Vezani članci:
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
'Današnja akademska zajednica je plod bujajuće socijalne države'
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Što je liberalizam ikada učinio za nas?
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Sve nijanse liberalizma
Tko je bio F. A. Hayek?
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Zašto se razumni konzervativci pronalaze u klasičnom liberalizmu
Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas
Klasični liberali, a ne ljevičari, bili su pioniri u borbi za LGBT prava
Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici
Predsjednik koji je ograničio državu: Top 30 citata Thomasa Jeffersona
Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Zašto se Hrvati ne mogu suočiti s poviješću?
Pogledajte dokumente iz 1930-ih: Hrvatski poduzetnici su i tada imali probleme s komorama i državom
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma


Piše: Filip Šinko Morandini
31.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma


Piše: Filip Šinko Morandini
31.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Beč je u drugoj polovici 19. te početkom 20. stoljeća bio jedno od središta razvoja ekonomske misli u svijetu. Pod vodstvom Carla Mengera, profesora na Sveučilištu u Beču te jednog od vodećih intelektualaca toga doba, niknula je jedna od najistaknutijih škola ekonomske misli u povijesti. Uistinu, već i tada je Austrijska škola ekonomije bila na iznimnom glasu.

Carl Menger unio je svojevrsnu revoluciju u ekonomsku misao 19. stoljeća. Doveo je u pitanje klasičnu teoriju cijena i njoj suprotstavio teoriju graničnosti - teoriju, koja će kroz sljedećih nekoliko desetljeća, ali i gotovo cijelog stoljeća, predstavljati okosnicu i jezgru Austrijske škole ekonomske misli.

Svojim je kapitalnim, no, nažalost, nedovršenim dijelom - “Načela” (Grundsätze der Volkswirtschaftslehre) - uskočio na beskompromisan vlak marginalističke revolucije koja je kroz naredno razdoblje do nogu potukla, kako u teoriji, tako i u praksi, tada popularnu marksističku ekonomsku misao. Nažalost, mnogi toga niti dan danas nisu svjesni.

Kakav je utjecaj Menger imao u to doba možda najbolje govori popis njegovih studenata i kolega, kasnije pripadnika iste škole, koji su nadopunili njegovu teoriju cijena, uveli nove koncepte te postavili čvrste temelje na kojima će niknuti buduća generacija Austrijanaca. To su prije svega bili Friedrich von Wieser i Eugen Böhm von Bawerk.

Upoznavši se tijekom studija prava na Sveučilištu u Beču, Wieser i Böhm von Bawerk su oboje pali pod snažan utjecaj Mengerove ekonomske misli. Nerazdvojni prijatelji tijekom studija, svoj su odnos prelili i na ostatak života - Böhm von Bawerk je, naime, 1880. godine oženio Wieserovu sestru Paulu, te tako postao njegovim šogorom. Taj je odnos, osim na njihov skladan privatan život, utjecao i na njihovu cjelokupnu ekonomsku raščlambu.

Privatni život Eugena Böhm von Bawerka

Eugen Böhm von Bawerk (1851. - 1914.) rođen je u Brünnu, današnjem Brnu u Moravskoj (ili, prema nekima, u Beču), u bogatoj obitelji visokog vladinog dužnosnika Johanna Karla Böhma koji je 1854., kao zaslugu za svoj rad, zaslužio vitešku titulu te svojem prezimenu dodao nastavak "von Bawerk". Nakon završetka čuvene Schottengymnasium u Beču, Böhm von Bawerk je započeo studij prava i političkih znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beču.

Interesantno, u to je doba na fakultetu predavao i profesor Carl Menger, no Böhm von Bawerk nikada nije pohađao njegova predavanja. Unatoč tome, Böhm von Bawerka je ubrzo nakon doktorata iz prava privukao studij ekonomije gdje je pao pod izniman utjecaj Mengerova rada. Imao je, naime, 20 godina kada su Mengerova Načela izdana po prvi put. Jednom je Joseph Schumpeter njegovo oduševljenje Mengerom opisao “toliko entuzijastičnim da nikada nije niti pokušao pronaći drugi utjecaj”.

Tijekom i nakon završetka studija ekonomije u Beču, Böhm von Bawerk provodi 2 godine na Sveučilištima u Heidelbergu, Leipzigu i Jeni pod profesorima i ekonomistima kao što su Karl Knies, Wilhelm Roscher i Bruno Hildebrand.

(Isprekidana) akademska karijera i državnički doprinos

Svoju je (isprekidanu) akademsku karijeru započeo na Sveučilištu u Innsbrucku gdje je dobio profesuru 1881. godine. Na tom je sveučilištu proveo sljedećih 8 godina promaknuvši se u jednog od najznačajnijih teoretičara kapitala u povijesti ekonomske misli. Neki ga povjesničari čak kite i laskavom titulom prvog pravog teoretičara kapitala. Za to je, bez ikakve sumnje, zaslužan njegov magnum opus "Kapital i kamata" (Kapital und Kapitalzins), zajednički naziv za djelo sastavljeno od tri sveska - "Povijest i kritika teorije kamate" (1889.), "Pozitivna teorija kapitala" (1889.) i "Daljnji esej o kapitalu i kamati" (1909. - 1912.).

Prvi svezak Kapitala i kamate, Povijest i kritika teorije kamate, iscrpan je skup alternativnih pogleda na fenomen kamate. Već u tom dijelu, Böhm von Bawerk je snažno napao Marxovu teoriju eksploatacije. Na tragu Mengerova razmišljanja o vremenu, predstavio je teoriju da uvijek postoji razlika u vrijednosti između trenutnih i budućih dobara jednake kvalitete, kvantitete i oblika. Tri su razloga za postojanje te razlike, govorio je Böhm von Bawerk, a to su: 1) u rastućoj će ekonomiji, ponuda dobara uvijek biti veća u budućnosti nego što je u sadašnjosti, 2) ljudi zbog svoje nesmotrenosti imaju tendenciju podcjenjivanja svojih budućih potreba i 3) poduzetnici žele započeti proizvodnju s trenutno dostupnim dobrima, umjesto da je odgađaju iščekivajući buduća dobra.

Drugi svezak, Pozitivna teorija kapitala, njegovo je vjerojatno najvažnije djelo u kojem je sadržana esencija austrijskog marginalizma te njegov najznačajniji doprinos shvaćanju dugotrajnih proizvodnih procesa te plaćanja kamata koje oni podrazumijevaju. Ovdje se susrećemo s njegovom čuvenom raspravom o poljoprivredniku koji se nalazi pred teškom dilemom o alokaciji vreća zrna za različite namjene - kao hranu za sebe, svoje kokoši i papige te kao sastojak za proizvodnju brendija. Srž (i suprotstavljanje Jevonsovoj i Walrosovoj teoriji) austrijskog marginalizma pronalazimo u ovoj raspravi koja govori o tome što će se dogoditi ako poljoprivrednik pretrpi gubitak jedne vreće zrna.

U trećem svesku, Daljnji esej o kapitalu i kamati, Böhm von Bawerk nudi dodatna objašnjenja i nadogradnje svojih teorija. Böhm von Bawerk rezonira kao ekonomist, a argumentira kao odvjetnik - uistinu, u ovom dijelu možemo najbolje promatrati njegove retoričke sposobnosti kroz odgovaranje na kritike svojih radova.

O utjecaju Kapitala i kamata vjerojatno najbolje govori Misesova recenzija engleskog prijevoda ove knjige. On je Kapital i kamate opisao kao “vjerojatno najeminentniji doprinos modernoj ekonomskoj teoriji”. Tvrdio je da se nitko ne može smatrati pravim ekonomistom ako nije upoznat s idejama predstavljenim u knjizi. Lucidan kakav jest, Mises je čak tvrdio da niti jedna osoba ne bi smjela imati pravo glasa dok ne pročita Böhm von Bawerka.

Neumoran znanstvenik, Böhm von Bawerk je značajan dio svog života proveo i kao državnik. Nažalost, zbog svoji državničkih dužnosti, zapostavio je svoju akademsku karijeru pa su mnoga njegova dijela dana prerano u tisak zbog čega se njegov rad često kritizirao kao nejasan i nepotpun. Ipak, Böhm von Bawerk se istaknuo kao izniman državnik - biran je nekoliko puta kao ministar financija (prvi put 1885.) te je proveo uspješnu poreznu reformu, a njegov je mandat povezan s visokom stabilnošću i napretkom državnih financija (zbog svojih se zasluga čak nalazio i na novčanici od 100 austrijskih šilinga). Bez pripadanja bilo kojoj stranci, 1904. daje ostavku i nastavlja svoj akademski rad na Sveučilištu u Beču.

Böhm von Bawerkova kritika marksizma

U povijesti liberalne ekonomske misli, Eugen Böhm von Bawerk je ostao upamćen kao prvi ozbiljni kritičar Marxovih pogleda na ekonomsku teoriju - prvi svezak Kapitala i kamata sadrži ekstenzivnu kritiku marksističke teorije eksploatacije.

Böhm von Bawerk je tvrdio da vlasnici kapitala ne eksploatiraju radnike, već im čine uslugu - daju im plaću prije nego ostvare prihod od proizvoda ili usluga koje su radnici pomogli napraviti. Tvrdio je da marksistička teorija eksploatacije zanemaruje vremensku dimenziju u proizvodnji koju je predstavio u svojim teorijama. Ukratko, prema Böhm von Bawerku, cjelokupnu vrijednost proizvoda ne stvara radnik, već se rad može platiti samo sadašnjom vrijednošću bilo kojeg predvidivog rezultata. Također je kritizirao Marxa zbog zanemarivanja utjecaja ponude i potražnje na određivanje stalnih cijena te zbog namjerne dvosmislenosti takvih koncepta.

U svom je članku, “Karl Marx i zaključenje marksističkog sustava”, nedvojbeno tvrdio da redistribucija faktora proizvodnje nije političko (kako su tvrdili marksisti), već ekonomsko pitanje.

Mnogi su marksisti pokušavali pobiti Böhm von Bawerkove kritike marksističkog sustava dok su Austrijanci njegove teorije uzimali kao nedvosmisleno ispravne. Austrijanac Gottfried Haberler je tako ustvrdio da su Böhm von Bawerkove kritike bile toliko temeljito poražavajuće za marksističku misao da ih niti jedan marksist nakon 1960. nije niti pokušao pobiti. Stoga i dan danas mnogi (ozbiljni) ekonomisti prihvaćaju Böhm von Bawerkove argumente u svojoj kritici marksizma.

Poslije i nakon Böhm von Bawerka

Ako na Carla Mengera gledamo kao na apsolutnog osnivača i idejnog začetnika Austrijske škole ekonomske misli, tada se može reći da je Eugen Böhm von Bawerk postavio temelje neoklasične teorije kapitala. Bez obzira na njegovu subjektivnost i nepotpunost njegovih djela, Böhm von Bawerk je i dalje aktualan. Do samog je kraja svog života branio razum i logiku tržišta te se suprotstavljao onima koji su pomoću državnog monopola na silu pokušali steći ono što nisu mogli kroz slobodno natjecanje.

Uz Mengera i Wiesera zauzima počasno mjesto na pijedestalu ranih Austrijanaca koji su na valu marginalističke revolucije pružili esktenzivnu kritiku nazadnjačke marksističke teorije te postavili buduće temelje Austrijske (ali i neoklasične) škole ekonomske misli. Nakon njih slijedi nova generacija Austrijanaca predvođena Schumpeterom, von Misesom i von Hayekom koja je uslijed nacional-socijalističkog previranja u Europi svoju sreću potražila u Americi. Upravo njihovi budući bremeniti radovi odaju pravi značaj Böhm von Bawerkove mudrosti te mu služe na čast kao genijalnom teoretičaru koji je pomicao granice ekonomske znanosti daleko izvan Mengerove, a posebice klasične ekonomske misli.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

FILIP ŠINKO MORANDINI
Filip Šinko Morandini je diplomirao ekonomiju na Fakultetu organizacije i informatike s posebnim interesom za povijesni razvoj ekonomske misli.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.