Crni petak - blagdan koji slavi potrošnju, konkurentnost i slobodu izbora

24.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
1

Crni petak - blagdan koji slavi potrošnju, konkurentnost i slobodu izbora

Crni petak (Black Friday) je relativno nedavna pojava u Hrvatskoj koja se proširila dosta brzo. Unatoč standardnim pričama dežurnih dušobrižnika „epidemija“ Crnog petka je zahvatila Hrvatsku, svima na korist. Riječ je o svojevrsnom blagdanu kapitalizma koji se održava svake godine četvrtog petka u mjesecu studenom, dan iza američkog Dana zahvalnosti. Iako je razvikan kao dan u kojem se u godini obavi najviše kupnji, to je povijesno relativna novost, jer je npr. od 1993.-2001. bio tek između petog i desetog dana s najviše kupovina, a najčešće bi prvi mjesto zauzimala zadnja subota prije Božića.

Najraniji primjer korištenja fraze „Crni petak“ za označavanje dana nakon Dana zahvalnosti se pojavljuje u časopisu "Factory Management and Maintenence" u studenom 1951. godine i referirao se na pojavu da radnici uzimaju dan bolovanja nakon Thanksgivinga da bi spojili 4 neradna dana. Izgleda da radnici u Jugoslaviji ipak nisu bili prvi koji su spajali vikende s blagdanima da bi dobili duže neprekinute periode neradnih dana. U slično vrijeme se policija počela koristiti istu frazu za velike prometne gužve koje bi nastale na taj dan zbog putovanja radnika iz gradova obiteljima na selo radi proslave Božića ili povratka s proslave Dana zahvalnosti.

Prodaja na Crni petak može biti i indikator općeg gospodarskog stanja u određenoj godini. Podaci o osobnoj potrošnji na taj dan od 2002. do 2016. jasno izdvajaju dvije recesijske godine, 2008. i 2009. Iako su hrvatski mediji bili puni katastrofičnih napisa o zadnjim danima kapitalizma, kriza je u glavnom kapitalističkom gospodarstvu tj. u SAD-u trajala samo dvije godine. Naime, SAD je samo u 2008. i 2009. ostvario pad BDP-a i to relativno blag, od 0,3 posto jedne i 2,8 posto druge godine. Paralelno s tim potrošnja po kupcu je rasla svake godine od 2002. osim te dvije godine, što zbog loših očekivanja i apstinencije od potrošnje, što radi rasta nezaposlenosti koja je s manje od 5 posto narasla na maksimalnih 10 posto. Kriza je u Hrvatskoj trajala 6 godina, a 2009. godine je pad BDP-a iznosio čak 7,4%. Toliko o tome koliko su dobre ekonomske odluke hrvatske vlasti provodile. Ministri financija su se znali samo zaduživati da bi održavali nabujali birokratski aparat i sveobuhvatnu socijalnu državu pa su tako Hrvatsku od javnog duga 39,6 posto BDP-a doveli do 86,6 posto 2014. godine.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Crni petak, kao neformalni blagdan dan iza Dana zahvalnosti, u principu slavi potrošnju, slobodu izbora slavi konkurenciju. Često čujemo brojne kritike o navodnom nemoralnom konzumerizmu za vrijeme blagdana, ali što ima toliko nemoralno u potrošnji? Potrošnja ima samo jedan cilj, a to je zadovoljenje određene potrebe. Kako zadovoljavanje osobnih potreba može biti nemoralno? Naravno, zadovoljavanje svojih potreba na štetu drugih je krajnje nemoralan i nedopustiv čin s bilo koje moralne pozicije, ali potrošnja vlastitog novca ne može biti nemoralna, osim ako je izvor tog novca u akcijama koje štete drugima.

Ali kritika blagdanske potrošnje ne polazi od te pozicije, ona primarno polazi od toga da je sama potrošnja u tim razmjerima nemoralna na ovaj ili onaj način, destruktivna i pokazatelj nazadovanja društva. Potrošnja je zadovoljavanje određenih potreba. Naravno da nisu sve te potrebe životne, nisu sve ni samoinicirane u smislu da ih ljudi nisu svjesni dok im trgovci ne ponude nešto što stvara potrebu, ali svaka potrošnja zadovoljava određenu potrebnu, trenutnu ili dugoročnu.

A ta potrošnja i to grčevito natjecanje između raznih nuditelja sredstava zadovoljenja potreba su upravo ono što gura kotače blagostanja da se okreću. Jer za efikasnu ekonomiju je potrebna i potražnja i ponuda, potrošnja i proizvodnja, rad i dokolica, radnici i poduzetnici, slavlje i trud. Crni petak je blagdan ne samo kapitalizma, ono je blagdan uravnoteženja najboljih kvaliteta u nama, potrebe da usrećimo sebe i druge.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mnogi u Americi, ali i kod nas, smatraju skandinavske zemlje primjerom uspješnog socijalizma. Te su zemlje svakako uspješne, ali je pitanje koliko to ima veze sa socijalizmom.

Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: