Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?

FOTO: Oxfam
21.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Humanitarna organizacija Oxfam izašla je u javnost s istraživanjem koje obmanjuje javnost. Mediji su nasjeli.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
Zoran Milanović je zadnji koji se ima pravo žaliti zbog gospodarskog stanja u RH
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Strašne kazne u Iranu 2018: Javno bičevanje zbog alkohola, odsijecanje ruke zbog krađe
Ministre Medved, to nisu 'braniteljska prava' nego povlastice!
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u
Porezna reforma - plusevi i minusi
Bunjac konačno ima ozbiljnu konkurenciju, ali ne u Hrvatskoj nego u susjedstvu
Filozofi su kao šatoraši: Bune se samo kad njihovi nisu na vlasti
Hrvatska treba pustiti izbjeglice da prođu, ali najveći kritičari zatvorenih granica ujedno su veliki licemjeri...
Jesam li pogriješio?
Izaberite Liberala godine!
Izbori u Norveškoj krajnje neizvjesni, evo oko čega su se vodile kampanje
Pernar se hvali blokiranjem ljudi na fejsu, a ne tako davno žalio se što je blokiran na fejsu
Treba li Hrvatska pustiti imigrante iz Velike Kladuše?
Brnabić je u pravu, a naši političari bi je trebali poslušati i učiniti isto
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Autoceste u svijetu postoje da bi ljudi prije stigli od točke A do točke B, ali kod nas imaju sasvim drugu svrhu
Ako država oprosti dio duga Mrsićevoj supruzi, hoće li i vama?

Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?

Humanitarna organizacija Oxfam izašla je u javnost s istraživanjem koje obmanjuje javnost. Mediji su nasjeli.
PIŠE Mario Nakić

Istraživanje međunarodne humanitarne organizacije Oxfam došlo je do nekih prilično alarmantnih zaključaka: 26 najbogatijih ljudi u svijetu posjeduje jednako bogatstvo kao 50% najsiromašnijih. Tvrde da se broj milijardera povećao (što bi valjda trebalo biti nešto jako loše?), a da su "siromašniji sve siromašniji". Po njihovoj logici, naravno, jedini način za smanjenje siromaštva je oduzimanje od bogatih.

Johan Norberg, poznati švedski autor i ekonomist, u svome kratkom videu objašnjava gdje je sve Oxfam pogriješio u svojim pretpostavkama i zaključcima.





"Milijardera je sve više pa je jedini način da se smanji siromaštvo ako uzmemo novac od bogatih? Krivo! Problem u svijetu nije nejednakost u primanjima nego siromaštvo.

Vidite, moja kćer ima bogatstvo od, recimo, 15 dolara. To je čini bogatijom od dvije milijarde ljudi u svijetu. Ali to je zato što te dvije milijarde ljudi uopće nemaju monetarna sredstva. To je problem!

Jedini način za održivo smanjivanje siromaštva...

Kad bismo redistribuirali imovinu 62 najbogatije osobe siromašnijoj polovini čovječanstva, oni bi dobili svega po 500 dolara svatko. To bi povećalo njihova primanja za 20 posto, ali samo za godinu dana. Jedini način za održivo smanjenje siromaštva je investiranje u buduću produktivnost i bogatstvo. A to je moguće samo u državama koje dozvoljavaju siromašnim pojedincima s dobrim idejama da postanu superbogati.

Problem u svijetu nije taj što moja mala kćer već ima 15 dolara ili što će ona postati još bogatija u budućnosti, ili što će netko postati superbogat. Problem je što je mnogo ljudi još uvijek očajnički siromašno", objasnio je Norberg u videu.

Oxfam se pomalo bolesno uhvatio nejednakosti primanja i pritom iznosi dezinformacije ili poluinformacije. Iako postoje neke zemlje, npr. u Africi i jedna u Južnoj Americi (Venezuela) gdje je uistinu stanovništvo sve siromašnije, što je isključivo krivica njihovih loših i korumpiranih vlada, na globalnoj razini siromaštvo se dramatično smanjuje. Prema podacima UN-a i Svjetske banke, tijekom posljednjih 10 godina udio svjetskog stanovništva koje živi u siromaštvu smanjen je s 19 na 9 posto.

Prema Norbergovom objašnjenju, da bi dokazao kako se siromaštvo ipak povećava, Oxfam umjesto životnih primanja koristi podatke o monetarnoj imovini (bankovna ušteđevina), što u većem dijelu svijeta mnogi još uvijek nemaju. I onda od te ušteđevine još oduzima bankarske dugove, što znači da mladi američki odvjetnik koji je tek završio fakultet je jedan od najsiromašnijih ljudi na svijetu jer ima više duga nego ušteđevine. Potpuno je jasno da će se njegovo stanje ubrzo popraviti, ali Oxfam je na taj način pretvorio stotine milijuna ljudi koji bez problema otplaćuju svoje kredite u potpune siromahe da bi dobio željeni rezultat o velikom siromaštvu.

"Sad kad su shvatili da dvije milijarde ljudi nema bankovnih ušteđevina i da su mnogi u kreditu, lako je šokirati javnost uspoređujući njihovo bogatstvo s milijarderima. Ali to je potpuna glupost. Usput, otkud im podatak da se bogatstvo siromašnije polovine stanovništva smanjilo u prošloj godini? Tako što nisu prilagodili brojeve kupovnoj moći pa je nedavna aprecijacija dolara smanjila vrijednost imovine koja se drži u drugim valutama kad se prevede u američki dolar", zaključuje.

Ukupno svjetsko bogatstvo veće za 14 bilijuna dolara

Treba također istaknuti da nije ništa loše što se broj milijardera i milijunaša u svijetu povećao, to je dobro. Ali također, prema istraživanjima dvaju različitih instituta - Allianza i Credit Suisse - udio koji posjeduju bogati u cjelokupnoj svjetskoj imovini se smanjuje, a udio koji posjeduje srednji sloj se povećava iz godine u godinu. Udio stanovništva koje živi s manje od 10.000 dolara godišnje se smanjuje u korist srednjeg sloja (oni između 10.000 i 100.000 dolara).

Kad se priča o imovini najvećih bogataša svijeta, ona nije u kešu, na bankovnim računima, u nekretninama, automobilima itd. - to je samo njen sitan dio. Najveći dio njihove imovine je u dionicama, to su dakle udjeli u kompanijama. To znači, kad biste uzeli njima sve i poklonili siromašnima, onda biste vrlo vjerojatno ostali bez većeg dijela svjetskog gospodarstva, bez milijuna radnih mjesta, bez robe i usluga. Nije, dakle, toliko jednostavno kao što neki žele prikazati.

Također, ne stoji Oxfamova pretpostavka da se siromaštvo može riješiti većim oporezivanjem bogatih. To bi bilo tako da je svijet igra nulte sume, ali nije. Bogatstvo se konstantno povećava i u prošloj godini se povećalo za 14 bilijuna dolara. Bogatstvo se čak povećalo brže nego svjetska populacija pa je i prosječno bogatstvo po stanovniku Zemlje poraslo na 61.000 američkih dolara. Ovo su sve pozitivne vijesti. Ljudi su globalno sve bogatiji, ali ima nekih dijelova Zemlje gdje je kritično.

Najviše bogatstva po stanovniku i dalje ima Švicarska, druga je Australija, treći SAD, četvrti Singapur, a peti Novi Zeland. Međutim, kad se gleda medijan (vrijednost ispod koje živi 50% stanovništva), onda je najbogatija Australija, Švicarska druga, Norveška treća, a četvrti je Novi Zeland.

Usprkos Oxfamovom dramatičnom izvješću, nejednakost između žena i muškaraca se na globalnoj razini smanjuje. Žene su u prošloj godini posjedovale 40 posto svjetskog bogatstva.

Oxfamovo izvješće je obmanjujuće na svim razinama i u svakoj točki. Napisano je isključivo s jednom željom (koju oni ne skrivaju): povećajte poreze. Žalosno je što se humanitarne organizacije bore protiv bogatstva, a trebalo bi biti suprotno. Trebale bi se boriti protiv siromaštva.



 

Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: