CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka

30.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: CEA

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka


IZVOR: CEA

Porezna reforma treba odmah biti ambicioznija uz flat tax (jedinstvenu poreznu stopu za sve). Zato treba osigurati ambiciozne rezove rashoda, prije svega mirovinskog i zdravstvenog sustava, zaključuje Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) u svojoj analizi poreznih reformi i fiskalne politike RH.

Rasterećenja su mogla biti i veća

"Trenutni prijedlog porezne reforme nudi porezno rasterećenje od dodatnih 2,7 milijardi kuna. Kada se gledaju ukupna porezna rasterećenja u razdoblju 2015.-2019. radi se o preko 8 milijardi kuna više novca za porezne obveznike (oko 2,2% vrijednosti BDP-a iz 2017.). Da se zdravstveni doprinos nije 2014. godine vratio s 13 na 15%, ukupno rasterećenje je za razdoblje 2012.-2019. moglo biti preko 10 milijardi kuna (ne računajući odustajanje od oslobođenja reinvestirane dobiti). Potrebno je istaknuti kako su 2018. uvedene porezne olakšice na dobit i dohodak za ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj te da Hrvatska već otprije ima poticajan sustav olakšica za sva ulaganja. Također, u razdoblju 2013.-2018. ukupni iznos parafiskalnih rasterećenja od raznih ekstra poreza je bio na razini od barem milijardu kuna (ne računajući dodatna rasterećenja planirana za 2019.-2020.).

Kao uvjet za provedena kao planirana porezna rasterećenja bilo je potrebno osigurati prostor za fiskalnu konsolidaciju. Nakon što je 2015. osiguran primarni suficit (bez troškova kamata), ukupni suficit opće države je postignut 2017. kadaje iznosio 2,75 milijarde kuna (0,8% BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u je snižen s 84% na 78% 2017. godine tj. na 283 milijarde kuna. Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u prema 75% do kraja 2018. i 66% do 2021. Ujedno je djelomično poboljšana kontrola rashoda državnog proračuna i ojačan sustav fiskalne odgovornosti. Udio javne potrošnje u BDP-u je umjereno snižen s 47% 2015. na 45% 2017.

Također, kada se sagleda razdoblje 2017.-2019., bit će u okviru regulatorne reforme provedeno ukupno preko 50 mjera administrativnog rasterećenja vremena i novca poreznih obveznika za preko pola milijarde kuna kada se gleda područje poreznih propisa."

Iz CEA-e napominju da treba iskoristiti priliku za ambicioznije reforme kako bi se što više porezno rasteretilo poduzetnike i radnike, u smislu povećanja ekonomskih sloboda i smanjenja državnih rashoda.

"Smanjenja državnih rashoda do sada nije bilo što govori o odsutnosti strukturnih refori u javnom sektoru. Nakon duge recesije, Hrvatskoj je potrebna cjelovita odvažna porezna reforma kako bi se dinamizirao ekonomski rast i tako umanjilo kašnjenje za usporedivim zemljama srednje i istočne Europe."

CEA predlaže uvođenje jedinstvene porezne stope od 15 posto i smatra da nema smisla povećavati zdravstveni doprinos. Umjesto toga, treba odmah krenuti sa zdravstvenom i mirovinskom reformom. CEA smatra da predviđeno smanjenje PDV-a na 24 posto nema nikakvog smisla, a umjesto toga naglasak staviti na ozbiljna smanjenja poreza na dohodak i na dobit.

Prijedlog u 8 točaka

Ambicioznija porezna reforma bi trebala uvesti značajnije promjene u porezni sustav te učiniti Hrvatsku atraktivnijom mjestom za strane investitore. To znači sljedeće mjere:

1. Uvesti jedinstvenu stopu oporezivanja dohotka (flat tax) od 20% koji otvara mogućnost za čak veće porezne prihode (kao na primjeru Estonije i Slovačke). Bitno je pritom i povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno, obzirom da je upravo osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak. Navedeno bi povećanje neoporezivnog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem 2 milijarde kuna, a gubitak opći proračunskih prihoda treba nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24%.

Pritom je potrebno istaknuti kako uslijed dosadašnjih rasterećenja već 1,5 milijuna poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak. CEA prijedlog za flat tax s većim neoporezivim dohotkom bi mnoge još dodatno rasteretio, tako da bi porez plaćali samo bogatiji koje bi se također rasteretilo. Također, potrebno je pojednostaviti sustav koeficijenata tako da se uvede neoporezivi dio, povećan za fiksni iznos za svako dijete, uzdržavanog člana obitelji ili stopu invaliditeta.

2. Zamijeniti klasični porez na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Tako bi se oporezivanje dobiti drastično administrativno pojednostavnilo. Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bilo kakve akontacije. Također, potrebno je ukinuti porez na kapitalnu dobit i dividendu kao oblike dvostrukog oporezivanja dobiti.

3. Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.

4. Poduzetnicima treba omogućiti 100%-tno priznanje svih poslovnih troškova.

5. Deregulirati propisivanje minimalnog koeficijenta za obračun plaća poduzetnika (uz podršku odustajanju od prvotno planiranog povećanja koeficijenta).

6. Ukinuti porez na potrošnju te trošarine na pivo, vino, kavu, bezalkoholna pića, kruta goriva, prirodni plin i električnu energiju, a svakako zadržati trošarinu na duhan.

7. Ukinuti porez na prijenos vlasništva nekretnina.

8. Ukinuti županijski porez na nasljedstvo.

Osim ovih 8 točaka, CEA predlaže Vladi da ne uvodi nikakve nove poreze i prekine s kažnjavanjem poduzetnika za manje prekršaje, što je već više puta obećano, ali se još nije implementiralo u praksi.

"Još smo svjedoci da se u praksi događaju situacije kada inspektori nastoje kažnjavati poduzetnike i zatvarati njihove prostore, počevši od malog i velika slova, nekoliko kuna u blagajni itd. Inspekcije se trebaju usmjeriti na procjene rizika kako bi targetirale realne probleme. Poboljšanja u poreznoj inspekciji treba prilagoditi široj reformi gospodarskih inspekcija čiji je cilj da se od 2019. smanji prekomjeran broj (preklapajućih) inspekcijskih nadzora i oslobodi poduzetnike od kažnjavanja manjih prekršaja."

CEA upozorava kako se reforma mora vidjeti i na rashodovnoj strani proračuna - smanjenjem javne potrošnje.

"Fiskalna konsolidacija treba biti i na rashodovnoj strani proračuna. Dubinskim smanjenjem mirovinskih i zdravstvenih troškova treba se što prije osigurati porezno rasterećenje rada kroz srednjoročno rezanje doprinosa prema maksimalno 30%. Povećanje ekonomske slobode bitno ovisi o jačem rezanju i dalje visokog poreznog opterećenja i prekomjernih rashoda opće države koji ne bi smjeli prelaziti 40% BDP-a."

 

Vezano
Što se zapravo krije iza ʼukidanja poreza na dohodakʼ mladima u Poljskoj?
Ovako su govorili HDZ-ovci: ʼSlijede oštri rezovi i otpuštanja, velika porezna reforma...ʼ I, što je s time?
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne
'Moralnost kapitalizma je u činjenici da tržište daje priliku svima'
'Mrsić je najzaslužniji za napredak Hrvatske na ljestvici ekonomskih sloboda'
CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
EU zahtijeva od Irske da mijenja poreznu politiku prema stranim investitorima
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Hrvatsko ludilo: antitržišne mjere da bi nahranili debelu zvijer
Porezna reforma - plusevi i minusi
Pernar i Maras su totalno pogrešno shvatili zaradu i oporezivanje
Amerikanci očekuju nakon porezne reforme rast plaća za srednji sloj
The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?
Pozitivni rezultati pokazuju da porezna reforma funkcionira. Sad je treba proširiti i na PDV
Najveće američke kompanije reagiraju na poreznu reformu: Podižu plaće i radnička prava
Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

Politika

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Sad se ispričava članovima HNS-a zbog ulaska u koaliciju s HDZ-om, a on je predsjedao sjednicom kada su donijeli odluku o ulasku u tu koaliciju.

Naknadna pamet Matije Posavca

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jedino moralno i odgovorno što Andrej Plenković u ovom trenutku može napraviti bilo bi raspisivanje prijevremenih izbora.

Ovoj vladi ne treba rekonstrukcija nego potpuna dekonstrukcija

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rand Paul uputio je prijedlog zakona u Senatu kojim bi se legalna imigracija u SAD učetverostručila.

Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Boris Jokić predlaže uvođenje novog obaveznog predmeta u škole - suvremena glazba. Misli da klince treba navesti da slušaju glazbu koju on smatra kvalitetnom.

Ne, klinci neće slušati ʼbolju glazbuʼ ako im stari profesori budu govorili što trebaju slušati

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još jedan veliki američki lanac restorana ide u stečaj, a kao glavni razlog naveli su povećanje minimalca u nekim dijelovima zemlje.

Većina Amerikanaca za povećanje minimalca, ali ekonomisti se protive

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: