa i predsjednika Trumpa, Universal je otkazao izlazak filma The Hunt.

Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: