Kolarić i Ceci zbunjuju javnost šireći dezinformacije o cjepivu

27.10.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kolarić i Ceci zbunjuju javnost šireći dezinformacije o cjepivu

OGLAŠAVANJE


U petak, član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić gostovao je u Dnevniku HRT-a u kojemu je komentirao stanje epidemije. Kolarić, koji je epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", ali i profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, potpisao je izjavu za medije koja je također objavljena u petak.

U izjavi za medije, koju su potpisali i članovi Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović-Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac i Igor Rudan, epidemiolog Kolarić se ogradio od svih istupa molekularnog biologa Gordana Lauca o pandemiji COVID-19 od ljeta 2020. godine do danas. Istaknuo je iznimnu važnost odgovorne interpretacije znanstveno prihvaćenih spoznaja u svakom trenutku pandemije, kako bi se javnost ispravno informirala, te se u najvećoj mogućoj mjeri zaštitili ljudski životi i očuvala ekonomska aktivnost građana Republike Hrvatske.

Unatoč istaknutoj odgovornosti za ispravno informiranje javnosti, Kolarić je prilikom gostovanja u Dnevniku netočno prezentirao činjenice u vezi s cijepljenjem i aktualnom stanju epidemije u Danskoj. Kada ga je novinar pitao što bi savjetovao mladima u vezi s cijepljenjem, epidemiolog je prije svega rekao da se mladi trebaju cijepiti kako bi spriječili epidemijsko širenje zaraze.

Kolarić je slikovito prikazao epidemijsko širenje na primjeru igre flipera u kojoj postoje rupice u kojoj kuglica može upasti, a kada upadne u rupicu onda iz te rupice izlazi još kuglica koje se šire okolo. Kuglice u ovom primjeru predstavljaju zaražene osobe, a rupice predstavljaju nezaražene osobe. Ukratko, prikazao je model eksponencijalnog rasta broja zaraženih u populaciji. Epidemiolog je uveo i cjepivo u svom slikovitom primjeru. Kada se osoba cijepi, pojasnio je Kolarić, to je kao da se rupica popuni stupcem. Tada u rupicu ne može upasti kuglica pa rupica neće moći izbaciti nove kuglice. Drugim riječima, osoba koja se cijepila ne može zaraziti druge oko sebe. Kada bi se dovoljno ljudi procijepili, tvrdi Kolarić, tada ne bi više bilo epidemijskog širenja.

Kao primjer zemlje u kojoj nema više epidemijskog širenja zbog dovoljne procijepljenosti, epidemiolog je istaknuo Dansku.

U Danskoj više od 85% stanovništva za koje je odobreno cjepivo potpuno je cijepljeno protiv covida. Kolarić tvrdi da se tada može govoriti o ukidanju mjera, covid potvrda i vraćanju normalnog života budući da visoka procijepljenost sprečava epidemijsko širenje. Međutim, je li visoka procijepljenost mogla spriječiti epidemijsko širenje u Danskoj ako epidemijsko širenje nije ni prestalo?



U zadnjih tjedan dana, Danska je zabilježila najveći broj novozaraženih od siječnja. Podsjećamo da je oko Nove godine tek započela kampanja cijepljenja. Polovica ukupnog stanovništva Danske potpuno je cijepljena tek krajem mjeseca srpnja. Dodatno, iako je broj zaraženih po stanovniku u Danskoj na razini onog u Hrvatskoj od prije mjesec dana, 14-dnevni broj zaraženih osoba raste većom stopom u Danskoj nego u Hrvatskoj.



Ono što epidemiolog Kolarić u svom prikazu flipera nije uzeo u obzir je efektivnost cjepiva i vremensku komponentu. Naime, podaci iz istraživanja u časopisu The Lancet govore da pet mjeseci nakon druge doze cjepiva Pfizera, cjepivo sprječava tek 47% zaraza. Da se vratimo na fliper, bilo bi možda prikladnije reći da umjesto popunjavanja rupice stupcem, cjepivo predstavlja opno koje pokriva rupicu. To opno u početku sprječava određen broj kuglica da upadne, ali kako s vremenom slabi, tako se ponovno povećava vjerojatnost da će kuglica proć kroz njega.

Iz nekog razloga i popularizatori znanosti zanemaruju ovakve notorne činjenice kada govore o cijepljenju. Nedavno je znanstvenik i voditelj popularnoznanstvene emisije "Treći element", Saša Ceci, tako prezentirao jedan dijalog između sebe i jednog direktora. Tijekom razgovora, direktor ga je pitao što bi značila "nedovoljna procijepljenost". Ceci je prvo objasnio kako prosječan broj ljudi koje osoba zaražena trenutno prevladavajućim sojem zarazi iznosi oko 7. U nastavku je konstatirao da je za zaustavljanje zaraze deltom potrebno imunizirati 86% ljudi. Naveo je da ako imuniziranih (u koje se ubraja i preboljele) nema 86%, procijepljenost je nedovoljna i epidemija se nastavlja.

Broj od 86% Ceci je izveo iz koncepta praga imuniteta krda, čija je formula u najosnovnijem obliku 1 – 1/R0, pri čemu je R0 osnovni reprodukcijski broj. R0 u ovom primjeru iznosi 7, budući da zaražena osoba u prosjeku zarazi oko 7 ljudi. No, čini se da je i Ceci, poput Kolarića, zanemario efektivnost cjepiva.

Naime, prethodna formula pretpostavlja da je cjepivo 100% učinkovito u zaustavljanju zaraze. Malo točniji oblik formule za prag imuniteta krda bio bi (1 – 1/R0)/E, pri čemu je E efektivnost cjepiva u zaustavljanju zaraze. U slučaju efektivnosti cjepiva od 47%, formula bi dala prag imuniteta krda od 182%, tj. da je potrebno procijepiti više stanovništva nego što ga ima. Upravo u ovakvom paradoksu leže temelji politike docijepljivanja te izjave šefa razvojnog tima cjepiva AstraZenece kako je nemoguće postići kolektivni imunitet.

Ako efektivnost cjepiva nakon nekog vremena padne ispod 1/R0, tada nije moguće cjepivom zaustaviti zarazu na razini populacije u kojoj u tom trenutku postoje zaražene osobe bez sistematskog docijepljivanja. Ova činjenica, koja vjerojatno leži u korijenu Laucove tvrdnje kako "cjepivo ne štiti dobro od zaraze", iz nekog razloga se prešućuje kada se nagovara na cijepljenje radi drugih kao što to radi Kolarić u odnosu na mlade.

Većina ljudi koja oklijeva cijepiti se protiv koronavirusa nema jednaku dvojbu oko ostalih cjepiva. Vjerojatno najveći dio njih se suzdržava iz razloga što su u zadnjih gotovo dvije godine toliko puta od eminentnih stručnjaka dobivali netočne i proturječne informacije da su izgubili povjerenje. Ne treba ponavljati izjave o maskama, mjerama ili potrebnom vremenu za razvoj sigurnog cjepiva: sjetimo se izjava kako cjepiva 100% štite protiv teških oblika bolesti, hospitalizacija ili smrti.

Te izjave nisu dolazile od Gordana Lauca ili drugih izvora koje se u mainstream medijima obilježavaju kao šarlatanske, nego od akademika Ivana Đikića, pomoćnice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Marije Bubaš, profesora sa Sveučilišta u Oxfordu Kristijana Ramadana i drugih.

Kolarić ispravno ističe važnost točnog informiranja javnosti. Ipak, valja se prisjetiti kako je tijekom prošle godine nerijetko u javnim istupima kritizirao švedski pristup epidemiji govoreći o "kolapsu sustava" kod njih, pa im je tako i "poželio sreću". Od početka praćenja do danas, Švedska ukupno ima manje umrlih od covida po stanovniku od prosjeka Europske unije. Na upit može li pojasniti kako tvrdi da Danska nema epidemijsko širenje zaraze zbog procijepljenosti, a imaju najveći broj novozaraženih od siječnja, epidemiolog Kolarić nije odgovorio.

Ukoliko želimo uvesti opću (radnu) obvezu cijepljenja protiv covida, nije potrebna javna rasprava. Dovoljno je pogledati koje su prve dvije zemlje na svijetu to učinile: Turkmenistan i Saudijska Arabija. Međutim, u liberalnim demokracijama postoji prevladavajuće mišljenje da se donošenje politika ne derogira neizabranim tehnokratima. Prešućivanje bitnih činjenica tijekom obraćanja javnosti može za posljedicu imati gubitak povjerenja u institucije i znanstvena postignuća. Zato je važno ispravno informirati javnost.

OGLAŠAVANJE


Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: