Vezani članci:
Koliko se novca od šumskog doprinosa potroši na šume, a koliko na protupožarnu zaštitu?
Ovako porezni lobist pokušava za požare okriviti smanjenje nameta
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Dvije pohvalne inicijative Anke Mrak Taritaš prošlog tjedna u Saboru
Blamaža: Indexov novinar ne zna tko plaća porez u Hrvatskoj
Preko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj plaća veći porez nego što treba
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Ovi Irci su se vjenčali iako su obojica heteroseksualci, ali imaju dobar razlog...
Kako platiti porez na zaradu od bitcoina?
Porez na gazirana pića u praksi ne daje željene rezultate
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
BiH: Poskupljenjem goriva i cestarine planiraju povećati broj djece
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Pomozimo mu da shvati: Bunjac se čudi što građani Kube ne plaćaju porez
The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu


Piše: Branimir Perković
26.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu


Piše: Branimir Perković
26.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

"Cinično je koliko daleko ide želja poslodavaca za olakšavanjem poslovanja. Nisu sve parafiskalni nameti, nešto je i solidarnost...Egoizam krupnog kapitala smanjio je sredstva za protupožarnu zaštitu." (Marijan Kavran)

Da parafraziram Georgea Orwella, svi poduzetnici su jednaki, ali neki su jednakiji. Jedan od „jednakijih“ je i dotični Marijan Kavran. G. Kavran je simbol kronizma u Hrvatskoj, onakav kakav najbolje stasa u postsocijalističkim državama koje se ne uspijevaju maknuti od socijalističkog nasljeđa te stvaraju mreže državno sponzoriranih poduzetnika. U Hrvatskoj ima puno poduzetnika, ali samo manjina je tijesno vezana s državom i kroz taj parazitski odnos ostvaruje vlastitu korist na štetu ostalih. Pojedinci ne samo da ostvaruju korist na štetu svih ostalih, nego i svojim načinom poslovanja bacaju ljagu na jedan uglavnom pošteni, radišni, inteligentni i društveno korisni tip ljudi. Ovakvi društveno sponzorirani tipovi poduzetnika su uteg oko vrata ne samo ostalim poduzetnicima, nego i efikasnom funkcioniranju tržišnog gospodarstva, a u konačnici cijelom društvu.

Budimo iskreni, katastrofe kao što je bio požar u okolici Splita svi koriste da bi dokazali neka svoja načela, neke svoje stavove. Ali samo nemoralna osoba može jednu katastrofu koristiti da bi okrivila ljude koji evidentno nemaju veze s požarom, a sve da bi ih javnim pritiskom natjerao da plaćaju veći reket državi. G. Kavran je, naime, optužio hrvatske poduzetnike da su krivi za požar jer su zatražili i izborili smanjenje jednog od 547 parafiskalnih nameta. Kakva osoba moraš biti da ti instinktivna reakcija na ljudsku patnju bude osveta ljudima koji su se pobunili protiv toga da ih kronistički poduzetnici i birokrati pljačkaju?

Krenimo redom: jedan od najvećih PDV-a u Europi, progresivni porez na dohodak (praktički oporezivanje rada) koji doseže 36 % + prirez, trošarine na alkohol, cigarete, gorivo, doprinos za zapošljavanje, vode, ZAMP, zdravstveno, mirovinsko...Zar vam nije dosta da gulite kožu poštenim poduzetnicima i radnom narodu, već ih još okrivljujete i za prirodne katastrofe, samo zbog toga što su uspjeli smanjiti jedan od cijelog niza nameta?

Hrvatski narod je toliko oporezivan da je postao međunarodno poznat po tome pa su kao jedan od glavnih problema hrvatskog gospodarstva mnogi strani stručni časopisi naglašavali upravo preveliku poreznu presiju. Duga je tema nabrajati sve porezne stope i njihov odnos prema drugima zemljama, ali ako gledamo prema ukupnim državnim prihodima u BDP-u, može se zaključiti da je Hrvatska jedna od zemalja EU s većom poreznom represijom (prosjek EU je 45 % tj. gotovo pola), većom i od Njemačke, što znači da država praktički uzima skoro pola vrijednosti iz gospodarstva kroz godinu.

Što država radi s tolikim novcem ako nema dovoljno sredstava ni za nešto toliko važno kao vatrogasna zaštita?

Državna revizija je utvrdila kako je Hrvatska vatrogasna zajednica potrošila 300.000 kn na „intelektualne usluge“, odnosno za objavljivanje tekstova u časopisu „Vatrogasni vjesnik“, dok je istodobno za zaštitnu opremu (čizme, odijela, rukavice i kacige) potrošeno 670.000 kn. Izgleda li vam to kao „ispravan“ omjer? Utvrđene su i mnoge nepravilnosti koji se odnose na „intelektualne usluge“, koje nisu bile u skladu s Zakonom o autorskim i drugim srodnim pravima, a utvrđeno je i da u pojedinim slučajevima putni radni listovi ne sadrže vrijeme polaska i odlaska, prijeđene kilometre po relaciji, a stanje kilometara na početku mjeseca nije istovjetno završnom stanju kilometara na kraju prethodnog mjeseca.

Iz navedenih podataka je sasvim jasno da razlog zbog kojih vatrogasci nemaju adekvatnu opremu nije smanjenje jednog od 576 parafiskalnih nameta, već standardna hrvatska birokratska korupcija. Kriviti poduzetnike, koji plaćaju jedne od najviših poreza u EU, za nedostatak opreme vatrogasaca, je suludo.

G. Kavran tvrdi i da 500 kn godišnje nije nikakav problem za male poduzetnike te ne vidi problem zašto oni to ne bi plaćali. Zaista je to SAMO 500 kn? Postoji izreka, „Zrno do zrna pogača, kuna do kune palača“, i u tom kontekstu treba i gledati ovu situaciju. 500 kn godišnje nije problem, ali to je samo jedan od 547 parafiskalnih nameta koje kroz godinu poduzetnici moraju plaćati. A nadodajmo na to i standardne poreze i dobijete jedno gospodarstvo koje jedva diše od silnog poreznog tereta.

Zašto se onda gospodin okomio na one koji svojim predanim radom financiraju cijelu državnu birokratsku mašineriju? Možda je iskoristio situaciju da kazni one koji mu ugrožavaju egzistenciju ako njegova egzistencija dolazi iz tijesnih veza s državnim aparatom?

Da se razumijemo, g. Kavran i njemu slični poduzetnici su samo dio cijelog sustava postavljenog na krivim temeljima. A taj sustav na svojim leđima, svojim radom, održavaju poduzetnici i radnici u privatnom sektoru koji moraju raditi za sebe i svoje obitelji te za silni birokratski aparat koji uzdržavaju. Liberal.hr je počeo pisati o klijentelističkim mrežama i kronističkom sustavu koji su stvorile od prvog teksta oko krize u Agrokoru (još krajem siječnja), pa i prije. Ali treba imati na umu da je Agrokor samo najveći i najočitiji primjer na kojem se moglo pokazati kako sistem funkcionira. Agrokor definitivno nije jedini dio tog sistema, pa ni država i Agrokor, već se radi o cijeloj mreži koju čini državna birokracija, političari, državno sponzorirani poduzetnici, javne kompanije i „neovisni“ mediji. A ideologiju koja održava taj sistem smo nazvali „našizam“. Poput svake druge ideologije, našizam ima svoje medijske i intelektualne apologete koji mu daju podršku.

Nastup g. Kavrana je bio tipični pokušaj diskreditacije ideoloških neprijatelja našizma, ljudi koji se direktno svojim radom bore protiv trulog sistema koji izrabljuje prave poduzetnike i radnike te crpe snagu samog društva. Možemo se samo nadati da će dovoljan dio građana progledati i uvidjeti da sljedbenici ideologije našizma koriste podjele da zavade stanovništvo, poduzetnike protiv radnika, vjernike protiv ateista, stanovnike gradova protiv seoskog stanovništva, Hrvate protiv Srba itd., a sve u svrhu lakše kontrole i izrabljivanja društva za interese vladajućih političkih struktura, pri čemu ne mislim samo na trenutno vladajuće već cijeli establishment izmjenjujućih stranaka koje nalikuju jedna drugoj.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.