Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru

FOTO: Twitter
31.7.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kojem radniku je bolje primiti 2.500 kuna u obliku vaučera koji može koristiti samo u određenim mjestima i u ograničeno vrijeme, nego istu sumu u novcu da potroši bilo kad i bilo gdje?
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru

Kojem radniku je bolje primiti 2.500 kuna u obliku vaučera koji može koristiti samo u određenim mjestima i u ograničeno vrijeme, nego istu sumu u novcu da potroši bilo kad i bilo gdje?
PIŠE Branimir Perković

Kroz najavljenu, četvrtu poreznu reformu ministra financija Zdravka Marića je progurana i stara ideja Cro kartice koja dolazi iz Ministarstva turizma. Iako će mnogi na prvu ruku pozdraviti ideju jer je u Hrvatskoj dovoljno nešto nazvati "hrvatsko" da svima bude dobro, nije potrebno puno razmišljanja za shvatiti da se radi o sasvim glupoj ideji koju neće koristiti ni poslodavci ni radnici.

Sama ideja je bizarna. Poslodavci će na ime božićnica, nagrada i regresa moći isplatiti radnicima do 2.500 kn na tzv. "Cro karticu", što će biti uključeno u već neoporezivi iznos do 7.500 kn koji godišnje poslodavci smiju isplatiti radnicima.

Zašto je ideja loša i vjerojatno je nitko neće koristiti?

Zašto bi poslodavci isplaćivali božićnice, nagrade i regrese u obliku Cro kartice ako već mogu isplatiti čisti novčani iznos do 7.500 neoporezivo? Koji je tu benefit za poslodavce? Ako poslodavac želi isplatiti dodatnu novčanu kompenzaciju za rad, on će to učiniti čistom financijskom uplatom koja je neoporeziva do 7.500 kn, a ne na Cro karticu koja će vjerojatno zahtijevati dodatan birokratski posao i dodatne administrativne troškove. Nema nikakvog razloga da se božićnice, regresi i nagrade isplaćuju kroz poseban sustav Cro kartica ako se jednako tako mogu isplatiti kao obični dodatak na plaću koji sjeda radniku na tekući račun, posebno jer je i jedno i drugo neoporezivo. Jedini benefit za poslodavca bi mogao biti da se za korištenje sustava Cro kartice dobije određena porezna olakšica. To bi bio jedini poticaj poslodavcu da preferira isplatu nagrade kroz Cro karticu umjesto direktnom isplatom na račun uz plaću jer ovo prvo nužno nosi dodatan administrativni rad.

Budući da nikakve porezne olakšice za korištenje Cro kartice nisu najavljene, onda poslodavci nemaju nikakav interes u korištenju kartice u odnosu na standardnu isplatu novčanog iznosa uz plaću.

Što je još važnije, zašto bi i jedan racionalan radnik prihvatio isplatu preko Cro kartice umjesto direktnu isplatu na račun? Iznos na Cro kartici se mora potrošiti na točno određen način i samim time je restriktivan. Kako radniku može biti bolje imati 2.500 kn koje mora potrošiti unutar Hrvatske, u turističke svrhe, izvan sezone i samo u određenim poslovnim subjektima koji su uključeni u program umjesto da ima dodatnih 2.500 kn na računu koje može koristiti po potrebi, na način za koji smatra da mu je najkorisniji? Čak i najzagriženiji socijalisti i protivnici slobodnog tržišta žele koristiti svoj novac na način za koji oni smatraju da je najbolji. Različiti ljudi će božićnice, regrese i nagrade iskoristiti na različite načine. Netko će ih iskoristiti za kupnju robe široke potrošnje, netko će njima platiti kredit, netko će staviti na štednju, netko popraviti nešto na automobilu... Mogućnosti su beskonačne, baš kao ljudske potrebe i želje.

Ovo je pokušaj da se ljude prisili da troše novce na način na koji država smatra da je najbolji i time predstavlja pokušaj smanjivanja ekonomskih sloboda. A osobne slobode ne mogu egzistirati bez ekonomskih sloboda, stoga je Cro kartica i ugroza osobnim slobodama.

Možemo nagađati da je namjera iza ove "mjere" produžiti turističku sezonu i prebaciti dio turističke potrošnje s obale i otoka u unutrašnjost. Mnogi će pozdraviti takva nastojanja da se disperzira turistička potrošnja, vremenski i geografski, ali čak i kada bismo prihvatili da će mjera biti uspješna, problemi koji bi iz toga proizašli nadmašuju dobre namjere. Po pitanju radničkih primanja neće biti nekakvog efekta jer će se samo financijska sredstva prebaciti s obične isplate na račun i uz plaću na isplatu preko Cro kartice. Jedina razlika je u tome što će radnici biti ograničeni kod korištenja božićnica, nagrada i bonusa jer sredstva koja su im uplaćena od strane poslodavaca preko Cro kartice moraju potrošiti na točno određen način i u točno određenim poslovnim subjektima (koji će imati certifikat da se u njima može koristiti Cro kartica), a ne prema vlastitim potrebama i željama.

Radnička primanja će vrijednosno ostati ista, ali će im svaka kuna na Cro kartici biti manje korisna nego da su je dobili na račun, upravo zbog toga što je ne mogu koristiti kako žele.

Otvara se i sasvim novi prostor za korupciju, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Poslodavac će tako moći sklapati neformalne dogovore s raznim restoranima i hotelima koji koriste Cro karticu te tako od svojih radnika tražiti da božićnice, bonuse i nagrade koje su dobili preko kartice troše u objektima s kojima ono ima neformalni dogovor, što je lako provjeriti preko računa. Restorani i hoteli će naravno platiti poslodavcima da im "šalju" radnike i tako se otvara cijeli novi segment sive ekonomije a sve na štetu radnika.

U javnom sektoru će biti potrebno zaposliti dodatne ljude za administraciju cijelog sustava, inspektore za provjeru i cijeli niz birokratića koji će kontrolirati cijeli projekt Cro kartice. Vjerojatno će se tražiti povećanje proračuna Ministarstva turizma, što će opteretiti državni proračun i usporiti pad relativne zaduženosti (apsolutna je ista još od 2015.). Prostor za korupciju je širok pa inspektori i drugi birokrati mogu tražiti mito i druge benefite u zamjenu za dobivanje prava da se u nekom objektu može koristiti Cro kartica.

Naravno, trebat će propisati i posebna pravila za objekte koji mogu koristiti kartice na čemu će se naplaćivati kazne za nepoštivanje.

Za očekivati je da će politički dobro umreženi vlasnici nekih restorana i hotela vješto iskoristiti Cro karticu kroz korupciju u privatnom i javnom sektoru. A to će vremenom umanjiti potrebu za ulaganjima u takve objekte jer im prihodi ne ovise o klijentima koji dolaze zbog kvalitete nego klijentima koje dolaze jer su prisiljeni. Kvaliteta će padati i polako će takvi objekti zaostajati u vremenu baš kao hoteli i toplice u državnom vlasništvu koji ni dan danas nisu privatizirani.

Privatnici bi morali biti glupi ili jako pokvareni kada bi koristili Cro karticu jer za njih nema nikakvih benefita osim sitnih kokošarskih pokušaja prevare radnika tako da im uplaćuju bonuse i božićnice na Cro karticu i traže da sredstva troše u restoranima i hotelima koji njima plaćaju da prisile radnike na to. Direktori javnih poduzeća će biti presretni jer im se uvođenjem Cro kartica otvara sasvim novi prostor za takvo koruptivno dogovaranje i prisiljavanje radnika da troše božićnice i nagrade u točno određenim objektima koji su direktorima javnih poduzeća platili za to.

Najviše štete će imati radnici jer im ni na koji način neće povisiti prihod od rada, a prisiljava da božićnice, bonuse i nagrade koristi na način koji zahtjeva država, a ne način koji je njima najkorisniji i najpoželjniji.

Ukratko, Cro kartica je sasvim beskorisna, a potencijalno i jako štetna te služi samo da bi se izmislio dodatan posao za horde birokratskih uhljeba po raznim turističkim zajednicama radi opravdanja njihovog postojanja.


Vezano
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Ništa od kolapsa turizma, drugovi: ʼSrpanjska rupaʼ je medijska izmišljotina
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: