Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina

8.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina

U posljednje vrijeme često ćemo čuti različite stavove o tome kako bi trebala funkcionirati lokalna samouprava. Nešto više u kontekstu neracionalnog trošenja novca, pretjeranog i nepotrebnog zapošljavanja, a puno manje u svjetlu lijepih primjera kvalitetnog rada za svoju zajednicu.

Kako je upravo osnovni demokratski princip sudjelovanje svakog građanina u zajedničkim politikama, logično je da su demokratičnije one politike koje su vođene bez puno nivoa posredovanja. Dakle, lokalni nivoi bi u demokratskom društvu trebali imati i veću ulogu jer su bliže svakom pojedincu. Lokalne politike ne bi trebalo gledati odvojeno od centralnih. One su, kao i one vođene s vrha države, političke, administrativne i fiskalne naravi. Promatrajući države u okruženju ne može se izvući nekakav zaključak i „prepisati“ uspješan model. Mnogo toga utječe na uspješnost organiziranja lokalne samouprave, ali jedno je sigurno – jaka politička, administrativna i fiskalna decentralizacija su obilježja najrazvijenijih europskih država (ne uzimajući u obzir Europsku uniju koja je visoko centralizirana i zemlje koje su teritorijalno malene).

Porezna politika lokalne samouprave može imati snažne učinke na njen gospodarski i demografski razvoj, ali i na efikasnost u radu jedinice lokalne samouprave. Financiranje JLS-a se obavlja putem prikupljanja izvornih – vlastitih prihoda poput lokalnih poreza, naknada, renti, a drugim dijelom iz centralne blagajne koju pune svi građani - plaćajući poreze državne razine. Staro je pitanje kako izvršiti preraspodjelu sredstava s državne razine na lokalnu. Koji će kriteriji biti najpošteniji? Je li to prihod po glavi stanovnika ili stupanj razvijenosti? Ili oboje? Nešto treće?

Što god do sada centralna država odlučila - uspjela je zadržati krute upravljačke uzde, suziti mogućnost lokalnoj samoupravi da u većoj mjeri kreira svoje politike. Poglavito one fiskalne! Time se znatno narušavaju principi demokracije – o što izravnijem sudjelovanju u upravljanju svakog pojedinca zajedničkim resursima - te se ujedno gomila administracija koja će osigurati provedbu politika s državne na lokalnu razinu.

U starom Zakonu o porezu na dohodak, u članku 8. st. 2. stajalo je: “Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.“

Novi Zakon o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu početkom ove godine, odbacio je mogućnost da lokalna samouprava umanji stope poreza na dohodak na svom području, a na račun umanjenih prihoda JLS transferiranih iz centralne blagajne po osnovu prikupljenog poreza na dohodak.

Niti prije se mogućnost umanjenja stope poreza na dohodak nije nigdje primjenjivala, mada je nedavno bilo takvih inicijativa, a sada je s novi Zakonom ugašena nada da se i sa lokalne razine mogu voditi razvojne i napredne politike!

Zamislimo da mogućnost samostalnog odlučivanja svake lokalne zajednice o visini stope poreza na dohodak postane pravilo. Možemo li pretpostaviti kakve bi posljedice lokalne odluke polučile u gospodarskom i demografskom smislu? Ne bi li ovakva okolnost igrala ključnu ulogu u odlučivanju mjesta gdje će investitori htjeti raditi i mjesta gdje će građani htjeti živjeti? Za investitore bi to značilo manje poreznih davanja i/ili veću plaću radnicima – koji će zadovoljnije i kvalitetnije obavljati radne zadatke. Građanima bi to značilo veću plaću i razlog više da ostanu ili se dosele na područja gdje će imati bolji životni standard.

Ovakva politika lokalnoj samoupravi može osigurati i veće prihode u skoroj budućnosti, jer unatoč manjim poreznim stopama, zbog povećanja obujma poslova, broja građana i potrošnje – ukupni porezni prihodi će porasti. Ovakve mjere bi mogle dovesti i do veće migracije stanovništva, gdje bi se netko mogao odlučiti promijeniti prebivalište radi razlike u porezu. Ovakve mjere bi mogle značajno umanjiti stalni pritisak na socijalna davanja, budući bi se potakla gospodarska aktivnost i zapošljavanje.

Ovakve mjere, horizontalne porezne konkurencije, zasigurno bi podigle kvalitetu rada u lokalnoj samoupravi. Samim shvaćanjem da JLS samostalno odlučuju o svojim prihodima, stavlja ih u odgovorniju poziciju. Općine i gradovi sa svojim direktno izabranim predstavnicima odlučivali bi u kom pravcu žele razvijati svoju općinu i svoj grad. Oni koji ne budu imali jasnu viziju i pametnu strategiju, neće opstati. Općine koje ne budu konkurentne se neće moći financirati i pripojit će se onim konkurentnijim!

U općinama iz ruralnog dijela prihodi od poreza na dohodak ionako nisu veliki te ih mogu umanjiti kako bi privukli investitore i građane. S druge strane, neke sredine su prenapučene, s razvijenim gospodarstvom i one vjerojatno neće imati potrebe posezati za mjerama umanjenja poreznih stopa. Dapače, u ovakvim okolnostima u kojima je između JLS-ova otvorena porezna konkurencija, to bi im bilo i nepotrebno. Poput šalice kave na Stradunu i šalici kave u seoskoj birtiji negdje u Slavoniji, cijenu proizvoda ili usluge određuje samo tržište.

Kada govorimo o poreznoj konkurenciji, ne govorimo samo o mogućnosti smanjenja lokalnih poreza i poreza na dohodak. Moguće je i oporezivanje različitim stopama PDV-a na različitim područjima. Ovakva mjera bi imala veći utjecaj na građanstvo, maloprodaju i turizam, nego na proizvodni sektor. Mislim da je teško ovakav model provesti u Hrvatskoj iz više razloga, prvenstveno zbog teritorijalnog, ali bi zato model porezne konkurencije zasnovan na različitim stopama poreza na dohodak bio lako provediv.

Novim Zakonom o porezu na dohodak država je još jednom pokazala čvrstu namjeru da kontrolira sve bitne politike na centralnoj razini. Pokazala je odlučnost da joj nije stalo do reforme lokalne samouprave – jer ne želi primijetiti razliku između onih uspješnih i neuspješnih. Odlučila je ne dati šansu kreativnim ljudima iz lokalnih zajednica da svoje općine i gradove učine boljima za život. Odlučila je još jednom potvrditi odsustvo želje i znanja za razvojem gospodarstva. Odlučila je pustiti toliko mladih ljudi da svoju sreću potraže daleko od svoje domovine.

Potvrdila je dugogodišnji pogrešan smjer prethodnih Vlada, vođen antitržišnim i antidemokratskim politikama.




VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Vezano
Zašto gradovi uopće organiziraju glazbene koncerte?
Što bismo dobili ukidanjem županija i općina?
Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne
Cijela općina na godišnjem: Ne javljaju se na mobitele, a primaju 10.000 kn
Penava je u pravu: Vladine mjere će omogućiti da gradovi i sela brže umru
Pleternica - prvak u efikasnosti uprave i uspjeh politike niskih nameta
Kako su EIZ i Gradonačelnik.hr izopačili značenje ʼpametnog gradaʼ i konkurentnosti lokalne samouprave
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!
Kome treba 20 županija i čemu one služe?
Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre
Bunjac opet širi dezinformacije u Saboru
Rekorderi državne revizije: Ove dvije općine pokazuju koliko daleko neodgovornost birokracije može ići
Gradovi bi o parkingu mogli učiti od trgovačkih centara
Zašto bacamo tek pročitane udžbenike?
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
Bjelovarska pro-business politika treba postati primjer drugima
Milinovićeva županija uvjerljivi šampion u lokalnom uhljebljivanju
Poslovanje najvećih hrvatskih gradova: Kršenje zakona i nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: