Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije

9.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Istočnu Njemačku je tijekom zadnjih 30 godina napustilo 1,9 mil. ljudi. One koji ostaju hvata nostalgija za bivšim režimom.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije

Istočnu Njemačku je tijekom zadnjih 30 godina napustilo 1,9 mil. ljudi. One koji ostaju hvata nostalgija za bivšim režimom.
PIŠE Mario Nakić

Cijela Europa danas je proslavila 30. godišnjicu pada Berlinskog zida. Bio je to jedan od najznačajnijih događaja na ovom kontinentu u 20. stoljeću jer je označio kraj jedne ere - Hladnog rata - i poraz komunizma u Europi. Činilo se tada da je liberalizam ultimativni pobjednik nakon dugogodišnjeg eksperimentiranja s raznim totalitarnim režimima diljem kontinenta - od fašizma do komunizma, ali ta pobjeda liberalizma se ponovno dovodi u iskušenje (o tome ću pisati jednom drugom prilikom). Ono što ću danas izdvojiti, to je stanje u Njemačkoj; konkretno, rastuće razlike između istoka i zapada.

Književnik Peter Schneider pisao je o "zidu u glavama", koji postoji neovisno o onom fizičkom, a reflektira se zbog različitih iskustava dviju generacija u podijeljenoj Njemačkoj. Taj "zid u glavama", čini se, ponovno se vraća posljednjih godina jer gotovo sva ispitivanja javnog mnijenja pokazuju velike razlike u stavovima između istočnih i zapadnih Nijemaca.

Kad je zid, koji su njegovi tvorci s istoka nazvali Antifašistički zid, konačno srušen, to je popraćeno oduševljenjem s obje strane željezne zavjese. Ubrzo nakon ujedinjenja njemački list Der Spiegel proveo je anketu među stanovnicima dotadašnje Zapadne Njemačke. 63 posto njih je tada favoriziralo ideju da će mnogi stanovnici s istoka preseliti kod njih na Zapad. Dva mjeseca kasnije pozitivno mišljenje o svojim sunarodnjacima s Istoka dijelilo je samo 33 posto zapadnih Nijemaca.

Kako piše Nathan Stoltzfus na portalu The Conversation, problemi su nastali preko noći. Zapadnjacima se nije svidjelo povećanje poreza kojim su financirali obnovu gospodarstva istočne Njemačke. Izostala su najavljena ulaganja kapitalista sa Zapada na Istoku. Mnogi su se građani s Istoka doselili na Zapad i mnogi od njih nisu bili najbolje prihvaćeni. Zapadnjaci su se počeli bojati da će Nijemci s istoka uništiti njihovu demokraciju i gospodarstvo za koje su se oni toliko žrtvovali. U ranim 1990-im ravnatelj u srednjoj školi u Hamburgu je priznao kako dijete iz obitelji koja je doselila s Istoka trpi uvrede svojih kolega. Nazivaju ga "istočnonjemačka svinja". "Klinci kupe ono što čuju kod kuće i onda to ponavljaju", rekao je.

Postojale su i bitne razlike u vrijednostima koje se nisu izbrisale ni nakon 30 godina. Još 1990-ih napadi na strane izbjeglice bili su trostruko češći na istoku zemlje nego na zapadu. To je stimuliralo rasprave o tome kako socijalizam nije proizveo kontekst za Nijemce s Istoka koji je potreban da prihvate zapadnjačke vrijednosti pluralizma. Godine 1992. u gradovima diljem zapadne Njemačke organizirani su veliki prosvjedi protiv netolerancije. U Muenchenu su milijuni marširali sa zapaljenim svijećama proglašavajući solidarnost. Političari su to nazvali dokazom da su Nijemci definitivno odbacili nacizam i da znaju kako obraniti demokraciju.

Međutim, tijekom proteklih desetljeća prijetnja neonacizma s istoka Njemačke nije se utišavala. Nakon što je politička stranka AfD formirana 2013. te su prijetnje dobile svoju političku moć. Potpora toj stranci je najviše rasla upravo na području nekadašnje istočne Njemačke. Zahvaljujući građanima Istoka AfD je 2017. postao prva krajnje desna stranka koja je ušla u njemački parlament nakon završetka Drugog svjetskog rata. Prošlog je mjeseca ta stranka osvojila prvo mjesto po broju osvojenih glasova u istočnoj pokrajini Thuringen, izguravši Merkelin CDU na treće mjesto.

U CDU-u trenutno se vode rasprave hoće li prekinuti tabu i formirati savez s AfD-om. Usporedo s rastom AfD-a, raste i popularnost Ljevice, stranke nekadašnjih komunista koji se i danas ponovno zalažu za ukidanje privatnog vlasništva, ali ovaj put "demokratskim sredstvima".

Nedavna anketa je pokazala da samo 42 posto stanovnika nekadašnje istočne Njemačke smatra da je njemačka demokracija najbolja forma upravljanja državom. Na Zapadu tako smatra 77 posto građana.

Skoro polovina stanovnika istočne Njemačke vidi sebe kao građane drugog reda i preferiraju naziv "istočni Nijemci" umjesto samo Nijemci. Čak 63 posto njih smatra da je više razlika između njih i stanovnika zapadnog dijela zemlje nego što je zajedničkog. Nejednakost u primanjima se nije smanjila tijekom godina.


Izvor fotografije: FT

Nezaposlenost je 30 posto veća u istočnom dijelu zemlje gdje raste i nostalgija za bivšim režimom. Zanimljivo, razlika u plaći između muškaraca i žena je u zapadnoj Njemačkoj čak 22 posto, a u istočnoj samo 7 posto. Općenito bivše komunističke države (izuzev Estoniju) imaju niži gender pay gap od zapada Europe, što potkrepljuje moju tezu da je razlika u plaći između spolova veća u liberalnijem društvu.

Ipak, veliki pesimizam stanovnika istočne Njemačke ne može se potkrijepiti brojkama budući da je gospodarstvo tog dijela zemlje u konstantnom rastu. Istočna Njemačka je tijekom proteklih desetljeća primila stotine milijardi eura od EU i zapadne Njemačke za rekonstrukciju i razvoj. Nezaposlenost, iako i dalje veća nego na Zapadu, trenutno je na povijesno najnižoj razini. Ekonomski rast je brži nego na Zapadu, a rastu i plaće. Gradovima Dresdenu, Leipzigu i Potsdamu vraćena je stara slava rekonstrukcijom infrastrukture. Tijekom socijalizma postojale su i velike prijetnje za okoliš, poput zone "kemijskog trokuta" sjeverno od Leipziga, ali to je sada potpuno očišćeno.

Usprkos svemu nabrojanom, veći dio istočnih Nijemaca osjeća osobno razočaranje, piše Financial Times. Za tvrtke sa Zapada njihova znanja i iskustva nisu bila dovoljna za kvalificirane poslove. Mnogi od njih su postali nezaposleni ili su se morali zadovoljiti slabije plaćenim poslovima, a neki su bili prisiljeni potražiti posao na Zapadu.

"Ako se prošetate gradovima istočne Njemačke, sve izgleda lijepo. Potrošili smo svo ovo vrijeme na bojanje fasada. Ali sada shvaćamo što se događa iza tih fasada", rekao je Frank Richter, pisac i aktivist iz Meissena. "Velike nade i iluzije koje su ljudi gajili, ideja da će sada živjeti u raju, to je sve doživjelo svoje razočarenje. Sada ljudi pogledaju nazad i shvate: moja su djeca otišla na Zapad i neće se vratiti. Moji unuci su otišli i neće se vratiti."

Od 1989. do danas istočnu Njemačku je napustilo više od 1,9 milijuna ljudi u potrazi za boljim životom na Zapadu. Ponajviše su otišli mladi i dobro obrazovani - upravo oni koje Istok danas treba da bi ojačao svoje gospodarstvo. Među onima koji su ostali, nostalgija je prevladala.

"Postoji veliki strah od gubitka ovdje u istočnoj Njemačkoj", kaže Petra Koepping, zastupnica iz redova socijaldemokrata. "Sve što ljudi ovdje imaju izgradili su svojim rukama. Žele se držati za to. Ali kada čuju da će biti još više promjena zbog globalizacije, imigracije i digitalne revolucije - onda ih uhvati strah da će ponovno izgubiti sve što imaju."



Vezano
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
Okreće li se Reagan u grobu? Na današnji dan srušen je Berlinski zid
Želite antifašistički zakon kao u Njemačkoj? Promijenit ćete mišljenje kad vidite tko je sve kažnjen...
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Liberali ipak ušli u bavarski parlament i imaju jedan uvjet za podršku novoj vladi
Anketa ZDF-a: Velika većina Nijemaca nema problema s izbjeglicama
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?
Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: