Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

18.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.
PIŠE Mario Nakić

Trojica danskih ekonomista iz Centra za ekonomske politike (CEPOS) u Kopenhagenu napravila su znanstvenu analizu na 20 stranica na engleskom jeziku kako bi objasnili američkim političarima i javnosti danski socio-ekonomski sustav. CEPOS je neovisni liberalni think thank koji se inače zalaže za politike slobodnog tržišta u Danskoj i EU, ali očito im je prekipjelo što pojedini američki političari konstantno nazivaju Dansku primjerom socijalističke zemlje.

Tu je priču o socijalističkoj Danskoj u predizbornoj kampanji 2016. započeo kandidat za nominaciju Demokratske stranke Bernie Sanders. Tada je danski premijer osjetio potrebu reagirati pa je prilikom svoga službenog posjeta jednom američkom sveučilištu objasnio studentima da Danska nema socijalističku nego tržišnu ekonomiju. Novinar CNN-a odlučio je posjetiti Kopenhagen gdje su ga tamošnji ekonomisti uvjerili da Danska nije onakva kako je Sanders zamišlja. Bez obzira na to, ljevičari u SAD-u nastavljaju s mitom o danskom socijalizmu pa je i njihova najnovija zvijezda Alexandria Ocasio-Cortez u nedavnom intervjuu na CNN-u ponovila kako ona "ne želi socijalizam kakav je u Venezueli nego onakav kakav je u Danskoj."

Stvar je ipak izmakla kontroli kad je Trumpovo Vijeće za ekonomske savjete u Bijeloj kući (CEA) u svoju službenu analizu o oportunim troškovima socijalizma uvrstilo i Dansku. To je ponukalo ekonomiste iz CEPOS-a da naprave stručnu usporedbu ekonomskih politika i rezultata SAD-a i Danske. Ovo su neki od njihovih zaključaka:

...U socijalističkoj zemlji država je vlasnik sredstava proizvodnje, a to nije karakteristika nordijskih zemalja. Danska i ostale nordijske zemlje su tržišne ekonomije s visokim porezima i državnom potrošnjom.

...Na Indeksu ekonomskih sloboda (odnosno, indeksu kapitalizma) Danska kotira visoko. Prema Fraserovom institutu Danska je 16. među 162 zemlje, a prema Heritageu 12. od 180 zemalja i stoji bolje od SAD-a koji je na 18. mjestu.

...Danska je ocijenjena dobro u nizu neovisnih istraživanja ponajviše zbog niskih regulacija, snažne zaštite privatnog vlasništva, efikasne borbe protiv korupcije, fleksibilnosti tržišta rada i trgovine, ali stoji loše po pitanju poreza i državne potrošnje koja je u Danskoj visoka u usporedbi s mnogim drugim zemljama.

...Izvještaj Bijele kuće ispravno zaključuje da je BDP po stanovniku (prilagođen kupovnoj moći) u SAD-u veći nego u Danskoj. Razlika je otprilike 15 posto. Jedan od razloga za to je državna potrošnja, a drugi je oporezivanje. Visoki porezi u Danskoj utječu negativno na produktivnost rada, uštede i investicije. Prema istraživanju Bergh & Henrekson (2011), smanjenje poreza za 10 posto povećava godišnji rast BDP-a za 0,5 do 1 posto. Istraživanje OECD-a je, pak, došlo do zaključka da povećanje poreznog udjela u BDP-u za 2 posto će vrlo vjerojatno smanjiti BDP za 1 do 1,5 posto.

...Porez na dohodak je veći nego u SAD-u. Najviša stopa iznosi 56 posto i odnosi se na one koji zarađuju više od 80.000 američkih dolara godišnje. Porez na kapitalnu dobit je 42 posto u Danskoj dok je u SAD-u 29 posto. Ali najveća razlika je u porezu na potrošnju. Danski PDV je čak 25 posto dok je prosječni porez na potrošnju u SAD-u oko 6 posto. Osim toga, u Danskoj postoje i posebni dodatni porezi na određene proizvode kao što su slatkiši, automobili, alkohol itd. Ako uzmemo u obzir porez na potrošnju i porez na dohodak, ispada da je najviša marginalna stopa u Danskoj 67 posto, a najniža oko 55 posto. To je značajno više nego u SAD-u.

...CEA je u svome izvješću ispravno zaključila da bi SAD, kad bi primijenio socijalne reforme kakve je Danska provela sredinom 1970-ih, imao pad BDP-a za otprilike 17 posto. Međutim, mi smatramo da bi pad prosječnog primanja građana SAD-a bio veći od 19 posto. Danas je razlika u BDP-u per capita između SAD-a i Danske 15% iako je Danska, kao i druge nordijske zemlje, nakon 1970-ih provela niz protržišnih reformi.

...Različite danske vlade provodile su reforme od 1980-ih nadalje jer je postalo jasno da onakav socijalni sustav nije dugoročno održiv. Godine 1982. javni deficit je dosegao 10 posto BDP-a. Nakon niza provedenih reformi, država više nije u deficitu.

...Tijekom 1990-ih funkcioniranje tržišta rada je poboljšano reformama koje je provela vlada desnog centra premijera Poula Nyrupa Rasmussena. Tada je najviša porezna stopa snižena sa 68 na 63 posto, a period tijekom kojeg se može primati socijalna pomoć skraćen sa 7 na 4 godine. Naknada za nezaposlene je prepolovljena, a porez na bogatstvo ukinut 1997. godine.

...Od 2001. godine do danas Danskom su vladale većinom vlade desnog centra i nastavile su provoditi protržišne mjere, postupno smanjujući socijalnu državu i oslobađajući tržište rada i trgovinu. Danas je period u kojem netko može primati socijalnu pomoć 2 godine. Javne financije su sada sasvim održive, a Danska je među zemljama OECD-a sada zemlja s najodrživijim javnim financijama.

...Porez na dobit (korporativni porez) je između 1989. i danas u nekoliko navrata snižen s početnih 50 na sadašnjih 22 posto. Ta je mjera najviše doprinijela povećanju ulaganja u Danskoj. Do redukcije ovog poreza je došlo prvenstveno zbog međunarodne konkurencije i borbe za privlačenje stranih investicija.

...Danska je rangirana iznad SAD-a u produktivnosti rada prema istraživanju OECD-a. To je rezultat nekoliko stvari. Prvo, Danci su prilično dobro obrazovani i Danska ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju s fleksibilnim tržištem rada. Međutim, visoka produktivnost je također rezultat činjenice da realno visoke plaće koje su zapravo minimalne (zbog socijalne pomoći) u stvarnosti isključuju iz tržišta rada ljude bez vještina i znanja, izbjeglice i sl. Tako da slabije produktivni radnici zapravo ne sudjeluju u proizvodnji u Danskoj.

...Broj odrađenih sati po radniku je relativno nizak. To je zato što je Danska bogata zemlja i Danci općenito žele potrošiti dio svoga bogatstva na duge godišnje odmore i kraći tjedni rad. Na tu odluku utjecao je, osim bogatstva, i visoki porez na dohodak. Također, na manji broj odrađenih sati utjecao je i trend da žene sve češće odlučuju raditi pola radnog vremena.

 


Vezano
Veza između Orwella i Hayeka
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke
Ova vlada se nikako ne može odmaknuti od socijalizma
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku
Šampanjski socijalizam
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: