Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?

FOTO: Oxfam
21.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Humanitarna organizacija Oxfam izašla je u javnost s istraživanjem koje obmanjuje javnost. Mediji su nasjeli.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?

Humanitarna organizacija Oxfam izašla je u javnost s istraživanjem koje obmanjuje javnost. Mediji su nasjeli.
PIŠE Mario Nakić

Istraživanje međunarodne humanitarne organizacije Oxfam došlo je do nekih prilično alarmantnih zaključaka: 26 najbogatijih ljudi u svijetu posjeduje jednako bogatstvo kao 50% najsiromašnijih. Tvrde da se broj milijardera povećao (što bi valjda trebalo biti nešto jako loše?), a da su "siromašniji sve siromašniji". Po njihovoj logici, naravno, jedini način za smanjenje siromaštva je oduzimanje od bogatih.

Johan Norberg, poznati švedski autor i ekonomist, u svome kratkom videu objašnjava gdje je sve Oxfam pogriješio u svojim pretpostavkama i zaključcima.





"Milijardera je sve više pa je jedini način da se smanji siromaštvo ako uzmemo novac od bogatih? Krivo! Problem u svijetu nije nejednakost u primanjima nego siromaštvo.

Vidite, moja kćer ima bogatstvo od, recimo, 15 dolara. To je čini bogatijom od dvije milijarde ljudi u svijetu. Ali to je zato što te dvije milijarde ljudi uopće nemaju monetarna sredstva. To je problem!


Jedini način za održivo smanjivanje siromaštva...

Kad bismo redistribuirali imovinu 62 najbogatije osobe siromašnijoj polovini čovječanstva, oni bi dobili svega po 500 dolara svatko. To bi povećalo njihova primanja za 20 posto, ali samo za godinu dana. Jedini način za održivo smanjenje siromaštva je investiranje u buduću produktivnost i bogatstvo. A to je moguće samo u državama koje dozvoljavaju siromašnim pojedincima s dobrim idejama da postanu superbogati.

Problem u svijetu nije taj što moja mala kćer već ima 15 dolara ili što će ona postati još bogatija u budućnosti, ili što će netko postati superbogat. Problem je što je mnogo ljudi još uvijek očajnički siromašno", objasnio je Norberg u videu.

Oxfam se pomalo bolesno uhvatio nejednakosti primanja i pritom iznosi dezinformacije ili poluinformacije. Iako postoje neke zemlje, npr. u Africi i jedna u Južnoj Americi (Venezuela) gdje je uistinu stanovništvo sve siromašnije, što je isključivo krivica njihovih loših i korumpiranih vlada, na globalnoj razini siromaštvo se dramatično smanjuje. Prema podacima UN-a i Svjetske banke, tijekom posljednjih 10 godina udio svjetskog stanovništva koje živi u siromaštvu smanjen je s 19 na 9 posto.

Prema Norbergovom objašnjenju, da bi dokazao kako se siromaštvo ipak povećava, Oxfam umjesto životnih primanja koristi podatke o monetarnoj imovini (bankovna ušteđevina), što u većem dijelu svijeta mnogi još uvijek nemaju. I onda od te ušteđevine još oduzima bankarske dugove, što znači da mladi američki odvjetnik koji je tek završio fakultet je jedan od najsiromašnijih ljudi na svijetu jer ima više duga nego ušteđevine. Potpuno je jasno da će se njegovo stanje ubrzo popraviti, ali Oxfam je na taj način pretvorio stotine milijuna ljudi koji bez problema otplaćuju svoje kredite u potpune siromahe da bi dobio željeni rezultat o velikom siromaštvu.

"Sad kad su shvatili da dvije milijarde ljudi nema bankovnih ušteđevina i da su mnogi u kreditu, lako je šokirati javnost uspoređujući njihovo bogatstvo s milijarderima. Ali to je potpuna glupost. Usput, otkud im podatak da se bogatstvo siromašnije polovine stanovništva smanjilo u prošloj godini? Tako što nisu prilagodili brojeve kupovnoj moći pa je nedavna aprecijacija dolara smanjila vrijednost imovine koja se drži u drugim valutama kad se prevede u američki dolar", zaključuje.

Ukupno svjetsko bogatstvo veće za 14 bilijuna dolara

Treba također istaknuti da nije ništa loše što se broj milijardera i milijunaša u svijetu povećao, to je dobro. Ali također, prema istraživanjima dvaju različitih instituta - Allianza i Credit Suisse - udio koji posjeduju bogati u cjelokupnoj svjetskoj imovini se smanjuje, a udio koji posjeduje srednji sloj se povećava iz godine u godinu. Udio stanovništva koje živi s manje od 10.000 dolara godišnje se smanjuje u korist srednjeg sloja (oni između 10.000 i 100.000 dolara).

Kad se priča o imovini najvećih bogataša svijeta, ona nije u kešu, na bankovnim računima, u nekretninama, automobilima itd. - to je samo njen sitan dio. Najveći dio njihove imovine je u dionicama, to su dakle udjeli u kompanijama. To znači, kad biste uzeli njima sve i poklonili siromašnima, onda biste vrlo vjerojatno ostali bez većeg dijela svjetskog gospodarstva, bez milijuna radnih mjesta, bez robe i usluga. Nije, dakle, toliko jednostavno kao što neki žele prikazati.

Također, ne stoji Oxfamova pretpostavka da se siromaštvo može riješiti većim oporezivanjem bogatih. To bi bilo tako da je svijet igra nulte sume, ali nije. Bogatstvo se konstantno povećava i u prošloj godini se povećalo za 14 bilijuna dolara. Bogatstvo se čak povećalo brže nego svjetska populacija pa je i prosječno bogatstvo po stanovniku Zemlje poraslo na 61.000 američkih dolara. Ovo su sve pozitivne vijesti. Ljudi su globalno sve bogatiji, ali ima nekih dijelova Zemlje gdje je kritično.

Najviše bogatstva po stanovniku i dalje ima Švicarska, druga je Australija, treći SAD, četvrti Singapur, a peti Novi Zeland. Međutim, kad se gleda medijan (vrijednost ispod koje živi 50% stanovništva), onda je najbogatija Australija, Švicarska druga, Norveška treća, a četvrti je Novi Zeland.

Usprkos Oxfamovom dramatičnom izvješću, nejednakost između žena i muškaraca se na globalnoj razini smanjuje. Žene su u prošloj godini posjedovale 40 posto svjetskog bogatstva.

Oxfamovo izvješće je obmanjujuće na svim razinama i u svakoj točki. Napisano je isključivo s jednom željom (koju oni ne skrivaju): povećajte poreze. Žalosno je što se humanitarne organizacije bore protiv bogatstva, a trebalo bi biti suprotno. Trebale bi se boriti protiv siromaštva.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Ovo možda niste znali: Nekoliko činjenica o stanju bogatstva u svijetu danas
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Uspjeh Jeffa Bezosa je dokaz da slobodno tržište nagrađuje hrabre
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Prvi put nakon 2007. svjetsko bogatstvo raste brže od populacije
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Svjetsko bogatstvo se u 3 godine povećalo 12%, raste udio srednjeg sloja i broj milijunaša
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Želite manje raditi? Prvo se trebate obogatiti, nema drugog načina
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Kineski poučak: Problem siromaštva se ne rješava smanjenjem nejednakosti
Siromaštvo je stanje svijesti
Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova
Nije sramota biti siromašan, sramota je ne činiti ništa da se to promijeni
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: