CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava

21.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


IZVOR: CEA

CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava


IZVOR: CEA

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) objavio je smjernice za ambiciozne reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Već je čak i najgorljivijim etatistima jasno da su ovakvi zdravstveni i mirovinski sustav neodrživi i rak rana hrvatske države jer kad se ovi sustavi uruše, nastat će ozbiljni problemi koji će pogoditi sve, a pogotovo najranjivije skupine - one slabijeg imovinskog statusa, oboljele i starije.

Stoga CEA predlaže reforme koje bi Vlada trebala provesti što prije ako želimo izbjeći kolaps cijelog sustava. Reforme koje predlažu za promjenu mirovinskog sustava vezane su za mirovinsko osiguranje, dodatak na mirovine, beneficirani staž, mirovinska osiguravajuća društva, dobrovoljne mirovinske fondove i one obavezne.

Revidirati povlaštene mirovine

Jasno je kako nema održivosti za mirovinski sustav za koji je u proračunu za 2017. bilo 37 milijardi kuna javnog novca poreznih obveznika (10,5% BDP-a). Pritom se tek 56% troškova pokriva kroz „doprinos“, odnosno ostatak iz općih poreza, što govori o važnoj ulozi PDV-a. 17 milijardi kuna manjka u mirovinskom sustavu, u odnosu na uplaćene doprinose, dovoljno je alarmantan podatak, unatoč činjenici da postoji pokriće kroz opće poreze. Prostor za povećanje starosnih mirovina je suočen s preprekom zbog povlaštenih izračuna mirovina te s činjenicom da manje od 20% umirovljenika ima puni odrađeni staž. Istovremeno se javlja sve veći rizik za održivost mirovinskog sustava uslijed starenja stanovništva, manjeg prirasta stanovništva kao i povećanog iseljavanja.

Ističu kako se planirano ubrzanje povećanja dobi umirovljenja i pojačanje penalizacije odnosi na specifične reformske preporuke Europske komisije i Svjetske banke. Temeljem tih preporuka definiran je i Nacionalni program reformi 2018. u području mirovinskog sustava.

1. Nužno je ubrzanje već ionako otprije propisane dobi umirovljenja od 67 godina (koja bi se uvela ionako 2033. prema konačnom prijedlogu). U tom smislu, dob umirovljenja sa 67 godina više neće biti 2038., već tek 2033. Bolje rješenje bi bilo dodatno ubrzanje dobi umirovljenja, već od 2020. godine. Potrebno je istaknuti kako će se odredba o 67 godina odnositi na umirovljenike koji nisu osigurali puni radni staž.

2. Nužno je povećanje penalizacije prijevremenih mirovina s 0,15% na 0,34% po mjesecu (što znači 4% po godini, tj. 20% za 5 godina). Istovremeno, važno je poticati dulji ostanak na tržištu rada kroz predloženu bonifikaciju od 4% po godini (iznad zakonske dobi umirovljenja, pod uvjetom da osiguranici imaju 35 godina staža. Penalizacija je nužna zbog produljenja prosječnog radnog staža koji je u Hrvatskoj oko 30 godina, dok je EU prosjek 35%, odnosno 38% u Njemačkoj. To govori i o razini radne etike koja je jedna od osnovnih vrijednosti za povećanje konkurentnosti bilo koje nacije.

3. Ipak, smatramo kako se financijsku stabilnost sustava može povećati uz ukidanje povlaštenih izračuna mirovina. Za iste se godišnje izdvaja preko 8 milijardi kuna novca poreznih obveznika, odnosno za braniteljske povlaštene mirovine preko 5 milijardi kuna, dok je predviđen rast navedenih izdataka. Stoga navedeno pitanje treba također uzeti u obzir kako bi se osigurala dovoljna konsolidacija proračuna za mirovine.

4. Potrebno je uvođenje mogućnosti za rad umirovljenika do četiri sata dnevno, ali da razmjerno tome ne dobivaju punu već djelomičnu mirovinu.

5. Bitno je što se postiglo rješenje o isplati dodatka i za osiguranike koji ostaju u II. stupu.

6. Propisivanje jednake pravne snage digitalne dokumentacije vezane uz mirovine dati će doprinos pojednostavljenju administriranja u sustavu.

7. Podržava se izmjena formule usklađivanja mirovina iz II. stupa prema inflaciji tj. indeksu potrošačkih cijena.

8. Pozdravlja se smanjenje administrativnih troškova II. stupa.
9. Važno je što se ukida beneficirani staža za 43 zanimanja tj. radnih mjesta, ali se može ukinuti i za preostale 52 vrste radnih mjesta.

10. Podržava se niz unapređenja u području dobrovoljnih mirovinskih fondova, vezano uz jačanje III. stupa, utvrđivanje načela razboritosti kod kapitalnih ulaganja, ukidanje ograničenja ulaganja od 10% u udjele ili dionice drugog investicijskog fond, povećanje transparentnosti, razvoj sigurnog strukturnog mirovinskog osiguranja, prepuštanje preciznog određivanja naknada samim mirovinskim društvima čime bi se poticala tržišnu konkurenciju među fondovima, ukidanje ulazne naknade i izlazne naknade prilikom ostvarenja prava na mirovine čime se nastoji dodatno potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju i dr.

Otpori mirovinskoj reformi su sigurno veliki, ali financijska realnost u cijelosti opravda nužnost ove reformske prilagodbe. Može se održivo raspravljati o još strožim mjerama glede dobi umirovljenja i penalizacije, kao i nužno ukidanje povlaštenih izračuna mirovina. U konačnici, izazov treba biti i tranzicija prema dobrovoljnim ulaganjima u mirovine, kako bi građani što više mogli odlučivati o sebi, dok bi se doprinosi smanjivali zbog toliko očekivanog poreznog rasterećenja plaća. Zato je uz mirovinsku potrebna i reforma zdravstva za koju CEA daje smjernice, kao i kroz projekt Hrvatska 2025. Konkurentnost zemlje također ovisi i o mirovinskom sustavu.

Uvesti konkurenciju HZZO-u

Što se tiče zdravstvenog sustava, reforma trebala biti ambicioznija nego dosad. Ovo je njihovih šest točaka:

1. Funkcionalna integracija bolnica se treba provesti cjelovito i ambicioznije. Istovremeno se upravljanje bolnicama može, uz adekvatni javni nadzor, davati i privatnom sektoru, kao primjerice u Švedskoj i nekim drugim zemljama. Pritom se pozdravlja planirano jačanje privatnog sektora u području primarne zdravstvene zaštite kroz planirani zakonski okvir.

2. Važno je uvesti konkurenciju na tržište zdravstvenog osiguranja, kako bi građani mogli birati željenog pružatelja, umjesto da HZZO ima monopol.

3. Postoji prostor za ambicioznije smanjenje troškova nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama, što je i pitanje racionalnijeg upravljanja administracijom i osobljem.

4. Kroz objedinjenu javnu nabavu je važno uvesti strogu kontrolu kako bi se postigle što veće uštede, a svakako je važno ograničenje cijena lijekova na recept zbog ostvarenja proračunskih ušteda (kao primjerice u Poljskoj).

5. Potrebno je u zdravstveni sustav i bolnice uvesti profesionalni financijski menadžment, kako bi se moglo smanjivati dug i provoditi racionalizaciju troškova. Ravnatelji bolnica ne moraju nužno biti liječnici, već je to prije svega ekonomsko pitanje, vezano uz financijski menadžment i javni menadžment u cjelini.

Zdravstveni doprinos treba staviti u kontekst pitanja treba li uvesti participacije u sustav ionako visokog standarda zdravstvene usluge. To je nepopularno pitanje, ali treba biti otvoreno. Prema podacima nadležnog ministarstva, u Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku godišnje izdvaja 681 euro, u Sloveniji 1.546 eura, u Njemačkoj 3.973 eura, u Velikoj Britaniji 3.448, a u Švicarskoj čak 7.361 euro godišnje. Osim toga, zdravstveni doprinos plaća 30 posto stanovništva, a među njima svega polovica dopunsko zdravstveno osiguranje. Od barem 24 milijarde kuna zdravstvenog proračuna 85 posto troškova odlazi na usluge, a 4 milijarde kuna na lijekove.

Nije problem u javnom sustavu, već se otvara pitanje uvođenja konkurencije, umjesto da javni sektor ima monopol uz veliki trošak za porezne obveznike. Primjerice, njemački model upravljanja bolnicama kombinira javni, privatni i protestantski (crkveni) „stup“, dok je švedski model već poznat po privatizaciji upravljanja mnogim bolnicama. Švicarska i Australija imaju sustave dominantnog privatnog zdravstva, dok im nije sporna socijalna uloga države kada zaista zatreba, ističe CEA.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
DRUŠTVO
HRVATSKA
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U ovakvom, Trumpovom svijetu i vremenu sasvim je normalno što je Gillette naišao na veliki otpor zbog reklame protiv nasilja.

Kako bi izgledala reklama za žilete koja bi se svidjela uvrijeđenim konzervativcima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako očekujete odgovornost od premijera i njegovih ministara, vrlo vjerojatno ćete biti optuženi da mrzite Hrvatsku i Domovinski rat.

Kako je domoljublje postalo izgovor za laganje javnosti

Zanimljivosti

PIŠE: ROBBY SOAVE

Tvrtka Gillette predstavila je svoju novu reklamu u kojoj poručuje muškarcima da ne budu nasilni prema drugima i da uče dječake nenasilju. Zašto je to naljutilo neke ljude?

Zašto je ova reklama toliko uvrijedila konzervativce?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na primary izborima za kandidata Demokratske stranke bit će vrlo gusto jer će se utrkivati najmanje 20 kandidata. Bit će to prvi veliki sukob između socijaldemokracije i liberalizma u Americi.

Netko od njih troje najvjerojatnije će se suočiti s Trumpom 2020. - tko ima veće šanse?

Društvo

PIŠE: THOMAS BAUER

Što se zapravo krije iza albanske zabrane kladionica?

Zapamtite - iza svake zabrane stoji nečiji interes

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Feministice su se našle uvrijeđene i zahtijevale od administratora uklanjanje spornog vica. Vic je uklonjen uz ispriku vodstva fakulteta.

Knjižnica FFZG-a pokušala nasmijati studente vicem o filovanoj paprici. Nije prošlo dobro...

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Rektor pulskog sveučilišta izjavio je da mladi moraju odraditi nekoliko godina u Hrvatskoj da bi vratili dug...

Znamo da naši političari često izvaljuju gluposti i besmislice, ali što ćemo s akademicima?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: