Cijenjeni profesore, ne budite serator!

12.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Cijenjeni profesore, ne budite serator!


PIŠE Mario Nakić

Ugledni profesor filozofije Neven Sesardić napisao je nedavno komentar objavljen u Jutarnjem listu pod naslovom "Fatamorgana obrazovne reforme" u kojem se obrušio na reformu obrazovanja i poglavito STEM revoluciju. U tom tekstu Sesardić na fini način pokušava relativizirati svaki napor da se razina našeg državnog školstva pomakne s mrtve točke i uđe konačno u 21. stoljeće, čak do te mjere da pokušava dokazati uzaludnost težnje za bilo kakvom promjenom.

Pritom se poziva na nedavnu reformu obrazovnog sustava u SAD-u čiji su rezultati poražavajući jer su uložene milijarde dolara, a nije primijećen značajan pozitivni pomak u rezultatima. Stoga su napori da se provede reforma i kod nas samo "grandiciozna obećanja i optimizam bez pokrića". Na njegov tekst objavljen je odgovor u Telegramu gdje su dobro raskrinkali neke teze (pročitajte), a ja ću se ovdje usredotočiti na neke najočitije pogreške iz Sardarićevog teksta.

Reforma obrazovanja u SAD-u ima druge razloge i bazira se na drugim motivima od hrvatske reforme i STEM revolucije. Prvo, STEM revolucija je bio naziv crowdfunding kampanje Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) koji je pokrenuo Nenad Bakić, a tom kampanjom su prikupljena sredstva za donaciju micro:bit računala učenicima u hrvatskim školama. Ako je to nešto prema čemu trebamo biti skeptični i čemu se trebamo opirati, onda stvarno nema smisla išta pozitivno raditi u Hrvatskoj. Drugo, SAD je i prije Obame imao kvalitetnije školstvo od Hrvatske s boljim rezultatima. Amerikanci su po rezultatima Pisa testova iz godine u godinu na svim područjima ispred Hrvata. Hrvatska je pri samom dnu razvijenog svijeta, što bi već samo od sebe trebalo biti alarm za uzbunu i poziv da nešto moramo mijenjati.

Ne prihvaćam argument da su loši rezultati Hrvata uvjetovani uglavnom genetski. Zašto bi Finci ili Amerikanci bili genetski pametniji od nas? Naravno, geni imaju svoju ulogu u razvoju svakog pojedinca, ali ne smijemo odbaciti utjecaj okoline, učenja i stjecanja iskustva. Upravo u tom dijelu - stjecanje iskustva - STEM područje može biti vrlo korisno kod razvoja kreativnih vještina koje su u današnje vrijeme 4. industrijske revolucije sve traženije na tržištu rada. Iako profesor Sesardić tvrdi da ne postoje stručne studije koje to potvrđuju, Nacionalni institut za zdravlje SAD-a objavio je 2015. godine istraživanje o efektivnosti STEM edukacije kojim je, između ostalog, utvrđeno da "poboljšanje edukacije iz znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pogotovo u tradicionalno slabije razvijenim društvima, mogu bitno utjecati na poboljšanje rezultata.

Naravno da školstvo nije jedini faktor. Važna je i genetika, kućni odgoj te preferencije pojedinca. Međutim, školski sistem je jedan od bitnih čimbenika u razvoju čovjeka i ne smije biti zanemaren. Kod nas je upravo to slučaj već desetljećima. Ne pomičemo se naprijed i žalosno je što svaki napor da se bar malo stvari pomaknu nailazi na veliki otpor u političkim i intelektualnim krugovima.

Budimo realni, profesor Sesardić je svojim povećim tekstom zapravo pokušao minirati preko potrebne promjene u našem društvu prije negoli su se uopće počele stvarno događati. STEM revolucija je nešto najpozitivnije što se Hrvatskoj dogodilo u prošloj godini. Nažalost, malo tko će to danas primijetiti, a to je zato što nas šopaju nekim marginalnim temama sa svih strana dok nam društvo propada, tržište rada vapi za kvalificiranom i kvalitetnom radnom snagom i u isto vrijeme imamo stotine tisuća ljudi bez posla. To je direktni rezultat našeg obrazovnog sustava.

Zašto je Sesardić prešutio spomenuti Singapur, gdje je upravo STEM revolucija u punom jeku? Jesu li i oni naivno povjerovali pričama? Singapur je tradicionalno na samo vrhu najefikasnijih obrazovnih sustava u svijetu. Od takvih bismo trebali učiti ako želimo napredovati. Druga je stvar što uvijek ima onih koji se opiru svakom napretku.

Profesor Sesardić nije iznosio sasvim netočne tvrdnje, on je vrlo mudro obišao istinu i srž problema u našem obrazovanju. Dovođenjem svega u apsolutnu relativnost i zaključak kako ne možemo ništa promijeniti pa je bolje onda ništa i ne pokušavati nije rješenje nijednog problema. Tu je tehniku odlično opisao Harry Frankfurt u knjizi On Bullshit:

"Lažovu je neizbježno stalo do istinitog suda. Da bi smislio laž, mora prvo znati istinu. Da bi smislio efektivnu laž, mora kreirati neistinitost vođen tom istinom. S druge strane, osoba koja odluči biti bullshitter (serator, op.a.) ima puno više slobode. Serator...se ne obazire na istinu. On je jednostavno zaobilazi, tako da je on puno veći neprijatelj istine od lažova."

A ovaj odlomak opisuje ovaj konkretan slučaj još bolje:

"Suvremena proliferacija bullshita ima i dublje izvore, u raznim oblicima skepticizma koji zabranjuju da imamo pouzdani pristup objektivne stvarnosti i zbog toga odbacuju mogućnost da spoznamo stvari kakve doista jesu. Te "antirealističke" doktrine potkopavaju povjerenje u vrijednost naporima da se utvrdi što je istina i što je lažno, pa čak i u razumljivost pojma objektivnog istraživanja..."

Stoga, cijenjeni profesore...Pročitao sam sad i neke druge vaše tekstove i vidim da ste inače jako razumna osoba. Nemojte biti serator. Hrvatska je u mnogim stvarima, pa i po pitanju obrazovanja, na razini zemalja u razvoju. Nama svaka promjena može samo pomoći i uvođenja malo modernizacije te prilagođavanje kurikuluma novim metodama i zahtjevima tržišta ni u najgorem slučaju ne može rezultirati stanjem gorim nego što je. Moramo probati, nemamo što izgubiti.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: