CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika

19.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika


PIŠE Mario Nakić

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) izradio je plan za provedbu vizije Hrvatska 2025 koji predviđa, uz provedbu radikalnih reformi javnog sektora i racionalniju potrošnju, kumulativni rast BDP-a za 30 posto. Petar Vušković, potpredsjednik CEA-e je u intervjuu za portal Novac za sve objasnio neke ključne sastavnice ovog plana.

"Inicijativa se pokreće kako bi se stavio naglasak na ekonomski kompas koji nije jasan i precizan. Vrlo često smo dojma da se ne zna što želimo postići jer ne postoji konsenzus oko ključnih reformi. U takvoj jednoj letargiji gubimo vrijeme. Javne politike se trenutno bore više za bolju prošlost nego za bolju budućnost svojih građana."

"Trenutni opseg nije dovoljno širok niti su neke reforme cjelovite. S jedne strane, postoji Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, ali s druge strane se planiralo porezne obveznike opteretiti porezom na nekretnine. Takva porezna nesigurnost dovodi do odlaganja nekih potencijalnih investicija, za što je najbolji primjer odustajanje Valamara od dvije milijarde kuna investicija u turizmu. Najjači reformski zahvati potrebni su u javnoj upravi koja je najveći uteg gospodarstvu. Reformski zahvati u tom području podrazumijevaju efikasniju alokaciju javnog novca kroz racionalizaciju ustroja javne uprave, smanjivanje broja zaposlenih za barem 30 posto, digitalizaciju svih administrativnih procesa i stvaranje okvira za novi javni menadžment. Udio materijalnih troškova i plaća za zaposlene u javnoj upravi je oko 20 posto BDP-a i treba se smanjiti za barem trećinu. Imamo javnu upravu koja puno troši, a malo daje svojim građanima", rekao je Vušković.

Ciljevi koje je moguće postići u sljedećih 7 godina:

- Kumulativno povećanje BDP-a za barem 30 posto, odnosno oko četiri posto godišnje) kroz investicije i izvoz, kako bismo sustizali prosječni standard zemalja srednjoistočne Europe.

- Povećanje stope zaposlenosti kroz 30-postotno rasterećenje poduzetničke inicijative od prekomjerne regulacije i birokracije.

- Povećanje investicija u istraživanje i razvoj s jedan posto u 2017. na tri posto u 2025.

- Smanjivanje državne potrošnje s 47 posto na 35 posto BDP-a do 2025.

- Smanjivanje državne potrošnje za plaće s 12 na osam posto BDP-a. Toliki je već danas rezultat Njemačke i Austrije koje su pak barem tri puta prosperitetnije.

"Racionalizacija javnog upravljanja je povezana s ukidanjem financiranja raznih institucija. Smatramo da je potrebno ograničiti broj ministarstava na 12, neke razvijene zemlje imaju i manje od toga. Neka ministarstva treba spojiti, a neka treba ukinuti kroz decentralizaciju administrativnih funkcija. Broj raznih zavoda, agencija i drugih pravnih osoba u javnom sektoru se može smanjiti na 70", objašnjava Vušković koji vjeruje da će najveći otpornici njihovim prijedlozima biti političke stranke i određene interesne skupine, dijelovi administracije koji rade na suvišnim birokratskim procedurama, dijelovi sindikata, pojedina strukovna interesna udruženja s delegiranim ovlastima, ali i dijelovi privatnog sektora kojima ne odgovara slobodno tržište.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza odgovora onih koji su bili voljni da odgovore na pitanja Liberala

[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?

Ljudska prava

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prvo im je smetao uvoz, a sad im smeta i izvoz. Jesu li oni uopće svjesni koliko je međunarodna trgovina bitna za svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko?

Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stariji od 65 godina šire čak 7 puta više lažnih vijesti nego mladi. Ništa ne korelira sa širenjem dezinformacija tako dobro kao dob.

Istraživanje otkrilo: Što ste stariji, veće su šanse da ćete pasti na lažne vijesti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokazalo se da Beljak ne zna ni što se proizvodi i izvozi iz njegovog grada, a on je gradonačelnik.

Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: