Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?

30.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?

Kao što je već dobro poznato, banke su 2016. pokrenule postupak protiv Hrvatske na Međunarodnom centru za rješavanje trgovinskih sporova (ICSID) u Washingtonu. Prema dostupnim dokumentima izgleda do sada nije bilo nekakvih pomaka, arbitri su postavljeni, proceduralne stvari se rješavaju.

Udruga Franak zajedno s SDP-om (stranka na vlasti kada je izglasan zakon o konverziji) tvrdi da ICSID nema nadležnost nad sporom te da je za spor nadležan sud u Europskoj uniji. Ta tvrdnja nije skroz točna. Naime, trenutno se na europskom sudu vodi spor vezan za bilaterale ugovore, bilateralni ugovori obično obvezuju strane da će sve prijepore rješavati pred međunarodnim arbitražnim tijelima. Slovačka je od europskog suda u slučaju Achema tražila objašnjenje da li se bilateralani investicijski ugovori (Bilateral Investment Treaties – BIT) kose s Ugovorom o funkcioniranju EU te je li medjunarodna arbitraža sporova moguća. Europski sud je u rujnu 2017. primio mišljenje generalnog odvjetnika (Advocate General - AG) koji je potvrdio da su BIT relevantni dokumenti za rješavanje investicijskih sporova. AG je na EU sudovima u pravilu nepristrani savjetnik suda i u dobrom dijelu slučajeva sud prihvaća savjete/analize AG-a. Dakle utakmica još nije gotova, ali izgleda kao da banke vode 1:0.

Najgori mogući rezultat za Hrvatsku je da EU sud potvrdi arbitražu, zato što onda s velikom sigurnošću možemo reći da će Hrvatska morati isplatiti odštetu bankama. Međunarodni sudovi u pravilu temelje svoje odluke na pravu, a ne pravičnosti. Na primjer, Ustavni sud u Hrvatskoj je odlučio da je zakon o konverziji u skladu s Ustavom zato što Ustav navodi da je Hrvatska socijalna država i “uzeo je u obzir zahtjeve socijalne pravde” kada je analizirao tužbu banaka. Ovakve interpretacije zakona će puno teže proći na međunarodnim sudovima – socijalna pravda nije dio međunarodnih sudskih procesa.

Interesantno je povući paralelu između spora s bankama i graničnog spora sa Slovenijom. Slovenija je zagovarala da se spor mora riješiti na pravičan način, možemo reći na socijalno osjetljiv način. Hrvatska je to odbijala, naš argument je bio da to nije u skladu s međunarodnim zakonima i praksama – jaki argument koji Slovenija nije mogla pobiti. Sada je arbitraža završena, arbitražno tijelo donijelo je odluku, Hrvatska se jednostrano povukla iz arbitraže i ne priznaje odluku suda. Ako je suditi po držanju ostatka EU prema Hrvatskim zahtjevima da se ne prizna arbitraža, mi trenutačno izgledamo kao država koja se ne pridržava dogovora. Granični proces je kontaminiran, nešto se po tome pitanju trebalo napraviti, slično kao i s kreditima u CHF. Ali u oba slučaja Vlada je odreagirala na isti način; brzopleto i s emocijama - amaterski. Slovenija se ponašala kao i banke, pustila je Hrvatsku vladu da si zabije autogol.

Arbitražni sud je više-manje potvrdio granični sporazum između Drnovšeka i Račana, dakle vratili smo se na rješenje iz 2001. To rješenje je Sabor odbio prihvatiti te smo se sporili sa Slovencima dugi niz godina, što nas je direktno koštalo puno novca – odvjetnici; indirektni troškovi su bili još i veći – Slovenija nas je blokirala 10 mjeseci u pregovorima za ulazak u EU.

Danas je tečaj švicarskog franka za oko 2,7% viši od tečaja prije nego što je stupila “kriza”. Tečaj se skoro vratio na početne vrijednosti, a nama je ostao sudski spor i potencijalne kazne. Izlaz iz arbitraže sa Slovenijom nas je koštao ugleda u EU i jedino imamo sreće što cjelokupni spor nije nikome, osim Slovencima i nama, bitan. S druge strane spor sa bankama se mjeri u stotinama milijuna eura i svima je bitan - jednostrani izlazak iz arbitraže je nemoguć bez ogromnih financijskih implikacija. U ovakvim slučajevima najpametnije bi bilo da se Vlada dogovori s bankama, troškovi odlaska na sud su neizmjerno veći.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: