Vezani članci:
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
8 činjenica o Danskoj koje će šokirati ljevičare
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Imamo rješenje za Uljanik - ovo je win-win situacija za sve...
Hrvatska može pobijediti Dansku samo u nogometu
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
U Danskoj desničari ne daju da se snize porezi, prijete novim izborima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Venezuela sada masovno privatizira firme koje je prethodno nacionalizirala
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Veza između Orwella i Hayeka
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Kuba ukida socijalizam, uvodi tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ


Piše: Mario Nakić
18.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ


Piše: Mario Nakić
18.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Trojica danskih ekonomista iz Centra za ekonomske politike (CEPOS) u Kopenhagenu napravila su znanstvenu analizu na 20 stranica na engleskom jeziku kako bi objasnili američkim političarima i javnosti danski socio-ekonomski sustav. CEPOS je neovisni liberalni think thank koji se inače zalaže za politike slobodnog tržišta u Danskoj i EU, ali očito im je prekipjelo što pojedini američki političari konstantno nazivaju Dansku primjerom socijalističke zemlje.

Tu je priču o socijalističkoj Danskoj u predizbornoj kampanji 2016. započeo kandidat za nominaciju Demokratske stranke Bernie Sanders. Tada je danski premijer osjetio potrebu reagirati pa je prilikom svoga službenog posjeta jednom američkom sveučilištu objasnio studentima da Danska nema socijalističku nego tržišnu ekonomiju. Novinar CNN-a odlučio je posjetiti Kopenhagen gdje su ga tamošnji ekonomisti uvjerili da Danska nije onakva kako je Sanders zamišlja. Bez obzira na to, ljevičari u SAD-u nastavljaju s mitom o danskom socijalizmu pa je i njihova najnovija zvijezda Alexandria Ocasio-Cortez u nedavnom intervjuu na CNN-u ponovila kako ona "ne želi socijalizam kakav je u Venezueli nego onakav kakav je u Danskoj."

Stvar je ipak izmakla kontroli kad je Trumpovo Vijeće za ekonomske savjete u Bijeloj kući (CEA) u svoju službenu analizu o oportunim troškovima socijalizma uvrstilo i Dansku. To je ponukalo ekonomiste iz CEPOS-a da naprave stručnu usporedbu ekonomskih politika i rezultata SAD-a i Danske. Ovo su neki od njihovih zaključaka:

...U socijalističkoj zemlji država je vlasnik sredstava proizvodnje, a to nije karakteristika nordijskih zemalja. Danska i ostale nordijske zemlje su tržišne ekonomije s visokim porezima i državnom potrošnjom.

...Na Indeksu ekonomskih sloboda (odnosno, indeksu kapitalizma) Danska kotira visoko. Prema Fraserovom institutu Danska je 16. među 162 zemlje, a prema Heritageu 12. od 180 zemalja i stoji bolje od SAD-a koji je na 18. mjestu.

...Danska je ocijenjena dobro u nizu neovisnih istraživanja ponajviše zbog niskih regulacija, snažne zaštite privatnog vlasništva, efikasne borbe protiv korupcije, fleksibilnosti tržišta rada i trgovine, ali stoji loše po pitanju poreza i državne potrošnje koja je u Danskoj visoka u usporedbi s mnogim drugim zemljama.

...Izvještaj Bijele kuće ispravno zaključuje da je BDP po stanovniku (prilagođen kupovnoj moći) u SAD-u veći nego u Danskoj. Razlika je otprilike 15 posto. Jedan od razloga za to je državna potrošnja, a drugi je oporezivanje. Visoki porezi u Danskoj utječu negativno na produktivnost rada, uštede i investicije. Prema istraživanju Bergh & Henrekson (2011), smanjenje poreza za 10 posto povećava godišnji rast BDP-a za 0,5 do 1 posto. Istraživanje OECD-a je, pak, došlo do zaključka da povećanje poreznog udjela u BDP-u za 2 posto će vrlo vjerojatno smanjiti BDP za 1 do 1,5 posto.

...Porez na dohodak je veći nego u SAD-u. Najviša stopa iznosi 56 posto i odnosi se na one koji zarađuju više od 80.000 američkih dolara godišnje. Porez na kapitalnu dobit je 42 posto u Danskoj dok je u SAD-u 29 posto. Ali najveća razlika je u porezu na potrošnju. Danski PDV je čak 25 posto dok je prosječni porez na potrošnju u SAD-u oko 6 posto. Osim toga, u Danskoj postoje i posebni dodatni porezi na određene proizvode kao što su slatkiši, automobili, alkohol itd. Ako uzmemo u obzir porez na potrošnju i porez na dohodak, ispada da je najviša marginalna stopa u Danskoj 67 posto, a najniža oko 55 posto. To je značajno više nego u SAD-u.

...CEA je u svome izvješću ispravno zaključila da bi SAD, kad bi primijenio socijalne reforme kakve je Danska provela sredinom 1970-ih, imao pad BDP-a za otprilike 17 posto. Međutim, mi smatramo da bi pad prosječnog primanja građana SAD-a bio veći od 19 posto. Danas je razlika u BDP-u per capita između SAD-a i Danske 15% iako je Danska, kao i druge nordijske zemlje, nakon 1970-ih provela niz protržišnih reformi.

...Različite danske vlade provodile su reforme od 1980-ih nadalje jer je postalo jasno da onakav socijalni sustav nije dugoročno održiv. Godine 1982. javni deficit je dosegao 10 posto BDP-a. Nakon niza provedenih reformi, država više nije u deficitu.

...Tijekom 1990-ih funkcioniranje tržišta rada je poboljšano reformama koje je provela vlada desnog centra premijera Poula Nyrupa Rasmussena. Tada je najviša porezna stopa snižena sa 68 na 63 posto, a period tijekom kojeg se može primati socijalna pomoć skraćen sa 7 na 4 godine. Naknada za nezaposlene je prepolovljena, a porez na bogatstvo ukinut 1997. godine.

...Od 2001. godine do danas Danskom su vladale većinom vlade desnog centra i nastavile su provoditi protržišne mjere, postupno smanjujući socijalnu državu i oslobađajući tržište rada i trgovinu. Danas je period u kojem netko može primati socijalnu pomoć 2 godine. Javne financije su sada sasvim održive, a Danska je među zemljama OECD-a sada zemlja s najodrživijim javnim financijama.

...Porez na dobit (korporativni porez) je između 1989. i danas u nekoliko navrata snižen s početnih 50 na sadašnjih 22 posto. Ta je mjera najviše doprinijela povećanju ulaganja u Danskoj. Do redukcije ovog poreza je došlo prvenstveno zbog međunarodne konkurencije i borbe za privlačenje stranih investicija.

...Danska je rangirana iznad SAD-a u produktivnosti rada prema istraživanju OECD-a. To je rezultat nekoliko stvari. Prvo, Danci su prilično dobro obrazovani i Danska ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju s fleksibilnim tržištem rada. Međutim, visoka produktivnost je također rezultat činjenice da realno visoke plaće koje su zapravo minimalne (zbog socijalne pomoći) u stvarnosti isključuju iz tržišta rada ljude bez vještina i znanja, izbjeglice i sl. Tako da slabije produktivni radnici zapravo ne sudjeluju u proizvodnji u Danskoj.

...Broj odrađenih sati po radniku je relativno nizak. To je zato što je Danska bogata zemlja i Danci općenito žele potrošiti dio svoga bogatstva na duge godišnje odmore i kraći tjedni rad. Na tu odluku utjecao je, osim bogatstva, i visoki porez na dohodak. Također, na manji broj odrađenih sati utjecao je i trend da žene sve češće odlučuju raditi pola radnog vremena.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.