13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali

14.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali


PIŠE Mario Nakić

Od hrvatskih prosvjetara ovih dana često čitamo komentare u stilu: "Kako mogu oni imati bolju plaću od nas, a mi smo VSS" ili ono: "Nećemo valjda imati plaću kao oni sa srednjom stručnom spremom, zašto smo onda studirali?". Kod nas mnogi ljudi još uvijek smatraju da stručna sprema i stupanj obrazovanja moraju sami po sebi biti jamac određene visine primanja.

Čak imamo primjere kada pojedini novinari, na primjer oni na Faktografu, idu uspoređivati visinu plaće zaposlenih u javnom sektoru s VSS-om sa zaposlenima u privatnom sektoru s VSS-om, kao da je u privatnom sektoru stručna sprema nešto presudno ili nešto što određuje visinu plaće. Ovo će njih vjerojatno jako iznenaditi, ali nije. Na slobodnom tržištu ljudi zarađuju onoliko koliko vrijede njihove usluge drugima. Formalno školovanje svakako može pomoći u pronalasku posla, ali ne i u zadržavanju istoga, a pogotovo ne pomaže previše u napredovanju. Formalno školovanje također može pomoći u svladavanju potrebnog znanja i vještina, ali i ne mora. To ovisi o pojedincu.

Iako je velika većina najuspješnijih ljudi (80% Forbesove liste) završila neku visoku školu, od kojih su mnogi pohađali elitnu školu, postoji i dosta primjera koji nam dokazuju da stupanj obrazovanja, sam po sebi, nije ključni faktor u postizanju nečijeg financijskog uspjeha. Tako da argument o stručnoj spremi, osim u socijalističkim sustavima, ne igra ulogu određivanja bilo kakvog društvenog statusa ili visine primanja. Navest ću ovdje samo neke, najpoznatije koji su se jako obogatili vlastitim radom bez fakultetske diplome.

13. Jay-Z



Jay-Z ili pravim imenom Shawn Carter ove godine je proglašen prvim milijarderom u hip-hop industriji. Odrastao u siromaštvu u New Yorku, sa samohranom majkom i troje braće i sestara. Po noći je budio članove obitelji tako što je udarao ritmove po stolu. Majka mu je za rođendan kupila radiokasetofon što je još više pobudilo njegov interes za glazbu. Ubrzo je počeo pisati rime.

U srednjoj školi je bio propalitet i nikada nije maturirao. Već tada je prodavao drogu u kvartu i tvrdi da je tako zaradio svoj prvi milijun. Gostovao je na nekolicini albuma drugih repera početkom 1990-ih, ali za razliku od drugih, izdavača za svoj album nije tražio. Godine 1995. skupa s dvojicom prijatelja, od novca zarađenog prodajom droge, osniva izdavačku kompaniju Roc-A-Fella Records preko koje iduće godine objavljuje svoj prvi album "Reasonable Doubt".

Do danas je prodao preko 125 milijuna nosača zvuka što ga čini jednim od najprodavanijih glazbenika u povijesti. Drži rekord Billboarda s 14 solo albuma koji su osvojili prvo mjesto. Dobitnik je 22 Grammyja.

12. Walt Disney



Osnivač kompanije Walt Disney, filmski redatelj, pionir američke industrije animiranog filma, kreator Mickeya Mousea i drugih legendarnih animiranih likova, napustio je školu kad je imao 16 godina. Disney je napustio školu da bi se prijavio u vojsku (Veliki rat 1917.). Lagao je za godine kako bi ga primili u vojsku i na kraju je primljen u medicinski tim. U vojsci je crtao stripove za američki vojni list. Nakon rata nije se vraćao u školu nego se odmah zaposlio u jednom studiju kao ilustrator reklamnih panoa i postera.

Godine 1921. napravio je svoj prvi animirani film i osnovao kompaniju "Laugh-O-Gram Studio" u kojoj je zaposlio još ljudi. Iz Kansas Cityja preselio se u Hollywood 1923. godine gdje je skupa s bratom osnovao Disney Brothers Company koja je kasnije preimenovana u Walt Disney Company. Pet godina kasnije nastao je Miki Maus koji mu je nakon serije animiranih filmova donio nekoliko nagrada. Umro je 1966. godine, a njegova ukupna vrijednost procijenjena je na 150 milijuna tadašnjih dolara, što je otprilike kao milijarda američkih dolara danas.

11. Ray Kroc



Čovjek koji je kupio McDonald's 1961. godine i od njega napravio najveći lanac brze hrane u svijetu završio je tek osnovnu školu.

Kroc je bio sin češkog mešetara zemljištem koji se uspio nakratko obogatiti, ali je 1929. godine, za vrijeme Velike depresije, ostao bez ičega. Kroc je, kao i Walt Disney, napustio školu radi odlaska u rat. Tijekom Velike depresije krajem 1920-ih i u 1930-ima radio je razne poslove - od prodaje plastičnih čaša do sviranja klavira u kafićima. Nakon Drugog svjetskog rata zaposlio se kao prodavač milkshakea. Tako je upoznao Richarda i Mauricea McDonalda koji su za svoj restoran u San Bernardinu, Kaliforniji, od njega naručivali jako puno milkshakea. Posjetio ih je 1954. i tada je dobio ideju o mogućnostima ekspanzije istog restorana diljem zemlje. Sljedeće godine je u partnerstvu s McDonaldima otvorio prvi svoj restoran s njihovom franšizom u Illinoisu. Htio je mijenjati mnogo toga, a neke stvari mu osnivači nisu dozvolili. Nisu mu dozvolili ni daljnje širenje. Stoga je skupljao novac te je 1961. otkupio kompaniju za 2,7 milijuna dolara.

Ubrzo je otvorio cijeli lanac istih restorana diljem SAD-a i njegovo je bogatstvo naraslo na pola milijarde dolara, što bi danas vrijedilo oko 3 milijarde.

10. Michael Dell



Osnivač tvrtke Dell Computers pokrenuo je svoju kompaniju iz studentskog doma prije nego što je napustio koledž i posvetio se poslu. Danas je multimilijarder.

9. Mark Zuckerberg



Osnivač Facebooka postao je najmlađi milijarder 2009. godine. Napustio je studiranje na Harvardu čim je shvatio potencijal njegove društvene mreže još dok je ona bila ograničena isključivo na studentsku populaciju.

8. Steve Jobs



Osnivač Applea bio je posvojen jer njegova biološka majka nije smjela ostati u vezi s njegovim biološkim ocem koji je bio musliman i libanonski aktivist. Začet u Siriji, rođen u San Franciscu gdje ga je posvojio par koji nije bio osobito bogat ni visokoobrazovan.

Steve je upisao Reed College, ali je ubrzo odustao jer nije htio trošiti novac svojih roditelja na studiranje. Zaposlio se u Atariju kao tehničar. Sredinom 1970-ih otputovao je u Indiju na "duhovno prosvjetljenje". Nakon povratka eksperimentirao je s drogama (LSD) i meditacijom u komuni. A zatim je počeo eksperimentirati s uređajima. S prijateljem je radio na prvom Apple računalu u svojoj spavaćoj sobi, a kasnije su se preselili u garažu. Prvi proizvod su prodali 1977. godine.

7. Richard Branson



Jedan od najbogatijih Engleza, osnivač Virgin grupe koja sadrži oko 350 kompanija, propao je u školi da bi pokrenuo list "Student". Prije toga je zarađivao prodajući božićna drvca. 1970-ih je osnovao izdavačku kuću Virgin Records i tada je njegova prava business avantura počela. Danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na oko 7 milijardi dolara.

6. Evan Williams



Jedan od osnivača Twittera studirao je samo godinu i pol dana na Sveučilištu Nebraska da bi ostavio faks i započeo karijeru u informatičkim sistemima. Godine 2006. sudjelovao je u kreiranju Twittera i danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na oko 3 milijarde dolara.

5. Amancio Ortega



Najbogatiji Španjolac, osnivač Zare i dugogodišnji "vladar tekstila" čije je bogatstvo procijenjeno na 25 milijardi dolara, nikada nije završio faks.

Amancio dolazi iz siromašne obitelji. Njegova majka je bila spremačica, a otac radnik na željeznici. Nije prošao nikakvu formalnu edukaciju. Počeo je zarađivati za život s 13 godina kao raznosač odjeće za bogataše. Kasnije je radio kao tekstilni šegrt. 1960-ih je postao voditelj lokalne trgovine odjećom gdje je primijetio da skupu odjeću kakvu su prodavali jako malo ljudi može priuštiti. Počeo je proizvoditi slične odjevne predmete po znatno nižoj cijeni. Prodavao je odjeću koju je sam proizvodio drugim trgovinama da bi od profita otvorio svoju prvu tvornicu kad je imao 27 godina. Do 1990. imao je stotinu dućana diljem Španjolske. Njegov poslovni model danas se uči na ekonomskim fakultetima diljem svijeta.

4. Ingvar Kamprad



Osnivač Ikee i dugo godina najbogatiji Šveđanin također nema visoko obrazovanje. Odrastao je na farmi, a kao dječak prodavao je šibice, ribu, božićne ukrase itd. Sa 17 godina je osnovao Ikeu. Umro je lani u 96. godini života i bogatstvom procijenjenim na 3,3 milijarde dolara.

3. Bill Gates



Čovjek koji je proveo 13 godina na vrhu Forbesove liste najbogatijih ljudi na svijetu (sada je treći) kao mladić prekinuo je studiranje na Harvardu da bi pokrenuo Microsoft.

2. Nikola Tesla



Naš najveći inovator u povijesti, Nikola Tesla, nakon završene gimnazije u Karlovcu upisao se na Tehničko sveučilište u Grazu kao stipendist Vojne krajine. Iako je prošao dvostruko više ispita u godini nego što je bilo potrebno, na drugoj godini je izgubio stipendiju. Postao je ovisnik o kockanju i biljaru zbog čega je propustio i padao ispite. Napustio je Graz bez diplome, kasnije se upisao u Pragu na Charles-Ferdinandovo sveučilište, no zbog nepoznavanja češkog i grčkog jezika (koji su bili obavezni) nije uspio diplomirati.

Tesla će se kasnije preseliti u SAD, tamo će raditi s Edisonom, a potom izumiti izmjeničnu struju što će ga proslaviti i učiniti milijunašem.

1. Henry Ford



Osnivač tvrtke Ford Company, revolucionar u autoindustriji i pionir u korištenju linijskog rada u tvornici, bio je siroče i nije prošao nikakvo formalno školovanje. Njegovi roditelji su umrli dok je bio malen pa su ga posvojili susjedi.

S 15 godina popravljao je džepne satove članovima svoje obitelji i susjedima. Njegova je obitelj radila na farmi, ali njega to nije zanimalo. Nakon smrti majke preselio se sa sela u Detroit gdje se zaposlio kao mehaničar. Radio je na parnim motorima. Krajem 1892. godine otvorio je vlastitu radionicu u kojoj je razvijao svoje vozilo s dvocilindarskim motorom. U isto vrijeme radio je kao inženjer u Edisonovoj tvrtki. Godine 1903. osnovao je Ford Motor Company s početnim kapitalom od 28.000 dolara (pomogao mu je Alexander Y. Malcomson, prodavač ugljena.

Postao je jedan od najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća, a njegov automobil najprodavaniji u svijetu. Predstavio je 8-satno radno vrijeme i petodnevni radni tjedan za njegove radnike, što je postalo moguće kad je uveo linijski rad u proizvodnji. Na naslovnici časopisa Time izašao je u siječnju 1935. godine.



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: