Vezani članci:
Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Kako su EIZ i Gradonačelnik.hr izopačili značenje ʼpametnog gradaʼ i konkurentnosti lokalne samouprave
Pleternica - prvak u efikasnosti uprave i uspjeh politike niskih nameta
Cijela općina na godišnjem: Ne javljaju se na mobitele, a primaju 10.000 kn
Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre
Kome treba 20 županija i čemu one služe?
Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!
Što bismo dobili ukidanjem županija i općina?
Rekorderi državne revizije: Ove dvije općine pokazuju koliko daleko neodgovornost birokracije može ići
Bunjac opet širi dezinformacije u Saboru
Zašto gradovi uopće organiziraju glazbene koncerte?
Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Poslovanje najvećih hrvatskih gradova: Kršenje zakona i nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu
Milinovićeva županija uvjerljivi šampion u lokalnom uhljebljivanju
Bjelovarska pro-business politika treba postati primjer drugima
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
Zašto bacamo tek pročitane udžbenike?
Gradovi bi o parkingu mogli učiti od trgovačkih centara
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina


Piše: Anđelko Balaban
8.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina


Piše: Anđelko Balaban
8.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

U posljednje vrijeme često ćemo čuti različite stavove o tome kako bi trebala funkcionirati lokalna samouprava. Nešto više u kontekstu neracionalnog trošenja novca, pretjeranog i nepotrebnog zapošljavanja, a puno manje u svjetlu lijepih primjera kvalitetnog rada za svoju zajednicu.

Kako je upravo osnovni demokratski princip sudjelovanje svakog građanina u zajedničkim politikama, logično je da su demokratičnije one politike koje su vođene bez puno nivoa posredovanja. Dakle, lokalni nivoi bi u demokratskom društvu trebali imati i veću ulogu jer su bliže svakom pojedincu. Lokalne politike ne bi trebalo gledati odvojeno od centralnih. One su, kao i one vođene s vrha države, političke, administrativne i fiskalne naravi. Promatrajući države u okruženju ne može se izvući nekakav zaključak i „prepisati“ uspješan model. Mnogo toga utječe na uspješnost organiziranja lokalne samouprave, ali jedno je sigurno – jaka politička, administrativna i fiskalna decentralizacija su obilježja najrazvijenijih europskih država (ne uzimajući u obzir Europsku uniju koja je visoko centralizirana i zemlje koje su teritorijalno malene).

Porezna politika lokalne samouprave može imati snažne učinke na njen gospodarski i demografski razvoj, ali i na efikasnost u radu jedinice lokalne samouprave. Financiranje JLS-a se obavlja putem prikupljanja izvornih – vlastitih prihoda poput lokalnih poreza, naknada, renti, a drugim dijelom iz centralne blagajne koju pune svi građani - plaćajući poreze državne razine. Staro je pitanje kako izvršiti preraspodjelu sredstava s državne razine na lokalnu. Koji će kriteriji biti najpošteniji? Je li to prihod po glavi stanovnika ili stupanj razvijenosti? Ili oboje? Nešto treće?

Što god do sada centralna država odlučila - uspjela je zadržati krute upravljačke uzde, suziti mogućnost lokalnoj samoupravi da u većoj mjeri kreira svoje politike. Poglavito one fiskalne! Time se znatno narušavaju principi demokracije – o što izravnijem sudjelovanju u upravljanju svakog pojedinca zajedničkim resursima - te se ujedno gomila administracija koja će osigurati provedbu politika s državne na lokalnu razinu.

U starom Zakonu o porezu na dohodak, u članku 8. st. 2. stajalo je: “Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.“

Novi Zakon o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu početkom ove godine, odbacio je mogućnost da lokalna samouprava umanji stope poreza na dohodak na svom području, a na račun umanjenih prihoda JLS transferiranih iz centralne blagajne po osnovu prikupljenog poreza na dohodak.

Niti prije se mogućnost umanjenja stope poreza na dohodak nije nigdje primjenjivala, mada je nedavno bilo takvih inicijativa, a sada je s novi Zakonom ugašena nada da se i sa lokalne razine mogu voditi razvojne i napredne politike!

Zamislimo da mogućnost samostalnog odlučivanja svake lokalne zajednice o visini stope poreza na dohodak postane pravilo. Možemo li pretpostaviti kakve bi posljedice lokalne odluke polučile u gospodarskom i demografskom smislu? Ne bi li ovakva okolnost igrala ključnu ulogu u odlučivanju mjesta gdje će investitori htjeti raditi i mjesta gdje će građani htjeti živjeti? Za investitore bi to značilo manje poreznih davanja i/ili veću plaću radnicima – koji će zadovoljnije i kvalitetnije obavljati radne zadatke. Građanima bi to značilo veću plaću i razlog više da ostanu ili se dosele na područja gdje će imati bolji životni standard.

Ovakva politika lokalnoj samoupravi može osigurati i veće prihode u skoroj budućnosti, jer unatoč manjim poreznim stopama, zbog povećanja obujma poslova, broja građana i potrošnje – ukupni porezni prihodi će porasti. Ovakve mjere bi mogle dovesti i do veće migracije stanovništva, gdje bi se netko mogao odlučiti promijeniti prebivalište radi razlike u porezu. Ovakve mjere bi mogle značajno umanjiti stalni pritisak na socijalna davanja, budući bi se potakla gospodarska aktivnost i zapošljavanje.

Ovakve mjere, horizontalne porezne konkurencije, zasigurno bi podigle kvalitetu rada u lokalnoj samoupravi. Samim shvaćanjem da JLS samostalno odlučuju o svojim prihodima, stavlja ih u odgovorniju poziciju. Općine i gradovi sa svojim direktno izabranim predstavnicima odlučivali bi u kom pravcu žele razvijati svoju općinu i svoj grad. Oni koji ne budu imali jasnu viziju i pametnu strategiju, neće opstati. Općine koje ne budu konkurentne se neće moći financirati i pripojit će se onim konkurentnijim!

U općinama iz ruralnog dijela prihodi od poreza na dohodak ionako nisu veliki te ih mogu umanjiti kako bi privukli investitore i građane. S druge strane, neke sredine su prenapučene, s razvijenim gospodarstvom i one vjerojatno neće imati potrebe posezati za mjerama umanjenja poreznih stopa. Dapače, u ovakvim okolnostima u kojima je između JLS-ova otvorena porezna konkurencija, to bi im bilo i nepotrebno. Poput šalice kave na Stradunu i šalici kave u seoskoj birtiji negdje u Slavoniji, cijenu proizvoda ili usluge određuje samo tržište.

Kada govorimo o poreznoj konkurenciji, ne govorimo samo o mogućnosti smanjenja lokalnih poreza i poreza na dohodak. Moguće je i oporezivanje različitim stopama PDV-a na različitim područjima. Ovakva mjera bi imala veći utjecaj na građanstvo, maloprodaju i turizam, nego na proizvodni sektor. Mislim da je teško ovakav model provesti u Hrvatskoj iz više razloga, prvenstveno zbog teritorijalnog, ali bi zato model porezne konkurencije zasnovan na različitim stopama poreza na dohodak bio lako provediv.

Novim Zakonom o porezu na dohodak država je još jednom pokazala čvrstu namjeru da kontrolira sve bitne politike na centralnoj razini. Pokazala je odlučnost da joj nije stalo do reforme lokalne samouprave – jer ne želi primijetiti razliku između onih uspješnih i neuspješnih. Odlučila je ne dati šansu kreativnim ljudima iz lokalnih zajednica da svoje općine i gradove učine boljima za život. Odlučila je još jednom potvrditi odsustvo želje i znanja za razvojem gospodarstva. Odlučila je pustiti toliko mladih ljudi da svoju sreću potraže daleko od svoje domovine.

Potvrdila je dugogodišnji pogrešan smjer prethodnih Vlada, vođen antitržišnim i antidemokratskim politikama.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

ANĐELKO BALABAN
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.