Dan žena ili Valentinovo? Ili možda pokladna srida?

8.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: ANTE MULA

Dan žena ili Valentinovo? Ili možda pokladna srida?


PIŠE Ante Mula

Danas je osmi ožujka ili bolje poznat u Hrvata ko "Osmi mart", u svitu nazvan Dan žena. Evo opet gori Facebook. Masu čestitki curkama, voli ih se, šalju im se slike sa cvićem, šalju im se poljupci, priča se o tome kako su divne, kako ih moramo cijenit, volit...bla bla bla...

I dobro, slažen se, al kakve to veze ima s Danom žena? Meni je jasno da je Valentinovo u drugi misec, to je misec ljubavi i poklada pa kad dodje 14.2. stavljaju se maske, čestita se Valentinovo i onima koje se voli i ne voli i sve su divne, krasne, lipe, pametne, naše...Al dajmo se malo uozbiljimo, Dan žena je jako ozbiljna stvar i on se mora obilježit ozbiljno, bez maski, bez zajebancije, bez jeftinih pokusaja da kupnjom cvića uđeš u mudante. To sve su uvrede ženama koje znaju šta taj dan predstavlja.

U prošlom stoljeću su naše bake i naše majke imale masu životnih problema koji su uzrokovani statusom žene u društvu, najviše na radnom mistu. Imale su male plaće, radile su koliko god je tribalo, a i malo više, bile su zakonski niža vrsta, podređena vrsta, mogli bi to čak nazvat i robljem ako bi se baš daleko itnili i to je bila sramota društva. Nisu sve bile isto ugnjetavane, one bogatije bile su ugnjetavane manje, a šta bi hijerarhijski išli više prema vrhu piramide neke su bile i iznad muškaraca. E pa one radnice, vidite, one su se pobunile jer su ih na poslu malo plaćali, a ubijali, šta od posla, a događalo se šta i od batina i zlostavljanja i to je pokrenilo val ženskih prosvjeda i vapaja koji se danas obilježavaju ovim datumom. Žene su slikovito tražile kruh i ruže. I one su se izborile za ravnopravnost.

Danas u Hrvatskoj, državi koja i nije baš na glasu ko zemlja sloboda, zemlja u kojoj vlada pravo, zemlja kojom vlada ekonomski prosperitet, žene realno imaju ista prava ko i muškarci i to je moguće izvuć iz svih zakona i propisa ove države, al sad ide ono "jebi ga" ili kako bi ekipa van Dalmacije to nazvala, ALI. Žene se još bore i one kojima ta zagarantirana prava nisu dopuštena ja razumin, dapače podržavan svakog koji se bori za svoja prava, al moramo razumit šta su prava. Pravo je nešto šta ti možeš ostvarit, to je ono šta ti neko ne smi zabranit ni pod kojim uvjetom i to su stvari koje triba štitit svim raspoloživim sredstvima, ali pravo ne znači da ti možeš sve te stvari dobit bez truda.

Recimo ovako. Pravo na jednake plaće za isti posal ne znači da je vaše pravo da imate istu plaću ko vaš kolega (ili kolegica, u ovom slučaju ko i u svim slučajevima ne razlikujen spolove osim kad pričan o biologiji) ako vaš kolega svom gazdi, svojoj firmi, kolektivu ili bilo čemu već privređuje i vridi više novaca. Pravo na jednaku plaću je da vi dokazom da vridite isto imate pravo tražit isto i ako to dokažete taj zakon se mora aktivirat i potpuno ga podržavan, al samo zato šta se neko rodija s nečim ili bez nečega, ovisi kako se uzme, da mu garantira da vridi isto ko neko ko se više trudi, to nije pošteno.

Mislin da se ne može pričat o potlačenosti žena u državi di ti je ko u mom slučaju, liječnik žena, odvjetnik žena, sudac žena, di nam je većina studentica i visoko obrazovanih ženskog spola i za to optužit generalno muški rod.



Sad kad smo već stigli do poštenja, ja bi istaka još samo jednu stvar pa da vas više ne gnjavin ovim tekstom. Većina žena koje se bore za prava žena, svoju frustraciju proiciraju na muškarce, one radikalnije na sve muškarce pa bi ja sad završija s nekoliko pitanja. Mislite li da je pitanje prava žena i ostvarivanje tih prava ovisno o odnosu žena prema muškarcima ili prema vlasti? Mislite li da je u redu u Hrvatskoj, zemlji koja ima predsjednicu, kojoj je dopredsjednik vlade žena, koja u jednom od resora u kojem ima najviše podjela i primjedbi, a to je sport, na vrhu ima ženu, za vaše probleme optužit muškarce ili vlast?

Žene naše, majke, kraljice, vile, princeze ili kako vas već zovu ovi koji danas na Dan žena nose pokladnu masku i glume vam naklonjenost, za izborit se za nešto, triba se borit, niko vam to neće poklonit, a za borbu morate prvo znat ko vam je protivnik, a ja ne mislin da su to muškarci jer znate šta, virovale ili ne moja mater je žena, a i moja žena je žena.



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: