Cijenjeni profesore, ne budite serator!

12.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Jedan jako zbunjeni kolumnist Telegrama tvrdi da je sloboda govora ekstremizam
Venezuela ne može tiskati nove putovnice zbog nestašice papira i tinte
Kako utječe imigracija, a kako oružje, na stopu ubojstava u Europi?
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Macron: Nacionalizam je suprotstavljen domoljublju
Uvođenjem minimalne satnice Vlada će mnogim studentima onemogućiti rad
Njegove reforme su prepolovile siromaštvo i stvorile najbrži gospodarski rast u svijetu
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Orešković bi mogla puno naučiti od Kolakušića
Tko je Davor Štern, veliki borac protiv neoliberalizma?
[VIDEO] Chomsky objasnio zašto ne bismo trebali zabraniti ustaška obilježja
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
Milanović se kao predsjednik može iskupiti za štetu koju je učinio kao premijer. Evo što treba učiniti...
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Rand Paul objasnio socijalistu Sandersu što je solidarnost
Hrebak komentirao rezultat HSLS-a: ʼNisu nam krivi ni labudi ni mediji, sami smo kriviʼ
Tko je kompetentan da ocjenjuje rad državnih i javnih službenika?
Ups! Anti-LGBT političar uhvaćen u klinču s drugim muškarcem

Cijenjeni profesore, ne budite serator!


PIŠE Mario Nakić

Ugledni profesor filozofije Neven Sesardić napisao je nedavno komentar objavljen u Jutarnjem listu pod naslovom "Fatamorgana obrazovne reforme" u kojem se obrušio na reformu obrazovanja i poglavito STEM revoluciju. U tom tekstu Sesardić na fini način pokušava relativizirati svaki napor da se razina našeg državnog školstva pomakne s mrtve točke i uđe konačno u 21. stoljeće, čak do te mjere da pokušava dokazati uzaludnost težnje za bilo kakvom promjenom.

Pritom se poziva na nedavnu reformu obrazovnog sustava u SAD-u čiji su rezultati poražavajući jer su uložene milijarde dolara, a nije primijećen značajan pozitivni pomak u rezultatima. Stoga su napori da se provede reforma i kod nas samo "grandiciozna obećanja i optimizam bez pokrića". Na njegov tekst objavljen je odgovor u Telegramu gdje su dobro raskrinkali neke teze (pročitajte), a ja ću se ovdje usredotočiti na neke najočitije pogreške iz Sardarićevog teksta.

Reforma obrazovanja u SAD-u ima druge razloge i bazira se na drugim motivima od hrvatske reforme i STEM revolucije. Prvo, STEM revolucija je bio naziv crowdfunding kampanje Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) koji je pokrenuo Nenad Bakić, a tom kampanjom su prikupljena sredstva za donaciju micro:bit računala učenicima u hrvatskim školama. Ako je to nešto prema čemu trebamo biti skeptični i čemu se trebamo opirati, onda stvarno nema smisla išta pozitivno raditi u Hrvatskoj. Drugo, SAD je i prije Obame imao kvalitetnije školstvo od Hrvatske s boljim rezultatima. Amerikanci su po rezultatima Pisa testova iz godine u godinu na svim područjima ispred Hrvata. Hrvatska je pri samom dnu razvijenog svijeta, što bi već samo od sebe trebalo biti alarm za uzbunu i poziv da nešto moramo mijenjati.

Ne prihvaćam argument da su loši rezultati Hrvata uvjetovani uglavnom genetski. Zašto bi Finci ili Amerikanci bili genetski pametniji od nas? Naravno, geni imaju svoju ulogu u razvoju svakog pojedinca, ali ne smijemo odbaciti utjecaj okoline, učenja i stjecanja iskustva. Upravo u tom dijelu - stjecanje iskustva - STEM područje može biti vrlo korisno kod razvoja kreativnih vještina koje su u današnje vrijeme 4. industrijske revolucije sve traženije na tržištu rada. Iako profesor Sesardić tvrdi da ne postoje stručne studije koje to potvrđuju, Nacionalni institut za zdravlje SAD-a objavio je 2015. godine istraživanje o efektivnosti STEM edukacije kojim je, između ostalog, utvrđeno da "poboljšanje edukacije iz znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pogotovo u tradicionalno slabije razvijenim društvima, mogu bitno utjecati na poboljšanje rezultata.

Naravno da školstvo nije jedini faktor. Važna je i genetika, kućni odgoj te preferencije pojedinca. Međutim, školski sistem je jedan od bitnih čimbenika u razvoju čovjeka i ne smije biti zanemaren. Kod nas je upravo to slučaj već desetljećima. Ne pomičemo se naprijed i žalosno je što svaki napor da se bar malo stvari pomaknu nailazi na veliki otpor u političkim i intelektualnim krugovima.

Budimo realni, profesor Sesardić je svojim povećim tekstom zapravo pokušao minirati preko potrebne promjene u našem društvu prije negoli su se uopće počele stvarno događati. STEM revolucija je nešto najpozitivnije što se Hrvatskoj dogodilo u prošloj godini. Nažalost, malo tko će to danas primijetiti, a to je zato što nas šopaju nekim marginalnim temama sa svih strana dok nam društvo propada, tržište rada vapi za kvalificiranom i kvalitetnom radnom snagom i u isto vrijeme imamo stotine tisuća ljudi bez posla. To je direktni rezultat našeg obrazovnog sustava.

Zašto je Sesardić prešutio spomenuti Singapur, gdje je upravo STEM revolucija u punom jeku? Jesu li i oni naivno povjerovali pričama? Singapur je tradicionalno na samo vrhu najefikasnijih obrazovnih sustava u svijetu. Od takvih bismo trebali učiti ako želimo napredovati. Druga je stvar što uvijek ima onih koji se opiru svakom napretku.

Profesor Sesardić nije iznosio sasvim netočne tvrdnje, on je vrlo mudro obišao istinu i srž problema u našem obrazovanju. Dovođenjem svega u apsolutnu relativnost i zaključak kako ne možemo ništa promijeniti pa je bolje onda ništa i ne pokušavati nije rješenje nijednog problema. Tu je tehniku odlično opisao Harry Frankfurt u knjizi On Bullshit:

"Lažovu je neizbježno stalo do istinitog suda. Da bi smislio laž, mora prvo znati istinu. Da bi smislio efektivnu laž, mora kreirati neistinitost vođen tom istinom. S druge strane, osoba koja odluči biti bullshitter (serator, op.a.) ima puno više slobode. Serator...se ne obazire na istinu. On je jednostavno zaobilazi, tako da je on puno veći neprijatelj istine od lažova."

A ovaj odlomak opisuje ovaj konkretan slučaj još bolje:

"Suvremena proliferacija bullshita ima i dublje izvore, u raznim oblicima skepticizma koji zabranjuju da imamo pouzdani pristup objektivne stvarnosti i zbog toga odbacuju mogućnost da spoznamo stvari kakve doista jesu. Te "antirealističke" doktrine potkopavaju povjerenje u vrijednost naporima da se utvrdi što je istina i što je lažno, pa čak i u razumljivost pojma objektivnog istraživanja..."

Stoga, cijenjeni profesore...Pročitao sam sad i neke druge vaše tekstove i vidim da ste inače jako razumna osoba. Nemojte biti serator. Hrvatska je u mnogim stvarima, pa i po pitanju obrazovanja, na razini zemalja u razvoju. Nama svaka promjena može samo pomoći i uvođenja malo modernizacije te prilagođavanje kurikuluma novim metodama i zahtjevima tržišta ni u najgorem slučaju ne može rezultirati stanjem gorim nego što je. Moramo probati, nemamo što izgubiti.




VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: