Što je brodogradnja za Hrvatsku - strateški interes ili vreća bez dna?

9.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Dosad je u nju ububano preko 30 milijardi kuna, a sad bi htjeli da država plati još.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što je brodogradnja za Hrvatsku - strateški interes ili vreća bez dna?

Dosad je u nju ububano preko 30 milijardi kuna, a sad bi htjeli da država plati još.
PIŠE Mario Nakić

Državni i prodržavni mediji pokrenuli su ovih dana žestoku kampanju senzibiliziranja javnosti za ono što slijedi, a to je nova injekcija "za spas brodogradnje", najveća dosad, u iznosu većem od 10 milijardi kuna.

Nakon srcedrapajućih tekstova o Tomislavu Debeljaku, spasitelju hrvatske brodogradnje kojem samo treba "još malo" državne pomoći proteklih dana u Večenjem i Jutarnjem listu, državna novinska agencija HINA danas je proširila razgovor s njim u kojem nismo saznali ništa novo, osim da nam je, eto, brodogradnja "strateška" i da država mora OPET uletjeti da "spasi radna mjesta".

"U ovom trenutku je važno što prije omogućiti financijsku injekciju kako bi se ukupni troškovi drastično smanjili, te postignuti brzi dogovor između svih uključenih dionika kako bi se stekli svi uvjeti za dokapitalizaciju" jer "brodogradnja ima u Hrvatskoj povijest"..."Ukoliko bi Uljanik i 3. maj propali, brodogradnja bi prestala biti strateška industrijska grana u Hrvatskoj. To bila velika šteta i imalo bi značajne posljedice ne samo za industrijsku proizvodnju i izvoz, već i za trajni odljev brodograđevnih stručnjaka i radnika svih profila. Više ne bi bilo opravdanja za financiranje škola i fakultete usmjerenih brodogradnji. A sve to bi stvorilo ogromne poteškoće i Brodosplitu koji bi ostao jedino veliko brodogradilište u državi."

Debeljak se usput pohvalio kako Brodosplitu dobro ide i kako je konkurentan, ali onda nije jasno zašto treba država ponovno ulagati novac u privatne firme da ne bi i Brodosplit propao. Kakve veze ima poslovanje Brodosplita s Uljanikom? I lijepo je ako Debeljaku ide i što mu je važno spasiti Uljanik i hrvatsku brodogradnju, neka to i učini. Mi mu držimo fige i navijamo za njega. Ali bilo kakva dodatna državna potpora je van svake pameti.

Riječ je o 10 milijardi kuna, i to nakon što je država već ububala preko 30 milijardi u brodogradilišta, a taj je novac očito bačen u vjetar. Ovo je veća šteta za državu i od rata. Jučer smo prenijeli kako je to komentirao Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa. Poduzetnik Saša Cvetojević je također na Facebooku dao zanimljiv komentar koji vrijedi pročitati:

"Ako mislite da je rat bio najrazorniji po ekonomiju zadnjih 30 godina, ako mislite kako je privatizacija bila ono što nam je otelo najviše novca, ako mislite da su ustaše i partizani ono što nas najviše vuče nazad, razmislite što bi sve mogli imati da nismo imali brodogradnju.

Kad bismo imali sve što su nam brodogradnje otimale, otimlju i što će tek oteti - koliko bi više mogli uživati u životu? Koliko bi život u Hrvatskoj bio bolji da smo sami mogli rasporediti to što su nam oteli za vječno gladne brodograditelje?

Brodogradnje (tu rijec brodogradnja koristim kao opći pojam političkog bacanja kolosalnih sredstava u očite rupe bez dna) nas uništavaju zadnjih trideset godina, razaraju nas kao društvo, dijele nas barem poput podjela iz prošlosti.

Brodogradnje nam otimaju snove, tjeraju nas na iseljavanje, uništavaju naše zdravstvo, srozavaju školstvo, uništavaju našu znanost i vuku nas na dno.

Brodogradnje su pozadina, one su uzrok, većina ostalog oko čega se trvimo u javnosti, samo su posljedice nepravedne otimačine u ime brodograditelja.

Ne zaboravite, brodogradnje prvenstveno trebaju političarima i onima naslonjenima na njih. Brodogradnje su im sredstvo moći nad nama, poluga vladanja i izvor ogromnih nelegalnih i nezasluzenih prihoda. Bez novih “navoza” kojima će pokriti model kako strajbati oteto, odlazak u politiku u Hrvatskoj postao bi neatraktivan većini onih koje svakodnevno gledamo i slusamo u javnosti. Dok ima brodogradnji, bit će i hrane za nove generacije političara u Hrvatskoj. I sve će i dalje biti isto."

Maja Vehovec, potpredsjednica stranke Pametno, izjavljuje sljedeće:

"Država Hrvatska ne treba više dati niti jednu kunu za brodogradilišta. Sve što ona treba je stvoriti uvjete za razvoj industrije, koja ne mora biti brodograđevna, barem ne u ovakvom obliku. Pod stvoriti uvjete ne mislimo na davanje subvencija, što je svakoj Vladi omiljeno, jer može s tim odmah mahati na TV-u.

Barataju milijardama kuna kao pijani milijunaši jer to nisu njihove kune, to je novac nas građana koje nitko nije pitao želimo li biti novi strateški partner Uljaniku. Brodosplit zapravo i nije strateški parner, oni žele doći na gotovo, kad država, odnosno svi mi, saniramo stare nebuloze i nagomilane dugove.

Država treba smanjiti poreze i ostala davanja, drastično pojednostaviti poslovanje, povećati sigurnost naplate, dodatno rasteretiti izvoz, rasteretiti maksimalno svako novo zapošljavanje u sektoru za kojeg smatra da je budućnost razvoja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Za to sve treba imati strategiju i smanjiti državnu potrošnju i broj zaposlenih na proračunu."

Što još treba dodati? Gospođa je sve rekla. Moram priznati da me ovo ugodno iznenadilo jer Vehovec je imala prilično čudne komentare o poreznoj reformi i javnom zdravstvu, ali u pogledu na financiranja dubioza brodogradnje je 100 posto u pravu.

Treba vidjeti što će se dogoditi, ali s obzirom na sve dosad, nekako se mogu kladiti da će hrvatska vlast opet učiniti sve što Uljanik od nje zatraži. Riječ je o milijardama kuna, ogroman je to novac i jasno je da mnogi u tome vide neku svoju korist, a država voli kad ima bilo kakav razlog za takvu preraspodjelu. Na račun poreznih obveznika, nije bitno koliko košta.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

Ekonomija

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

Šampanjski socijalisti su osobe koje javno zagovaraju socijalističke ideje i veliku preraspodjelu imovine, ali žive raskošan život skupljajući veliku i vrijednu imovinu koju škrto čuvaju za sebe.

Šampanjski socijalizam

Politika

PIŠE: BORNA BJEDOV

Obično na BiH gledamo s visoka, a u nekim stvarima su se pokazali napredniji od nas.

Ako mogu Sarajlije, zašto ne bi mogla Vlada RH?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera o EU regulaciji, porezima, slobodi govora, zaštiti okoliša...

EU izbori: Ivica Puljak (Pametno) odgovara na naša pitanja

Svijet

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U predizbornoj kampanji Trump je obećao da će prekinuti beskonačne ratove na Bliskom istoku, a jučer je uložio veto na povlačenje SAD-a iz Jemena.

Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Imamo dva različita primjera s istim ishodom. Bulj tretira hrvatske proizvođače kao invalide, a Borzan se pravi da uopće ne postoje.

Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zagovornici povećanja donacija afričkim zemljama postali su apologeti modernog kolonijalizma jer se trude zadržati afričke države u ovisnosti o Zapadu.

Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sigurno ste se ovih dana susreli negdje s pitanjem zašto ljudi iskazuju tolike osjećaje prema jednoj katedrali dok u isto vrijeme djeca gladuju na drugom dijelu svijeta.

ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: