Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji

23.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji


PIŠE Mario Nakić

17. rujna 1987. godine svećenik i dobrotvor, otac Joseph Wresinski je pred 100.000 ljudi u Parizu pozvao svijet na borbu protiv siromaštva. Borci za ljudska prava tada su se obvezali da će činiti sve kako bi pobijedili ekstremno siromaštvo u cijelom svijetu. "Gdje god su muškarci i žene osuđeni na život u ekstremnom siromaštvu, ugrožena su ljudska prava. Naša je ljudska dužnost udružiti se i učiniti sve da ljudska prava budu poštivana svakome i svuda", rekao je Wreskinski pred okupljenom gomilom.

Otac Wreskinski više nije živ, ali bio bi jako zadovoljan da može vidjeti kako siromaštvo u svijetu ubrzano nestaje. Tijekom zadnjih 25 godina zabilježen je dosad neviđeni napredak. Ne samo da je udio siromašnog stanovništva na rekordno niskoj razini, nego je usprkos činjenici da je populacija povećana za 2 milijarde stanovnika opao i broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu.

Johan Norberg u knjizi "Progress" piše: "Da ste mogli birati društvo u kojem ćete živjeti, ali ne i socio-ekonomski sustav, vjerojatno biste izabrali društvo s najnižim udjelom siromašnih, jer to je najbolja prosudba o životu prosječnog građanina".

Prije 200 godina 94% svjetske populacije živjelo je u ekstremnom siromaštvu (s prihodima ispod 1.90 dolara dnevno prilagođeno kupovnoj moći). U 1990. taj je udio smanjen na 34,8 posto, a u 2015. na samo 9,6 posto.



Prva slika prikazuje kretanje udjela stanovništva ispod granice siromaštva, a druga omjer stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu i ostalih
Izvor: OurWorldInData

Tijekom posljednjih 25 godina više od 1,25 milijarde ljudi izašlo je iz ekstremnog siromaštva, što znači 138.000 ljudi dnevno. Ako vam treba 5 minuta da pročitate ovaj tekst, još 480 ljudi će izaći iz siromaštva za to vrijeme. Napredak je fenomenalan. Prije 200 godina samo 60 milijuna ljudi nije živjelo u ekstremnom siromaštvu. U 2015. godini 6,6 milijardi ljudi nije živjelo u ekstremnom siromaštvu.

Sad pogledajmo one koji još uvijek žive u ekstremnom siromaštvu. Na stranicama Maxa Rosera, profesora sa Sveučilišta Oxford, Our World in Data koji koristi bazu Svjetske banke iz 2013. godine, tada je 746 milijuna ljudi živjelo u ekstremnom siromaštvu. Među njima nešto više od 380 milijuna stanovnici su Afrike, a najviše ih je u Nigeriji (86 milijuna). Oko 327 milijuna je u Aziji od kojih je najviše u Indiji (218 milijuna) i Kini (25 milijuna). Ostalih 35 milijuna ljudi u ekstremnom siromaštvu živi na 4 preostala kontinenta. Drugim riječima, 40% ljudi u ekstremnom siromaštvu živi samo u dvije države: Indiji i Nigeriji.

Nakon liberalizacije ekonomije 1991. godine, prosječni prihod kućanstva Indije raste 7,5 posto godišnje, što znači da je prosječno indijsko kućanstvo utrostručilo svoju imovinu tijekom zadnjih 25 godina. Kako se bogatstvo povećava, siromaštvo u toj zemlji se smanjilo za gotovo 24 posto. Ali najvažnije za Dalite - najsiromašniju kastu u indijskom društvu - stopa siromaštva se smanjila tijekom 25 godina čak i više - 31 posto. To znači da u naciji s najvećim brojem siromašnih najsiromašnije stanovništvo brzo postaje bogatije i sve više ljudi se izvlači iz siromaštva.

Sličan trend je i u Nigeriji. Od početka ovog tisućljeća BDP po stanovniku se povećao za 800 posto, s 270 na preko 2.450 dolara. Još uvijek ima mnogo posla, ali ovakva razina napretka pokazuje da je brzina ekonomskog rasta ohrabrujuća čak i u najsiromašnijim zemljama, objavljeno je na stranici Human Progress.

Najsiromašnijima pomaže utjecaj slobodnotržišnog kapitalizma koji zadnjih 200 godina uspješno vodi borbu protiv ekstremnog siromaštva. Industrijska revolucija je pretvorila nekoć siromašne zapadne zemlje u bogata društva. Nova era globalizacije, koja je započela oko 1980., dala je priliku zemljama u razvoju da se priključe globalnom gospodarstvu i rezultirala najvećem bijegu iz siromaštva ikada u povijesti. To je nešto što bi proslavio i otac Wresinski.

 



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: