Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla

13.1.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
3
Više od istog autora
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti

Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla

U srpnju prošle godine održana je Nacionalna konzervativna konferencija u Washingtonu. Za razliku od perioda prije 30 godina i washingtonskog konsenzusa kada su se promovirale ideje globalizacije, tržišne ekonomije i liberalizacije, ta konferencija je imala sasvim suprotan sadržaj – promociju nacionalizma i desničarskog kolektivizma.

Prema riječima inicijatora konferencije Yorama Hazonija, vrijeme je za "samostalnost od neoliberalizma, libertarijanizma i klasičnog liberalizma". Hazoni smatra da je liberalizam protiv ideje "slobodnih nacija" i da je Europska unija "liberalni imperij". No to su samo mitovi i pogrešno tumačenje prošlosti, kako navodi Dalibor Rohač u svojoj zadnjoj knjizi "In Defense of Globalism" gdje zagovara daljnji razvoj Europe i svijeta kroz slobodu, međunarodne institucije i kozmopolitički pogled na pojedinca.

Rohač je suradnik političkog instituta American Enterprise Institute (AEI) i ima povijest kao klasični liberal koji je kasnije postao liberalni konzervativac koji često piše o temama vezanim za globalizaciju, EU i međunarodne institucije. Njegova najnovija knjiga je prvenstveno usmjerena prema liberalima, konzervativcima i drugim političkim akterima s centra ili desnog centra da bi se lakše snalazili oko diskusija vezanih za europske, međunarodne i druge naddržavne institucije.

Kritika usmjerena protiv globalizacije, antiglobalizam i čvrsti euroskepticizam nisu nove pojave, ali ono što jest novo je da su kritičari danas manje povezani s lijevom političkom orijentacijom, a više s desničarskom orijentacijom.

Kako Rohač navodi, porast nacionalizma i desničarskog kolektivizma je povezan s nezadovoljstvom oko pogleda na migraciju, demokraciju i suverenitet. Istovremeno se prave velike greške jer raniji liberalni konzervativci postaju više autoritarni i traže budućnost u reakcionarnoj politici i mitovima društva i identifikacije. Naime, Rohač piše da se malo koje ideje oko globalnog vodstva (global governance) i funkcije međunarodnih institucija svode na uništenje demokracije i suvernosti na nacionalnim ili lokalnim nivoima. Globalizam, kao sistem policentričnog vodstva i institucionalnog razvoja svijeta, je zapravo povijesno povezan upravo s liberalnim, otvorenim i slobodnim društvima kojima su potrebne zajedničke institucije za rješavanje problema.

To se, na primjer, vidi u primjerima gdje su zemlje kao Švedska i Irska među najglobaliziranima dok su Sjeverna Koreja i Turkmenistan blizu romantike o potpuno suverenim državama.

Naime, globalizam se u svojoj osnovi zasniva na višeslojnom vodstvu i demokraciji gdje se suverenitet dijeli kroz institucionalne mreže, suradnje i integracije. Zbog toga su i poznati liberalni intelektualci poput Friedricha Hayeka zagovarali ideje europskog i međunarodnog federalizma, naročito u okviru ekonomije. Kroz svoju knjigu Rohač predstavlja nekoliko povijesnih primjera kao što je to bio slučaj Hanzanške unije gdje su gradovi poput Stockholma, Rige i Hamburga funkcionirali kao gradovi-države i surađivali oko trgovine i sigurnosti. Kako to Rohač navodi, globalizam i njegove povijesne paralele su starije pojave za razliku od suvremenih ideja država i nacija.

Jedna od glavnih poruka knjige je da se trebaju izbjegavati mitovi i pogledi u stilu da je nacionalna država neka posljednja etapa razvoja čovječanstva.

Kao pisac Rohač sebe vidi kao građanina Bratislave, Slovačke, Europe i svijeta, i na taj način argumentira za europsko domoljublje i kozmopolitički pogled na građanstvo. Prema Rohaču suprotnost nacionalizmu nije u prvu ruku imperijalizam već federalizam i baš zbog toga liberalniji i slobodarski desničari imaju alternativu u intelektualnoj debati kao i u angažiranju u političkim strankama.

Također, globalizam je na više načina zapravo globalni liberalizam koji se zalaže za ideje da zajedničke naddržavne insitucije djeluju kao doprinos "običnim ljudima". Razna istraživanja pokazuju da i pored rasta nacionalizma, negativizma i populizma, koji se predstavlja i u simbolici "Brexit and Trump", 2010-e su bile najbolje desetljeće u povijesti čovječanstva. Međunarodne institucije, europska suradnja i razne mreže između gradova su, i pored svih izazova s kojima su se susretale, igrale važnu ulogu za razvoj koji djeluje za radikalno smanjenje broja siromašnih ljudi.

No istovremeno, kako to navodi Rohač, upravo se zbog nužde daljeg razvoja razni problemi oko naddržavnih i međunarodnih instucija moraju rješavati. Kako to on smatra, međunarodne instucije poput Međunarodnog monetarnog fonda moraju se pridržavati ograničenih ovlaštenja da bi održale svoj legitimitet i ne dovodile do populističkih reakcija. U Europi je potrebno više decentralizacije vodstva i poštovanja principa supsidijarnosti (odgovarajuća odluka na odgovarajućem nivou). Buduće reforme su potrebne, ne samo zbog daljeg razvoja svijeta što se tiče ekonomije, ekologije i tehnologije, već i zbog problema na državnim i lokalnim razinama.

Tu se Rohač između ostaloga zalaže i za uvođenje sistema temeljnog dohotka da bi se na taj način lakše rješavali problemi oko socijalne države i siromaštva.

Rohačeva knjiga se sastoji od solidnog balansa gdje autor argumentira i protiv nacionalizma kao i protiv loših utopijskih ideja poput klimatske diktature i unitarne svjetske vlade. Na taj način Rohač daje važan doprinos trenutnoj debati koja se uglavnom održava u Europi i Americi. Nacionalizam i populizam, bez obzira na boju i karakter, nisu u stanju provesti rješenja koja su potrebna za globalne probleme i izazove. Zbog toga slobodarski i liberalni akteri imaju važnu odgovornost i ulogu da se budućnost čovječanstva odvija u uspješnom i dostojanstvenom smjeru.

VIŠE IZ RUBRIKE:
ŠKOLA
SVIJET
DRUŠTVO
O autoru
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije. >>VIŠE
Vezano
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Vučetić savršeno opisao ironiju nacionalizma u Hrvata: ʼBore se za mitsko hrvatstvo, a zastupaju mitsko srpstvoʼ
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Američki konzervativci revidiraju povijest, pokušavaju progurati lude teze o Hitleru i nacionalizmu
Podsjetnik domoljubima: Ova država je protjerala više Hrvata nego srbočetnici i JNA
Macron: Nacionalizam je suprotstavljen domoljublju
Pernar širi mržnju protiv stranaca i stranog kapitala. Jesmo li stvarno ʼsluge na svojoj zemljiʼ?
Bi li Subašić manje vrijedio Hrvatskoj da je Srbin?
U Turskoj nacionalizam i dalje najmoćniji faktor u politici
Definitivni krah hrvatske nacionalističke utopije
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
Domoljublje nije nacionalizam (i zašto je to bitno razumjeti)
Autoritarne nacionalističke vlade - najveća prijetnja liberalnoj demokraciji
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Država generira mržnju, a slobodno tržište je lijek
Pernar opet pokazao da nema pojma o tržišnoj ekonomiji
Nacionalizam na lokalnom nivou nema smisla, a sadržaj je katastrofa
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: