Bez privatnog vlasništva nema slobode ni prosperiteta

9.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bez privatnog vlasništva nema slobode ni prosperiteta


PIŠE Mario Nakić

Kulturno nasljeđe je nešto što se teško i mukotrpno ispravlja, ali neka nasljeđa je nužno preispitati ako si kao društvo želimo dobro. Jedno od hrvatskih kulturnih nasljeđa, koje vučemo još iz prošlog stoljeća, veliko je nepovjerenje prema privatnom vlasništvu. U našem mainstream diskursu, u najjačim medijima, termin "privatno" koristi se isključivo u negativnom kontekstu dok se, kao suprotnost, ono što je "javno, društveno, odnosno državno" smatra poželjnim i dobrim za društvo. Privatno upravljanje proizvodnjom, radom, resursima je u našem društvu smatrano zlonamjernim jer privatni vlasnik želi ostvariti profit, a profit je "nešto što samo njemu odgovara dok svi ostali gubimo", dakle profit je zlo, privatno je loše. Država je, s druge strane, jamac dobrog upravljanja i pravednosti.

Iako bismo baš mi, zbog dosadašnjeg i stoljetnog iskustva s lošim javnim upravljanjem i korupcijom, trebali biti maksimalno kritični, pa čak i skeptični prema javnom vlasništvu i državnom upravljanju, naš narod i mediji čine sasvim suprotno - groze se od "privatnog". Pa tako imamo i svježe primjere kad pojedine konzervativne udruge, nezadovoljne upravljanjem vlasnika jedne društvene mreže u privatnom vlasništvu, traže od državne vlasti da preuzme kontrolu upravljanja. Imamo situaciju gdje NGO mediji pokušavaju prestrašiti narod "privatizacijom zdravstva" jer i nakon svega što se s našim državnim zdravstvom događa i dalje vlada onaj "bauk" od privatnog vlasništva nad vlastitim zdravljem. Imamo situacije gdje se novinari iz mainstream medijima zgražaju nad poklonima u "privatnom" vrtiću i zašto je ministrica posjetila "privatni" vrtić, a ne gradski...I tako dalje, mogli bismo nabrajati strahove od privatnog vlasništva u našoj javnosti do sutra.

Znanstveni dokazi

Takva averzija prema "privatnom" te promicanje "državnog" vlasništva i upravljanja ne samo da nije utemeljena, već je i opasna za društvo. Sustav poštivanja privatnog vlasništva i prava na slobodu upravljanja privatnom imovinom predstavlja sam temelj zapadne civilizacije i prosperiteta. U velikoj povijesnoj analizi koju je proveo ugledni američki Cato institut 2003. godine, dokumentirane su jasne uzročno-posljedične veze između poštivanja prava vlasništva i rasta gospodarstva te društvenog razvoja.

Sustav privatnog vlasništva daje svakom pojedincu ekskluzivno pravo da koristi svoje resurse i imovinu na način kako sam smatra prikladnim. Ta dominacija nad njihovim vlasništvom dovodi korisnike imovine do toga da uzimaju u obzir sve pogodnosti i troškove uporabe te imovine u određenu svrhu. Proces vaganja pogodnosti i troškova proizvodi ono što ekonomisti nazivaju efikasnost, a ona rezultira boljim standardom života za sve.

Ekonomist Bernhard Heitger s Cato instituta je otišao korak dalje te je u velikom istraživanju 2004. usporedio bogatstvo nacija s njihovim zakonima o poštivanju privatne imovine i provedbom istih. Ovo je istraživanje još čvršće dokazalo kako je poštivanje slobode upravljanja privatnom imovinom neminovno vezano za nacionalni prosperitet. I ne samo to: poštivanje privatnog vlasništva ima pozitivne učinke ne samo na materijalno stanje sveukupnog stanovništva, već i na okoliš, kulturu i javne institucije te smanjenje korupcije među državnim službenicima.

Praktični primjer

Ako vam je znanstvene dokaze teško shvatiti ili mislite da oni trabunjaju bezveze, probajte zamisliti svijet i svoju okolinu bez privatnog vlasništva. Probajte zamisliti suprotni ekstrem - nitko ne poštuje privatnu imovinu, sve je "naše", zajedničko.

Zašto bi u takvom društvu itko imao želju za inovacijama i stvaranjem, budući da ne može od toga očekivati nikakvu nagradu jer sve što stvori bit će automatski svačije? Bi li takvo društvo bilo u stanju kreirati tehnološki napredak koji nam je učinio živote lakšim? Ništa od toga se ne bi dogodilo.

Budući da privatno vlasništvo u našoj civilizaciji služi kao pravni temelj za arbitražu, da nema poštivanja privatnog vlasništva vrijedio bi zakon jačeg. Tko bi pokupio sve resurse? Onaj tko je fizički jači. Netko dođe i pokrade vam sve iz vašeg vrta, kako biste mogli dokazati da je vrt vaš? On je jednostavno uzeo ono što je svačije. Bez privatnog vlasništva društvo bi se vratilo u barbarska vremena i Kameno doba, doslovno.

Hrvatska najgora u EU

Ekonomska zaklada "Savez za privatno vlasništvo" provodi godišnju studiju "Međunarodni indeks privatnog vlasništva" u kojoj uspoređuju aktualno stanje u 127 zemalja svijeta. U obzir uzimaju zakone koje svaka pojedina zemlja ima vezane za poštivanje privatnog vlasništva, ali i njihovu provedbu te efikasnost pravosuđa. Na tom indeksu za 2017. godinu Hrvatska je na 86. mjestu kao najgora članica Europske unije po poštivanju privatnog vlasništva. Na vrhu ovog indeksa nalazi se Novi Zeland, a slijede skandinavske zemlje Finska i Švedska. Četvrta je Švicarska, a peta Norveška. Singapur je najbolje plasirana zemlja Azije na 7. mjestu, a najbolja u Novoj Europi je Estonija (25.). SAD je tek na 14. mjestu, Velika Britanija je 13., a Njemačka 16. Na samom dnu ljestvice su Jemen, Venezuela, Bangladeš, Moldavija i Ukrajina. Jako nisko plasirane su i Srbija (110.), Rusija (111.) i BiH (116.).

Skandinavski model

Posebno je zanimljiv fenomen skandinavskih zemalja koje mnogi u SAD-u, pa i kod nas, smatraju socijalistički orijentiranim jer skandinavske zemlje imaju sveobuhvatni safety net - sustav socijalne države koja jamči svakom građaninu materijalnu sigurnost, a financira se visokim porezima. Međutim, te iste skandinavske zemlje nalaze se pri samom vrhu indeksa privatnog vlasništva. Skandinavski model sadrži veliku socijalnu državu koja će vam jamčiti ako ostanete bez posla ili se razbolite, odete u mirovinu, da nećete ostati na cjedilu i da će se država pobrinuti za vas. Ali u isto vrijeme ta ista država jamči i svakom pojedincu maksimalno pravo slobode upravljanja privatnom imovinom. To znači, ono što zaradiš, nakon što platiš porez, tvoje je i država te neće sprječavati glupim regulacijama i zakonskim ograničenjima da upravljaš svojom imovinom i svojim biznisom onako kako ti smatraš da trebaš upravljati. To je kapitalistički sustav po definiciji!

Tako ispada da su skoro sve skandinavske zemlje više kapitalističke od SAD-a. Je li to kontradiktorno s velikom socijalnom državom? Nije. Ta velika socijalna država ne bi mogla funkcionirati bez kapitalizma, poštivanja prava na privatno vlasništvo i ekonomskih sloboda, to su Skandinavci ispravno shvatili. Samo bogato društvo si može priuštiti socijalnu državu koja se brine za sve njegove članove u potrebi, a bogato društvo nije moguće imati bez snažnog poštivanja prava na slobodu upravljanja privatnom imovinom, odnosno kapitalizma i ekonomskih sloboda.

Je li vrijeme da preispitamo svoje vrijednosti?

Nakon svega rečenog, mislim da bismo mi, kao društvo, trebali preispitati vlastite vrijednosti i način na koji promatramo privatno vlasništvo i upravljanje resursima, imovinom i sredstvima za proizvodnju. Uporno preziranje "privatnog" i protežiranje "državnog" vlasništva i upravljanja nije nas dosad dovelo nikamo i ne može nas daleko odvesti. Samo bezuvjetno poštivanje privatnog vlasništva, pa čak i onog "tuđeg", može stvoriti prosperitet jer daje poticaj za rad i stvaranje.




Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Recesija je sastavni dio prirodnog ekonomskog ciklusa i nemoguće ju je izbjeći, ali cilj nam treba biti da ona traje što kraće i da posljedice budu što bezbolnije.

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije godine nakon svečanog otvaranja prve solarne ceste u svijetu, to se pokazalo kao velika pogreška i bacanje javnog novca.

Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška

Ljudska prava

PIŠE: LIBERAL.HR

Može li feminizam biti nepravedan i opasan? A može li biti ubojit? U današnjem svijetu društvenih mreža, može.

Povratak u srednji vijek? ʼDruštvena pravdaʼ uništava ljude bez suda i prava na obranu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako policija ne dozvoljava snimanje svojih službenika, znači da ni vrh policije ne vjeruje da oni ispravno rade svoj posao.

Zašto građani ne smiju snimati policiju tijekom postupanja? MUP se poziva na GDPR, što nema nikakve logike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bogati i siti Europljani ne mogu shvatiti kako nekome u siromašnom Brazilu može biti obradiva poljoprivredna površina važnija od netaknute prašume.

Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: