Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto

FOTO: Gov.hr
30.5.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Plenković kaže da je rast BDP-a od 3,9 posto rezultat njegove vlade. Je li to točno?
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
ʼ15 godina živim u Hrvatskoj i još uvijek me ljudi tretiraju kao turistaʼ
Alt-right vođa izbačen sa slobodarske konferencije: 'Fašistima tu nije mjesto'
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
U ime ljudskih prava: Ukinite zakon o drogama!
Uvođenjem minimalne satnice Vlada će mnogim studentima onemogućiti rad
Vratimo duh dobročinstva u Hrvatsku: Donacije se ne bi smjele oporezivati!
[VIDEO] Ako niste znali: Ovako se regrutiraju teroristi
Legalizacija marihuane dovodi do blagog pada ovisnosti o težim drogama
Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u
Novi Zeland: Liberali su sada jedina rastuća snaga koja bi mogla ugroziti Jacindu Ardern
Najjači lokalni portali u New Yorku ugašeni nakon što su se novinari sindikalizirali
Profesor sa Stanforda: Stopa preživljavanja covida za mlađe od 70 je 99,95%, a za starije 95%
Grčić opet pokazao da ne razumije kako tržište funkcionira
Što točno smeta Paviću - jugoslavenstvo ili istina?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Europski parlament odbio direktivu za cenzuru na internetu
Treći dan ofenzive: Pala Lupiga, Novosti pod udarom, ljevičari se povlače
Država se više ne razbacuje samo našim novcem, sad prolijeva i našu krv
Hrvatska ratificirala IK pa brutalizirala nasilje nad ženama
Seattle povisio minimalac i uveo novi porez; Amazon prijeti odlaskom iz grada

Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto

Plenković kaže da je rast BDP-a od 3,9 posto rezultat njegove vlade. Je li to točno?
PIŠE Mario Nakić

Vijest o godišnjem rastu hrvatskog BDP-a od 3,9 posto iznenadila je mnoge, uključujući i autora ovog članka. Kad je ekonomski analitičar Ivica Brkljača nedavno objavio na portalu Novac svoje predviđanje da bi u prvom kvartalu 2019. Hrvatska mogla konačno premašiti rast BDP-a od 3 posto, činilo se to kao pretjerani optimizam. Ali, pokazalo se, Brkljača je bio u pravu.

Što je dovelo do takvog rezultata? Citiram Brkljaču:

"...možemo zaključiti sljedeće: 1) osobna potrošnja je blago ubrzala u prva tri mjeseca ove godine, 2) sudeći prema porastu građevinskih radova i industrijske proizvodnje (a i povlačenju EU fondova) investicije su nastavile s rastom, 3) doprinos neto izvoza roba trebao bi biti oko nule (doprinos neto izvoza usluga nemamo na temelju čega procijeniti pa taj dio ostaje nepoznanica), 4) državna je potrošnja bila robusna i nije „podbacila“ sudeći po riječima ministra financija kako su u prva tri mjeseca ove godine rashodi državnog proračuna veći za 6 posto."

Razlozi za ovakav rast leže prvenstveno u lanjskom rastu plaća, zaposlenosti i činjenici da izvoz raste brže od uvoza. Rast plaća dovodi do povećanje osobne potrošnje, a rast zaposlenosti povećava produktivnost. Premijer Andrej Plenković tvrdi da je to rezultat njegove vlade, što može biti samo djelomično točno.

Vlada, naime, nije učinila mnogo da dođe do ovakvog rasta gospodarstva, najvećeg u zadnjih 12 godina ili od početka ekonomske krize 2008. Vlada nije provela značajnije reforme državnih institucija niti porezne politike. Učinila je više neke kozmetičke zahvate koji jesu utjecali, ali ne mnogo. Prije bi se moglo reći da se gospodarstvo sve uspješnije odupire vladinoj politici. Jer da je vlada učinila nešto po tom pitanju i da je ona utjecala na rast, onda bismo ostvarili pomak na indeksu globalne konkurentnosti. Ali nismo, Hrvatska je po konkurentnosti još uvijek pri samom dnu, u društvu slabije razvijenih južnoameričkih i afričkih zemalja.

Ali, vratimo se na rast BDP-a. Iako ovakav rast od 3,9 posto zaista je super iznenađenje (pogotovo za neke "stručnjake" koji su još prije 6 mjeseci tvrdili da je to nemoguće), on još uvijek nije dovoljan. Tri države Nove Europe u prošlom su kvartalu rasle brže od Hrvatske. Mađarska je ostvarila rast od 5,3 posto, Rumunjska 5 posto, a Poljska 4,5 posto. Litva je zabilježila jednaku stopu rasta (3,9 posto) kao Hrvatska. Iza nas su ovaj put ostale Slovačka (3,7%), Bugarska (3,4%), Latvija (2,8%) i Češka (2,5%). Za Sloveniju i Estoniju još nisu poznati podaci.

Među razvijenim državama EU najbrže na godišnjoj razini raste gospodarstvo Cipra (3,5%), a slijede Španjolska (2,4%) i Danska (2,2%). Najslabiji rast, od samo 0,1 posto, imala je Italija. Još se čekaju podaci za Maltu (koja je u prethodnom kvartalu zabilježila rast od čak 7,2%), Irsku, Luksemburg i Grčku.

Već sada možemo reći da je Hrvatska među zemljama koje trenutno najbrže gospodarski napreduju u Europi. Konačno smo probili onu psihološku barijeru od 3 posto, i to smo je probili prilično jako - za skoro jedan postotni poen. Međutim, bit će teško zadržati takav rast ukoliko Vlada ne provede reforme i dodatno ne rastereti gospodarstvo. Već u prošlom mjesecu, prema izvješću TradingEconomicsa, trgovina na malo u Hrvatskoj je zabilježila smanjeni rast u odnosu na prethodni mjesec, što znači da stagnira osobna potrošnja. Nema dugoročnog i sistemskog razvoja bez korjenitih promjena.

 

Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222; (za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: