[VIDEO] Postoji bolje rješenje za klimatske promjene, tvrdi ovaj danski znanstvenik

20.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Umjesto ulaganja u postojeće neefikasne zelene politike, oporezivanje siromašnih i subvencioniranje neisplativih, novac treba preusmjeriti u inovacije.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

[VIDEO] Postoji bolje rješenje za klimatske promjene, tvrdi ovaj danski znanstvenik

Umjesto ulaganja u postojeće neefikasne zelene politike, oporezivanje siromašnih i subvencioniranje neisplativih, novac treba preusmjeriti u inovacije.
PIŠE Mario Nakić

Ljudi su skloni pojednostavljeno zaključivati, što je sasvim razumljivo, ali ista ta sklonost lako može dovesti do pogrešnih pretpostavki i optužbi. S obzirom na to da sam na Liberalu objavio neke članke i prenio znanstvena istraživanja koja propitkuju odluke UN-a i ciljeve Pariškog sporazuma koji bi po nekima trebao biti općeprihvaćen, ljudi su me počeli uvjeravati kako su klimatske promjene stvarne i da o tome nema rasprave.

Stoga nešto trebamo raščistiti. Klimatske promjene JESU stvarne, za to postaje neupitni empirijski dokazi i nitko normalan tu činjenicu danas neće dovoditi u pitanje. Klimatske promjene su stvarne vjerojatno otkad planet postoji, dokazano je da su se događale i puno prije nastanka čovjeka što znači da bi se i sada vjerojatno događale i bez njega te da ih čovjek ne može zaustaviti. Međutim, čovjek ima svoj utjecaj, veći od svih ostalih bića na planetu i mislim da je dužnost čovječanstva taj utjecaj učiniti što pozitivnijim. Zato su napori u traženju rješenja kako bi se umanjile štetne posljedice za ljude i prirodu sasvim opravdani.

Dakle, ovo nije rasprava o tome događaju li se klimatske promjene niti o tome je li čovjek na njih imao svoj utjecaj. Ta pitanja smatrajte riješenim, barem što se mene tiče. Ono oko čega se zapravo vodi rasprava u cijelom svijetu među znanstvenicima, dakle ne s nekim nadri i vračevima koji negiraju znanost, nego baš među uglednim svjetskim znanstvenicima iz područja geografije, klimatologije, fizike, ekologije i nadasve ekonomije - jest pitanje na koji način djelovati da bi se postigao cilj smanjenja štetnog utjecaja čovjeka na klimu i planet općenito.

Tu dolazi do nekih bitnih pitanja koje mnogi političari, novinari, pa čak i neki znanstvenici pokušavaju "gurnuti pod tepih" ili se oglušiti na njih, a pitanja su sasvim legitimna. Je li subvencioniranje obnovljivih izvora energije do koje se dolazi pomoću poznatih tehnologija isplativo i korisno, hoće li dati ikakve pozitivne rezultate u budućnosti? Je li nametanje poreza i regulacija na biznise, tvornice i građane, što dovodi do otpuštanja radnika, gubljenja radnih mjesta, poskupljenja goriva, plina i grijanja - stvarno isplativo na duge staze?

Ako ta pitanja postavite i ako ih pokušate problematizirati, vrlo vjerojatno ćete biti etiketirani kao osoba koja negira postojanje klimatskih promjena i znanost. A zapravo, upravo oni koji će vas optuživati su ti koji u stvarnosti negiraju znanost i odbijaju bilo kakvu raspravu i kritičko razmišljanje.

Dr. Bjørn Lomborg je ugledni danski ekonomist, autor nekoliko knjiga o ekonomiji klimatskih promjena i bivši direktor državnog Instituta za istraživanja u Kopenhagenu. Već godinama u suradnji s timom ekonomskih stručnjaka iz cijelog svijeta radi na prijedlozima rješenja koja se uvelike razlikuju od onih iz Pariškog sporazuma i od svega što UN službeno predlaže vladama svijeta, ali njegovo razmišljanje mi se čini puno razumnije i logičnije od njihovog. Pogledajte ovaj kratki video (oko 6 minuta traje) s TED konferencije 2014. godine.





"Klimatske promjene su problem za čovječanstvo, ali mi ga ne rješavamo. Usprkos konstantnom povećanju državnih subvencija za obnovljive izvore energije, emisije CO2 u atmosferi se nastavljaju povećavati čak i brže nego prije. To je zato što obnovljiva energija još nije spremna. Zato trebamo naći novi način.

Protekla dva stoljeća čovječanstvo se rješavalo obnovljivih izvora energije. Do 1800. godine skoro sva energija dolazila je iz obnovljivih izvora, a danas manje od 1 posto energije dobivamo iz sunca i vjetra i još oko 13 posto iz vode i drveta uglavnom u zemljama trećeg svijeta. I onda pokušavamo povećati obnovljive izvore energije namećući poreze i dajući subvencije.

Ali problem kod oporezivanja energije je taj što to pogađa osobito siromašne ljude. U Velikoj Britaniji, uslijed snažne zelene politike, troškovi grijanja su porasli 63 posto tijekom zadnjih 5 godina. To znači da danas imaju milijun starijih osoba koje jedva preživljavaju samo da bi se zagrijale preko zime. Procijenjeno je da godišnje 2.700 ljudi umre zbog hladnoće zimi.

A što se subvencija tiče, sjetite se, još od 1970-ih, uvijek se govorilo: 'trebamo još samo par godina subvencioniranja i onda ćemo moći poslovati tržišno'. Ali istina je da plaćamo subvencije sve više i više. Međunarodni panel za energiju je procijenio da danas svijet plaća 101 milijardu dolara na subvencije obnovljivih izvora godišnje, a do 2035. godine to će porasti na 223 milijarde dolara."

Ali postoji pametnije i efikasnije rješenje, tvrdi Lomborg. Umjesto ulaganja u neisplative tehnologije kakve danas poznajemo bilo bi bolje novac uložiti u znanstvena istraživanja za pronalazak novih tehnologija za proizvodnju energije.

"Rješenje je inovacija, kao što je uvijek u povijesti i bilo", objašnjava Lomberg. "Nazad u 1860-e, kad je prijetilo izumiranje kitova zbog popularnog lova na kitove (njihovo ulje je korišteno za rasvjetu). Spas za kitove nije bilo uvođenje poreza na kitove nego izum kerozina koji je zamijenio kitovo ulje i praktički spasio kitove od izumiranja.

Kad je prijetilo da će konji preplaviti ulice Londona i New Yorka oko 1900., rješenje nije bilo u subvencioniranju pješačenja, već u izumu automobila.

Kad je Indiji prijetila velika glad 1970-ih, rješenje nije bilo subvencioniranje hrane svakoj osobi u Indiji, rješenje je bila Zelena revolucija koja je dovela do izuma za proizvodnju više žitarica na manjoj površini i po nižoj cijeni.

Dakle, rješenje za globalno zagrijavanje nije subvencioniranje nego povećanje ulaganja u znanost i inovacije. Kad bismo pronašli načine za jeftiniju proizvodnju energije na ekološki prihvatljiv način, sve zemlje, uključujući Kinu i Indiju, bi prihvatile taj način."

Netko će možda reći da je upravo subvencioniranje postojećih zelenih tehnologija način da se dođe do novih inovacija. Lombard se ne slaže s tom tvrdnjom.

"Skoro sav novac koji ide na subvencije troši se na postojeću tehnologiju i na taj način se produžava njen vijek, što je destimulirajuće za traženje novih tehnologija. Trošimo novac na vjetroelektrane za koje već unaprijed znamo da nisu efikasne!

Stvarno je jednostavno. Ako želimo bolju tehnologiju, trebamo investirati u znanstvena istraživanja. Svaki dolar koji se potroši na postojeće tehnologije politikama za subvencioniranje energije iz sunca i vjetra može spriječiti otprilike 3 centa štete od klimatskih promjena. To je vrlo slab i siromašan način investiranja. Ali ako taj isti dolar potrošimo na istraživanja novih tehnologija, mogli bismo izbjeći štetu u vrijednosti 11 dolara zbog klimatskih promjena. Razlika je značajna.

Računala nismo dobili zato što smo subvencionirali vakuumske tube niti tako što smo oporezivali pisaće mašine. Dobili smo računala zato što smo investirali u znanost i istraživanja.

Zato trebamo prestati aplaudirati političarima koji troše stotine milijardi dolara na neefikasne zelene politike. Umjesto toga, trebamo tražiti od njih da taj novac preusmjere u istraživanja zelene energije i inovacije. Ako uspijemo spustiti cijenu zelene energije ispod cijene fosilnih goriva, pobijedili smo."

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...
Stručnjaci se zeznuli: Arktik se nije otopio, ledene površine porasle
Kalifornija donijela zakon o regulaciji kravljeg prdeža
Sprečavanje klimatskih promjena je skuplje od suočavanja s njima
Trump se povukao iz Pariškog sporazuma - hoće li Zemlja sad izgorjeti?
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Svaki četvrti Europljanin vjeruje da su se ledenjaci na Arktiku već otopili
Je li uragan Harvey posljedica klimatskih promjena?
Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna
Snimka umirućeg polarnog medvjeda ima 0% veze s klimatskim promjenama
Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Pitali ste - odgovaramo: Zašto je u Australiji sada vruće, a u Kanadi hladno?
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Čovjek se zapalio fosilnim gorivom da bi ukazao na problem fosilnih goriva
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: