[VIDEO] Postoji bolje rješenje za klimatske promjene, tvrdi ovaj danski znanstvenik

20.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Umjesto ulaganja u postojeće neefikasne zelene politike, oporezivanje siromašnih i subvencioniranje neisplativih, novac treba preusmjeriti u inovacije.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

[VIDEO] Postoji bolje rješenje za klimatske promjene, tvrdi ovaj danski znanstvenik

Umjesto ulaganja u postojeće neefikasne zelene politike, oporezivanje siromašnih i subvencioniranje neisplativih, novac treba preusmjeriti u inovacije.
PIŠE Mario Nakić

Ljudi su skloni pojednostavljeno zaključivati, što je sasvim razumljivo, ali ista ta sklonost lako može dovesti do pogrešnih pretpostavki i optužbi. S obzirom na to da sam na Liberalu objavio neke članke i prenio znanstvena istraživanja koja propitkuju odluke UN-a i ciljeve Pariškog sporazuma koji bi po nekima trebao biti općeprihvaćen, ljudi su me počeli uvjeravati kako su klimatske promjene stvarne i da o tome nema rasprave.

Stoga nešto trebamo raščistiti. Klimatske promjene JESU stvarne, za to postaje neupitni empirijski dokazi i nitko normalan tu činjenicu danas neće dovoditi u pitanje. Klimatske promjene su stvarne vjerojatno otkad planet postoji, dokazano je da su se događale i puno prije nastanka čovjeka što znači da bi se i sada vjerojatno događale i bez njega te da ih čovjek ne može zaustaviti. Međutim, čovjek ima svoj utjecaj, veći od svih ostalih bića na planetu i mislim da je dužnost čovječanstva taj utjecaj učiniti što pozitivnijim. Zato su napori u traženju rješenja kako bi se umanjile štetne posljedice za ljude i prirodu sasvim opravdani.

Dakle, ovo nije rasprava o tome događaju li se klimatske promjene niti o tome je li čovjek na njih imao svoj utjecaj. Ta pitanja smatrajte riješenim, barem što se mene tiče. Ono oko čega se zapravo vodi rasprava u cijelom svijetu među znanstvenicima, dakle ne s nekim nadri i vračevima koji negiraju znanost, nego baš među uglednim svjetskim znanstvenicima iz područja geografije, klimatologije, fizike, ekologije i nadasve ekonomije - jest pitanje na koji način djelovati da bi se postigao cilj smanjenja štetnog utjecaja čovjeka na klimu i planet općenito.

Tu dolazi do nekih bitnih pitanja koje mnogi političari, novinari, pa čak i neki znanstvenici pokušavaju "gurnuti pod tepih" ili se oglušiti na njih, a pitanja su sasvim legitimna. Je li subvencioniranje obnovljivih izvora energije do koje se dolazi pomoću poznatih tehnologija isplativo i korisno, hoće li dati ikakve pozitivne rezultate u budućnosti? Je li nametanje poreza i regulacija na biznise, tvornice i građane, što dovodi do otpuštanja radnika, gubljenja radnih mjesta, poskupljenja goriva, plina i grijanja - stvarno isplativo na duge staze?

Ako ta pitanja postavite i ako ih pokušate problematizirati, vrlo vjerojatno ćete biti etiketirani kao osoba koja negira postojanje klimatskih promjena i znanost. A zapravo, upravo oni koji će vas optuživati su ti koji u stvarnosti negiraju znanost i odbijaju bilo kakvu raspravu i kritičko razmišljanje.

Dr. Bjørn Lomborg je ugledni danski ekonomist, autor nekoliko knjiga o ekonomiji klimatskih promjena i bivši direktor državnog Instituta za istraživanja u Kopenhagenu. Već godinama u suradnji s timom ekonomskih stručnjaka iz cijelog svijeta radi na prijedlozima rješenja koja se uvelike razlikuju od onih iz Pariškog sporazuma i od svega što UN službeno predlaže vladama svijeta, ali njegovo razmišljanje mi se čini puno razumnije i logičnije od njihovog. Pogledajte ovaj kratki video (oko 6 minuta traje) s TED konferencije 2014. godine.





"Klimatske promjene su problem za čovječanstvo, ali mi ga ne rješavamo. Usprkos konstantnom povećanju državnih subvencija za obnovljive izvore energije, emisije CO2 u atmosferi se nastavljaju povećavati čak i brže nego prije. To je zato što obnovljiva energija još nije spremna. Zato trebamo naći novi način.

Protekla dva stoljeća čovječanstvo se rješavalo obnovljivih izvora energije. Do 1800. godine skoro sva energija dolazila je iz obnovljivih izvora, a danas manje od 1 posto energije dobivamo iz sunca i vjetra i još oko 13 posto iz vode i drveta uglavnom u zemljama trećeg svijeta. I onda pokušavamo povećati obnovljive izvore energije namećući poreze i dajući subvencije.

Ali problem kod oporezivanja energije je taj što to pogađa osobito siromašne ljude. U Velikoj Britaniji, uslijed snažne zelene politike, troškovi grijanja su porasli 63 posto tijekom zadnjih 5 godina. To znači da danas imaju milijun starijih osoba koje jedva preživljavaju samo da bi se zagrijale preko zime. Procijenjeno je da godišnje 2.700 ljudi umre zbog hladnoće zimi.

A što se subvencija tiče, sjetite se, još od 1970-ih, uvijek se govorilo: 'trebamo još samo par godina subvencioniranja i onda ćemo moći poslovati tržišno'. Ali istina je da plaćamo subvencije sve više i više. Međunarodni panel za energiju je procijenio da danas svijet plaća 101 milijardu dolara na subvencije obnovljivih izvora godišnje, a do 2035. godine to će porasti na 223 milijarde dolara."

Ali postoji pametnije i efikasnije rješenje, tvrdi Lomborg. Umjesto ulaganja u neisplative tehnologije kakve danas poznajemo bilo bi bolje novac uložiti u znanstvena istraživanja za pronalazak novih tehnologija za proizvodnju energije.

"Rješenje je inovacija, kao što je uvijek u povijesti i bilo", objašnjava Lomberg. "Nazad u 1860-e, kad je prijetilo izumiranje kitova zbog popularnog lova na kitove (njihovo ulje je korišteno za rasvjetu). Spas za kitove nije bilo uvođenje poreza na kitove nego izum kerozina koji je zamijenio kitovo ulje i praktički spasio kitove od izumiranja.

Kad je prijetilo da će konji preplaviti ulice Londona i New Yorka oko 1900., rješenje nije bilo u subvencioniranju pješačenja, već u izumu automobila.

Kad je Indiji prijetila velika glad 1970-ih, rješenje nije bilo subvencioniranje hrane svakoj osobi u Indiji, rješenje je bila Zelena revolucija koja je dovela do izuma za proizvodnju više žitarica na manjoj površini i po nižoj cijeni.

Dakle, rješenje za globalno zagrijavanje nije subvencioniranje nego povećanje ulaganja u znanost i inovacije. Kad bismo pronašli načine za jeftiniju proizvodnju energije na ekološki prihvatljiv način, sve zemlje, uključujući Kinu i Indiju, bi prihvatile taj način."

Netko će možda reći da je upravo subvencioniranje postojećih zelenih tehnologija način da se dođe do novih inovacija. Lombard se ne slaže s tom tvrdnjom.

"Skoro sav novac koji ide na subvencije troši se na postojeću tehnologiju i na taj način se produžava njen vijek, što je destimulirajuće za traženje novih tehnologija. Trošimo novac na vjetroelektrane za koje već unaprijed znamo da nisu efikasne!

Stvarno je jednostavno. Ako želimo bolju tehnologiju, trebamo investirati u znanstvena istraživanja. Svaki dolar koji se potroši na postojeće tehnologije politikama za subvencioniranje energije iz sunca i vjetra može spriječiti otprilike 3 centa štete od klimatskih promjena. To je vrlo slab i siromašan način investiranja. Ali ako taj isti dolar potrošimo na istraživanja novih tehnologija, mogli bismo izbjeći štetu u vrijednosti 11 dolara zbog klimatskih promjena. Razlika je značajna.

Računala nismo dobili zato što smo subvencionirali vakuumske tube niti tako što smo oporezivali pisaće mašine. Dobili smo računala zato što smo investirali u znanost i istraživanja.

Zato trebamo prestati aplaudirati političarima koji troše stotine milijardi dolara na neefikasne zelene politike. Umjesto toga, trebamo tražiti od njih da taj novac preusmjere u istraživanja zelene energije i inovacije. Ako uspijemo spustiti cijenu zelene energije ispod cijene fosilnih goriva, pobijedili smo."

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...
Stručnjaci se zeznuli: Arktik se nije otopio, ledene površine porasle
Kalifornija donijela zakon o regulaciji kravljeg prdeža
Sprečavanje klimatskih promjena je skuplje od suočavanja s njima
Trump se povukao iz Pariškog sporazuma - hoće li Zemlja sad izgorjeti?
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Svaki četvrti Europljanin vjeruje da su se ledenjaci na Arktiku već otopili
Je li uragan Harvey posljedica klimatskih promjena?
Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna
Snimka umirućeg polarnog medvjeda ima 0% veze s klimatskim promjenama
Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Pitali ste - odgovaramo: Zašto je u Australiji sada vruće, a u Kanadi hladno?
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Čovjek se zapalio fosilnim gorivom da bi ukazao na problem fosilnih goriva
Novo istraživanje: Klimatske promjene nisu toliko opasne kao što se mislilo
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Hoće li se Index i Jutarnji ispričati zbog širenja panike?
Macron je zbog Pariškog sporazuma ugrozio provedbu reformi javnog sektora i tržišta rada
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: