Bilo kuda, BDP svuda

21.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bilo kuda, BDP svuda

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.
PIŠE Mario Nakić

Ljevičari imaju već dugo vremena velike probleme s BDP-om kao kriterijem gospodarskog rasta i prosperiteta nacije. Zašto? Zato što se bazira na brojkama, a njih je teško relativizirati. Ako usporedimo države po BDP-u per capita (bruto domaći proizvod po stanovniku), ekonomski zakoni odmah izlaze na vidjelo: ekonomska aktivnost raste kad država smanji javnu potrošnju, oslobodi tržište i rastereti gospodarstvo. Tako se povećava produktivnost, a samim time i BDP. Budući da se ljevičari protive takvim politikama, onda im, jasno, ne odgovara ni BDP kao općeprihvaćena mjerna jedinica gospodarske moći i bogatstva.

Pa pokušavaju relativizirati stvari. Kažu, ne može bogatstvo nacije biti mjereno samo u njenoj trgovinskoj aktivnosti i vrijednosti izvoza, produktivnosti te osobne potrošnje građana. To je konzumerizam! To je loše, a bogatstvo bi trebalo biti više od konzumerizma, više od materijalnog stanja. Evo kako je to pokušao objasniti Karlo Vajdić na Tportalu 2017. godine u tekstu naslovljenom "BDP - Brižljivo Dotjerana Podvala" koji treba ostati upamćen u povijesti kao jedan od propalih pokušaja da novinari sruše elementarne ekonomske zakone:

"Postoje određeni razlozi zašto je tako, no u svakodnevnoj upotrebi zaboravlja se da je BDP (po stanovniku) kao mjerilo kvalitete života ili blagostanja u određenom društvu vrlo manjkav. Možemo to, za početak, ilustrirati dilemom izbora između dvije mogućnosti. Je li bolje živjeti život enormnog bogatstva s milijardama na bankovnom računu, ali biti prikovan uz bolnički krevet, ili život u kojem novca dostaje tek za dnevne potrebe (hrana, smještaj, odjeća) bez ikakvih luksuza, ali i koji podrazumijeva i izostanak bilo kakvih problema s fizičkim ili psihičkim zdravljem. Odabir je, za većinu, vrlo jasan."

Vajdić je išao uspoređivati godišnji rast BDP-a Hrvatske, koji je u 2016. godini iznosio 2,5 posto, s godišnjim rastom Francuske, SAD-a, Njemačke, Italije i Slovenije te je zaključio kako je Hrvatska imala veći rast od svih navedenih zemalja, a opet znamo da u prosjeku ne živimo bolje od njihovih stanovnika. Kako to?

Riječ je o osnovnoj razini matematike. Hrvatska je mala zemlja i još k tome slabije razvijena, pogotovo u odnosu na sve spomenute države. Francuska, recimo, ima 50 puta veći BDP od Hrvatske. To vam je kao da uspoređujete nekoga tko ima plaću 3.000 kuna s nekim tko ima plaću 150.000 kuna. Ako se onome s malom plaćom ona poveća za 300 kuna, to je njemu rast od 10 posto. Ali ako za isti iznos povećate plaću onome tko prima 150.000 kuna, njemu će taj rast biti nezamjetan, u promilima. Zato je francuski rast od 1,6 posto u stvarnosti puno veći od hrvatskog rasta od 2,6 posto, a kvaliteta života se ne može uspoređivati dok god Hrvatska ima BDP po stanovniku 5 puta manji od Francuske. Ovdje sam konkretno usporedio Hrvatsku samo s Francuskom, ali isti princip se može primijeniti i na sve ostale nabrojane države.

Nadalje, autor na Tportalu se pita kako to da Hrvati nisu zamijetili toliki rast. Odgovor je vrlo jednostavan - jer je taj rast zapravo nikakav. Ako se usporedimo sa zemljama koje su približno razvijene poput Hrvatske - a to su npr. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Latvija itd. - onda ćemo vidjeti da sve one, iz godine u godinu, bilježe značajno veći rast od Hrvatske.

Argument da BDP ne može prikazivati pravo i realno stanje bogatstva nacije pada u vodu ako usporedimo BDP po stanovniku između zemalja najpoželjnijih za imigrante i zemalja iz kojih masovno ljudi odlaze. U pravilu, masovna migracija će uvijek ići iz zemalja koje imaju niži BDP po stanovniku u zemlje sa značajno većim BDP-om po stanovniku. Ako BDP nije relevantan pokazatelj, zašto je to pravilo uvijek i bez iznimke?

Poziva se zatim na lijeve ekonomiste, poput nobelovca Josepha Stiglitza koji je pokušao srušiti BDP i uvesti novi kriterij za mjerenje kvalitete života. Ljevičari su prvo uveli HDI - human development index, jako kvalitetno istraživanje koje je u svoje rezultate uz trgovinsku razmjenu uvelo i druge bitne elemente - poput kvalitete javnog zdravstva, obrazovanja, uprave, sigurnosti itd. I pogodite što se dogodilo - rezultati HDI-a savršeno koreliraju s ljestvicom zemalja po BDP-u per capita!

Zatim su pokušali potpuno izbaciti ekonomski element i pokrenuti Indeks sreće. To je istraživanje apsolutno po ljevičarskim kriterijima jer se temelji na subjektivnom osjećaju ispitanika. Svake godine ispituju građane iz svake države u svijetu koliko su zadovoljni životom, poslom, okolišem itd. Iznenađenje: rezultati opet koreliraju s BDP-om!

Tako da ljevičari nisu uspjeli, koliko god se trude i pokušavaju, još uvijek pronaći točniju i bolju formulu koja će u jednoj brojci pokazati gotovo sve o jednoj zemlji. Naravno, BDP ne bi trebalo gledati u nominalnom, ukupnom iznosu jer se države razlikuju po broju stanovnika, već se treba gledati isključivo BDP po stanovniku. To je još uvijek najrelevantniji ekonomski pokazatelj koji najbolje pokazuje razinu razvoja i prosperiteta svake pojedine nacije.

 

Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: