Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?

9.7.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Na primjeru Ožujskog piva u limenci, objašnjeno kako je ono u Njemačkoj u trgovini upola jeftinije nego u Hrvatskoj.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Zašto je dobro da antivaxeri dobiju prostor na HRT-u
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Anarhizam - utopija koja bi u praksi značila kolaps
Novo istraživanje: Ovo su zemlje u koje najviše radnika želi emigrirati
Ovaj američki političar dao je najgluplji argument protiv dekriminalizacije marihuane koji smo ikada čuli
Slavoj Žižek priznaje: 'Svi ljevičarski projekti 20. stoljeća doživjeli su propast'
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Crna autorica ʼopralaʼ Black Lives Matter: ʼZašto glumite žrtve?ʼ
Hrvatska treba pustiti izbjeglice da prođu, ali najveći kritičari zatvorenih granica ujedno su veliki licemjeri...
Kako je najveća punk ikona izdala anarhiju i slomila srce svojim fanovima
Čari socijalizma: Kubanci do kraja godine dobivaju kućni internet
Roger Waters podržao Madura na Twitteru pa ga fanovi iz Venezuele spustili na zemlju: ʼWish you were here!ʼ
Hasanbegović je u pravu: Ne trebaju nam nikakve zabrane
Kako su Hrvati postali najkrvoločnije zvijeri na Balkanu
Novi nacionalni sport u Hrvata
Zašto socijalisti omalovažavaju radnike?
Je li Zapad prijetnja kršćanskim vrijednostima i tradicionalnoj obitelji?
Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište

Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?

Na primjeru Ožujskog piva u limenci, objašnjeno kako je ono u Njemačkoj u trgovini upola jeftinije nego u Hrvatskoj.
PIŠE Mario Nakić

Na društvenim mrežama ovih dana haraju objave u kojima se ističe razlika u cijeni između pojedinih proizvoda u trgovačkim centrima u Njemačkoj i Hrvatskoj. Ističu se hrvatski proizvodi kojima je cijena viša u Hrvatskoj nego vani. Mnogi Hrvati ostali su šokirani i pitaju se kako je to moguće. Smatraju da to nema logike. Ubrzo su počele kružiti teorije zavjere o tome kako trgovci namjerno nabijaju veće marže Hrvatima i tako na nama zarađuju više nego na stanovnicima zapadnih zemalja.

Ali, kao i obično, postoji sasvim logično objašnjenje koje nema veze s trgovačkom pohlepom niti antihrvatskom zavjerom. Odnosno, postoji više logičnih objašnjenja i različitih mogućnosti zašto se ovaj "fenomen" pojavljuje. Usput, on nije jedinstven za Hrvatsku, to je normalna pojava diljem svijeta, ali Hrvatska ima neke vlastite probleme na koje bi ovom prilikom trebalo ukazati.

Konkretno, ukazuje se na cijenu limenke Ožujskog piva od 0,5 l koje je jedan korisnik Facebooka u jednom njemačkom Lidlu našao po cijeni od 0,79 eura ili 5,84 kn. U isto vrijeme, ista limenka Ožujskog u hrvatskim prodavaonicama Konzuma košta 9,49 kn.

Prvo trebamo vidjeti koliki faktor na razliku u cijeni čine državni nameti. U Hrvatskoj PDV iznosi 25 posto, a u Njemačkoj 19 posto. Osim toga, sve države članice Europske unije imaju i posebnu trošarinu na alkoholna pića koja se u svakoj državi obračunava na drugi način i po drugoj stopi. U Hrvatskoj se za svijetlo pivo od 0,5 l dodaje na cijenu trošarina od 0,96 kn, a u Njemačkoj u protuvrijednosti 0,36 kn, što znači da je trošarina na pivo u Njemačkoj skoro trostruko niža nego u Hrvatskoj.

Kada od tih maloprodajnih cijena odbijemo PDV i trošarinu na alkoholna pića, onda dobijemo 6,63 kune u Hrvatskoj, a 4,62 kune u Njemačkoj. Razlika i dalje postoji, ali više nije 50% niža cijena u Njemačkoj, već je smanjena na 30 posto. Dakle, dosta značajan udio u razlici cijene čini državna porezna represija koja je u Hrvatskoj očito veća nego u Njemačkoj.

Ali kako objasniti razliku od 2 kune koja ostaje i nakon što odbijemo porez i trošarinu? Vrlo jednostavno, moramo promijeniti način razmišljanja iz marksističkog u tržišno. Cijene proizvoda i usluga, usprkos širokom uvjerenju koje još uvijek vlada u Hrvatskoj, nemaju veze s troškovima proizvodnje i dostave tih proizvoda i usluga. Kupca nije briga koliko je vama trebalo potrošiti truda, vremena i novca da biste proizveli neki proizvod i dostavili ga do trgovine. Njega nije briga ni za što od navedenog. On će doći u trgovinu s namjerom da nešto kupi. Vidjet će 50-ak različitih brandova proizvoda koji želi kupiti i prema vlastitim preferencijama će izabrati brand koji njemu najviše odgovara.

Onaj brand koji je traženiji morat će se ponovno naručiti, što će biti znak da potražnja raste i da mu cijena treba biti veća, a brand koji stvara zalihe morat će se prodati pošto-poto dok mu nije istekao rok trajanja. Jer trgovcu se više isplati prodati robu čak i ispod nabavne cijene nego da ona završi na otpadu jer u tom slučaju gubi daleko više. Tako dolazi do rasprodaja i smiješno niskih cijena.

Dakle, cijene ne određuju troškovi proizvodnje i dostave nego zakon ponude i potražnje, a ključnu ulogu igraju preferencije kupaca koje nisu iste u Hrvatskoj i Njemačkoj. Ožujsko pivo možda više znači hrvatskim konzumentima nego njemačkim pa će u Hrvatskoj ljudi biti spremni za njega više platiti. To sad govorim, naravno, hipotetski, umjesto Ožujskog možete staviti bilo koji brand bilo kojeg proizvoda.

Osim toga, postoji i mogućnost da je proizvođač namjerno spustio cijene za neko tržište što obično rade proizvođači kad žele ući na novo tržište gdje već postoji jaka konkurencija. U tom slučaju ponekad se isplati privremeno spustiti cijenu čak i ispod razine isplativosti samo da bi stvorili bazu budućih vjernih kupaca. Na primjer, možda Zagrebačka pivovara želi doprijeti do njemačkih potrošača i osvojiti dio tog tržišta koje je bogato pivarskom konkurencijom pa spušta cijenu da bi ih namamila da probaju njihov proizvod u nadi da će dio njih postati njihovi vjerni konzumenti i nakon što podignu cijenu.

Ovo je tema u istoj kategoriji kao ono kad su se Hrvati masovno iščuđavali zašto je flaširana voda od pola litre u trgovini skuplja od pola litre mlijeka ili zašto čistačica u Dubrovniku može preko ljeta zaraditi više od mnogih intelektualnih radnika s diplomama i doktoratima. Takva pitanja rezultat su istog mentalnog sklopa koji nam ne dozvoljava da razmišljamo tržišno. Cijena rada nema previše veze s utrošenim vremenom, trudom i znanjem, a cijena proizvoda i usluge nema veze s materijalnim troškovima potrebnim da se oni dostave kupcu. Cijena je subjektivna vrijednost u očima kupca, a kupci se razlikuju, pogotovo oni u različitim zemljama i s različitim navikama. Zato ni cijene istog proizvoda na različitim geografskim položajima ne moraju biti iste.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

Politika

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Sad se ispričava članovima HNS-a zbog ulaska u koaliciju s HDZ-om, a on je predsjedao sjednicom kada su donijeli odluku o ulasku u tu koaliciju.

Naknadna pamet Matije Posavca

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: