Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...

FOTO: Gov.hr
8.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Bi li Subašić manje vrijedio Hrvatskoj da je Srbin?
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Neke stvari je nemoguće opravdati. Molim vas, nemojte ni pokušavati...
Da se zovem Slaven Letica, vjerojatno bih i ja obožavao ovakvu državu
NASA: Led na Grenlandu ponovno se širi - jednakim intenzitetom kojim se prije smanjivao
Domoljub je svatko tko ostaje u Hrvatskoj, a nije uhljeb
[VIDEO] Ovaj peruanski ekonomist vjeruje da zna kako zemlje u razvoju mogu postati bogatije od Zapada
U moru sivila i ludila, ova dobra vijest je mnogima promakla
Freedom House: Hrvatska dijeli 52. mjesto s SAD-om i Belizeom
ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%
Neki zbunjeni ljudi se čude što je policiji veći prioritet pronaći napadače na ljude nego čovjeka koji je zapalio zastavu
Bero i Hrg se rugaju radnicima. Liberal ima bolju ideju za minimalac...
Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ
Ovaj lik nam 27 godina prodaje maglu. Sad je zaključio da nam ne treba STEM nego lingvistika
Lex Stanković: Most i HSLS protiv cenzure, ostali 'liberali' prešutno odobravaju
Imigracija je dobra dok nije nametnuta
Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ
Amerikanci ne mogu imenovati nijedan objektivni medij kojem vjeruju

Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...


PIŠE Mario Nakić

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nedavno izjavio kako je rast BDP-a u drugom kvartalu 2018. godine, koji na godišnjoj razini iznosi 2,9 posto, "ohrabrujući" te je istaknuo da je za to "zaslužna aktualna vlada".

Iako je rast BDP-a od 2,9 posto svakako bolji nego da ga nema uopće i bolji od dosadašnjeg rasta oko 2 posto, to i dalje ne može biti ni zadovoljavajuće, a kamoli ohrabrujuće za hrvatsko gospodarstvo. Do tog zaključka ćemo doći ako pogledamo koliko iznosi rast BDP-a u istom razdoblju u drugim zemljama Europske unije.

Na stranicama Eurostata objavljeni su rezultati za drugi kvartal 2018. u svim zemljama EU osim Irske, Cipra i Luksemburga. Među 25 europskih zemalja Hrvatska dijeli 12. i 13. mjesto s Nizozemskom, što znači da je točno u sredini. Najveći rast BDP-a (u nedostatku podataka iz Irske za koju je ove godine Europska komisija prognozirala najveći gospodarski rast u Europi) bilježe Malta (5,9 posto), Latvija (5,3 posto) i Poljska (5 posto). Zatim slijede Mađarska (4,8%), Slovačka (4,2 posto) i Rumunjska (4,1 posto). Najslabiji godišnji rast bilježe Ujedinjeno Kraljevstvo (0,8 posto) te Italija i Danska s 1,4 posto.

Pritom je potrebno razumjeti razlike u stupnju razvijenosti među zemljama zapadne i istočne Europe. Slabije razvijene zemlje trebaju ostvariti veći rast u postotku da bi imale približno jednaki rast nominalno kao bolje razvijene zemlje. Jednostavno matematički objašnjeno: ako imate 100 nečega i na to dodate 10, to je rast od 10 posto. Ali ako na 10 nečega dodate istu sumu (10), to je rast od 100 posto. Stoga se po ekonomskom rastu Hrvatska treba uspoređivati s ostalim zemljama tzv. Nove Europe, to su zemlje koje su do 1990. bile dio SSSR-a, Jugoslavije ili Istočnog bloka pa danas imaju otprilike sličan stupanj razvoja.

Među tim zemljama Nove Europe, Hrvatska je u drugom kvartalu 2018. ostvarila drugi najslabiji godišnji rast gospodarstva. Samo je Češka rasla malo sporije od nas (2,7 posto), sve ostale rastu znatno brže. Bitno je napomenuti da Bugarska, još jedina zemlja s nižim BDP-om per capita od Hrvatske, raste brže od nas (3,2 posto) i tako nam se nastavlja približavati.

Što se tiče Plenkovićeve izjave da je ova vlada zaslužna za takav rast, u tome je dobrim dijelom u pravu. Ova vlada je zaslužna za tako slab i sramotno nizak rast, budući da čini sve kako bi izbjegla potrebne reforme u gospodarstvu, radnom zakonodavstvu i politici prema poduzetničkim slobodama, u isto vrijeme povećavajući javnu potrošnju i odbijajući reforme uprave, zdravstva i mirovinskog sustava.

 


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: