Nakon pritiska administracije američkog predsjednika
Donalda Trumpa, britanska vlada je
odustala od kontroverznog zahtjeva prema Appleu za kreiranje stražnjeg ulaza njihovim mobilnim uređajima kako bi pristupila korisničkim podacima.
Vlada laburističkog premijera
Keira Starmera zatražila je početkom godine od kompanije Apple da napravi stražnji ulaz kako bi omogućila vlastima pristup korisničkim podacima i samim time svemu što korisnik ima sačuvano na svome uređaju i na iCloudu. To je naišlo na negodovanje Applea jer bi takav "stražnji ulaz" prekršio ključno obećanje kompanije svojim korisnicima - da nikad neće napraviti "stražnji ulaz" ili "master ključ" za svoje proizvode.
U veljači, nakon što je nekadašnja demokratska kongresnica s Havaja
Tulsi Gabbard imenovana za čelnicu Nacionalne sigurnosne službe SAD-a, naredila je istragu o potencijalnim opasnostima za američke građane i koliko bi takve izmjene mogle značiti kršenje prava na privatnost. Stručnjaci su upozorili da bi izgradnja "stražnjeg ulaza" bila ne samo prijetnja za korisničku privatnost, već i globalni sigurnosni rizik jer svaki "stražnji ulaz" je poziv hakerima da lakše dođu do korisničkog pristupa.
Britanske vlasti su tražile pristup kriptiranim podacima koje korisnici Apple tehnologije (vlasnici iPhonea, iPada, Maca itd.) diljem svijeta imaju sačuvane u
iCloudu, nešto čemu ne mogu pristupiti ni sami djelatnici u Appleu.
U priču se uključio i američki potpredsjednik
JD Vance koji je osobno nedavno putovao u London kako bi upravo o tome razgovarao s predstavnicima britanske vlade i uvjerio ih da odustanu od zahtjeva.
Britanska vlada je konačno "odustala od svoga zahtjeva da Apple napravi stražnji ulaz koji bi joj omogućio pristup zaštićenim kriptiranim podacima američkih građana i povrijedio naše građanske slobode",
objavila je Tulsi Gabbard na X-u.
Ovo je jedna od Trumpovih pobjeda u borbi protiv stranih vlada koje svojim zakonima maltretiraju američke tehnološke kompanije. Nedavno je uspio uvjeriti kanadskog novog premijera
Marka Carneya da Kanada ukine
porez na digitalne usluge, za koji je Trump tvrdio da je usmjeren protiv američkih kompanija. To je bio Trumpov uvjet za početak pregovora o trgovinskoj razmjeni između dviju zemalja.