Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

18.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.
PIŠE Mario Nakić

Trojica danskih ekonomista iz Centra za ekonomske politike (CEPOS) u Kopenhagenu napravila su znanstvenu analizu na 20 stranica na engleskom jeziku kako bi objasnili američkim političarima i javnosti danski socio-ekonomski sustav. CEPOS je neovisni liberalni think thank koji se inače zalaže za politike slobodnog tržišta u Danskoj i EU, ali očito im je prekipjelo što pojedini američki političari konstantno nazivaju Dansku primjerom socijalističke zemlje.

Tu je priču o socijalističkoj Danskoj u predizbornoj kampanji 2016. započeo kandidat za nominaciju Demokratske stranke Bernie Sanders. Tada je danski premijer osjetio potrebu reagirati pa je prilikom svoga službenog posjeta jednom američkom sveučilištu objasnio studentima da Danska nema socijalističku nego tržišnu ekonomiju. Novinar CNN-a odlučio je posjetiti Kopenhagen gdje su ga tamošnji ekonomisti uvjerili da Danska nije onakva kako je Sanders zamišlja. Bez obzira na to, ljevičari u SAD-u nastavljaju s mitom o danskom socijalizmu pa je i njihova najnovija zvijezda Alexandria Ocasio-Cortez u nedavnom intervjuu na CNN-u ponovila kako ona "ne želi socijalizam kakav je u Venezueli nego onakav kakav je u Danskoj."

Stvar je ipak izmakla kontroli kad je Trumpovo Vijeće za ekonomske savjete u Bijeloj kući (CEA) u svoju službenu analizu o oportunim troškovima socijalizma uvrstilo i Dansku. To je ponukalo ekonomiste iz CEPOS-a da naprave stručnu usporedbu ekonomskih politika i rezultata SAD-a i Danske. Ovo su neki od njihovih zaključaka:

...U socijalističkoj zemlji država je vlasnik sredstava proizvodnje, a to nije karakteristika nordijskih zemalja. Danska i ostale nordijske zemlje su tržišne ekonomije s visokim porezima i državnom potrošnjom.

...Na Indeksu ekonomskih sloboda (odnosno, indeksu kapitalizma) Danska kotira visoko. Prema Fraserovom institutu Danska je 16. među 162 zemlje, a prema Heritageu 12. od 180 zemalja i stoji bolje od SAD-a koji je na 18. mjestu.

...Danska je ocijenjena dobro u nizu neovisnih istraživanja ponajviše zbog niskih regulacija, snažne zaštite privatnog vlasništva, efikasne borbe protiv korupcije, fleksibilnosti tržišta rada i trgovine, ali stoji loše po pitanju poreza i državne potrošnje koja je u Danskoj visoka u usporedbi s mnogim drugim zemljama.

...Izvještaj Bijele kuće ispravno zaključuje da je BDP po stanovniku (prilagođen kupovnoj moći) u SAD-u veći nego u Danskoj. Razlika je otprilike 15 posto. Jedan od razloga za to je državna potrošnja, a drugi je oporezivanje. Visoki porezi u Danskoj utječu negativno na produktivnost rada, uštede i investicije. Prema istraživanju Bergh & Henrekson (2011), smanjenje poreza za 10 posto povećava godišnji rast BDP-a za 0,5 do 1 posto. Istraživanje OECD-a je, pak, došlo do zaključka da povećanje poreznog udjela u BDP-u za 2 posto će vrlo vjerojatno smanjiti BDP za 1 do 1,5 posto.

...Porez na dohodak je veći nego u SAD-u. Najviša stopa iznosi 56 posto i odnosi se na one koji zarađuju više od 80.000 američkih dolara godišnje. Porez na kapitalnu dobit je 42 posto u Danskoj dok je u SAD-u 29 posto. Ali najveća razlika je u porezu na potrošnju. Danski PDV je čak 25 posto dok je prosječni porez na potrošnju u SAD-u oko 6 posto. Osim toga, u Danskoj postoje i posebni dodatni porezi na određene proizvode kao što su slatkiši, automobili, alkohol itd. Ako uzmemo u obzir porez na potrošnju i porez na dohodak, ispada da je najviša marginalna stopa u Danskoj 67 posto, a najniža oko 55 posto. To je značajno više nego u SAD-u.

...CEA je u svome izvješću ispravno zaključila da bi SAD, kad bi primijenio socijalne reforme kakve je Danska provela sredinom 1970-ih, imao pad BDP-a za otprilike 17 posto. Međutim, mi smatramo da bi pad prosječnog primanja građana SAD-a bio veći od 19 posto. Danas je razlika u BDP-u per capita između SAD-a i Danske 15% iako je Danska, kao i druge nordijske zemlje, nakon 1970-ih provela niz protržišnih reformi.

...Različite danske vlade provodile su reforme od 1980-ih nadalje jer je postalo jasno da onakav socijalni sustav nije dugoročno održiv. Godine 1982. javni deficit je dosegao 10 posto BDP-a. Nakon niza provedenih reformi, država više nije u deficitu.

...Tijekom 1990-ih funkcioniranje tržišta rada je poboljšano reformama koje je provela vlada desnog centra premijera Poula Nyrupa Rasmussena. Tada je najviša porezna stopa snižena sa 68 na 63 posto, a period tijekom kojeg se može primati socijalna pomoć skraćen sa 7 na 4 godine. Naknada za nezaposlene je prepolovljena, a porez na bogatstvo ukinut 1997. godine.

...Od 2001. godine do danas Danskom su vladale većinom vlade desnog centra i nastavile su provoditi protržišne mjere, postupno smanjujući socijalnu državu i oslobađajući tržište rada i trgovinu. Danas je period u kojem netko može primati socijalnu pomoć 2 godine. Javne financije su sada sasvim održive, a Danska je među zemljama OECD-a sada zemlja s najodrživijim javnim financijama.

...Porez na dobit (korporativni porez) je između 1989. i danas u nekoliko navrata snižen s početnih 50 na sadašnjih 22 posto. Ta je mjera najviše doprinijela povećanju ulaganja u Danskoj. Do redukcije ovog poreza je došlo prvenstveno zbog međunarodne konkurencije i borbe za privlačenje stranih investicija.

...Danska je rangirana iznad SAD-a u produktivnosti rada prema istraživanju OECD-a. To je rezultat nekoliko stvari. Prvo, Danci su prilično dobro obrazovani i Danska ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju s fleksibilnim tržištem rada. Međutim, visoka produktivnost je također rezultat činjenice da realno visoke plaće koje su zapravo minimalne (zbog socijalne pomoći) u stvarnosti isključuju iz tržišta rada ljude bez vještina i znanja, izbjeglice i sl. Tako da slabije produktivni radnici zapravo ne sudjeluju u proizvodnji u Danskoj.

...Broj odrađenih sati po radniku je relativno nizak. To je zato što je Danska bogata zemlja i Danci općenito žele potrošiti dio svoga bogatstva na duge godišnje odmore i kraći tjedni rad. Na tu odluku utjecao je, osim bogatstva, i visoki porez na dohodak. Također, na manji broj odrađenih sati utjecao je i trend da žene sve češće odlučuju raditi pola radnog vremena.

 


Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: